FR-FRANCUSKA-SAD-TERORIZAM-Politika FRANCUSKA - OGRANIČENA VOJNA PODRŠKA AKCIJI PROTIV TERORIZMA Piše: Frano CetinićPariz, 7. listopada ( Hina ) - Odlučna izraziti solidarnost sa saveznikom i poštovati načelo vlastite suverenosti,
Francuska je objavila mjere podrške američkoj akciji koje ostaju u okviru ograničene vojne suradnje, što je upravo točan odraz i ograničene političke podrške kakva je u srijedu očitovana za rasprave u Nacionalnoj skupštini.
Piše: Frano Cetinić
Pariz, 7. listopada ( Hina ) - Odlučna izraziti solidarnost sa
saveznikom i poštovati načelo vlastite suverenosti, Francuska je
objavila mjere podrške američkoj akciji koje ostaju u okviru
ograničene vojne suradnje, što je upravo točan odraz i ograničene
političke podrške kakva je u srijedu očitovana za rasprave u
Nacionalnoj skupštini. #L#
Ranijoj odluci da se američkim ratnim avionima dopusti prelet
nacionalnog teritorija, Francuska je pridodala dvije nove,
"pomorske" mjere: slobodan pristup francuskim lukama brodovima
američke mornarice i slanje dvaju ratnih brodova u Omansko more,
admiralskog broda francuske flote u Indijskome oceanu, "Var" -
broda za prijevoz i opskrbu naftom i hranom - te ultramoderne
fregate "Courbet", naoružane projektilima more-more Exocet 40 i
protuzračnim projektilima Crotale.
Ovi će brodovi pružati "logističku podršku" savezničkoj američko-
britanskoj armadi, ali nisu stavljeni pod njezinu operativnu
kontrolu niti integrirani u njezin sastav, jer bi to iziskivalo
prethodno dogovoranje oko ciljeva i zajedničko planiranje akcija.
Ostaju, dakle, pod francuskim zapovjedništvom.
U području zračne suradnje, Francuska uvodi sličan stupnjevit
režim kakav je bio na snazi za američkih zračnih odmazda protiv
Libije, ali kojeg se tada USA nisu strogo pridržavale: avionima za
opskrbu gorivom, letećim radarima, izviđačkim ili transportnim
avionima, daje se gotovo automatsko pravo prelijetanja teritorija,
dok se za borbene avione traži prethodna najava.
U akvatoriju Indijskoga oceana Pariz raspolaže i stalnom vojnom
bazom u Džibutiju: 2.600 vojnika iz sastava Legije stranaca i
mornaričke pješadije, te avionima Mirage 2000. Ovome treba dodati i
snage na otoku Mayotte (u Komorskom otočju) kao i one raspoređene na
otoku Reunion.
Francuski tisak spominje i mogućnost uključenja francuskih
specijalnih snaga iz sastava Legije stranaca, zajedno s njemačkim
komandosima ili australskim specijalcima.
Ovakav stav Francuske podstiče na razmišljanje, kako ističe i
uvodnik "Le Mondea", o nerazmjeru između istaknute sućuti koja je
očitovana na najvišoj razini (Jacques Chirac u New Yorku i
Washingtonu) i slabosti sredstava stavljenih Sjedinjenim Državama
na raspolaganje (jednog broda za opskrbu i jedne fregate).
Uz ograničenu vojnu podršku ide i ona diplomatska. Pariz je za idući
ministarski sastanak Europske unije u Luksemburgu, idućeg
ponedjeljka, pripremio "Akcioni plan za Afganistan", plan kojim se
predviđa humanitarna akcija, smjena režima u Kabulu i obnova
dvadesetogodišnjim ratom opustošene zemlje.
Predstavljajući ovaj plan u Nacionalnoj skupštini, francuski je
premijer Jospin upozorio: "Bila bi greška ako bi naši američki
prijatelji pomislili da, na temelju trajnije vojne prisutnosti,
mogu sami i na dulji rok riješiti afganistansko pitanje".
Prva rasprava o međunarodnoj politici u Nacionalnoj skupštini bila
je upravo po mjeri "ograničenog" vojnog angažmana. Iako nijedan
govornik nije doveo u pitanje podršku američkoj odmazdi, svi su
ipak odredili uvjete francuskog sudjelovanja.
Govoreći u ime parlamentarne golističke skupine, bivši premijer
Edouard Balladur je istaknuo: "Spremni smo pridružiti se odgovoru
za koji unaprijed smatramo da bi morao biti odmjeren".
U sličnom je tonu, a u ime UDF, Unije za francusku demokraciju,
govorio i bivši predsjednik Valery Giscard d'Estaing kad je
zagovarao "kratkotrajnu akciju na afganistanskom tlu". On se
posebno založio za to da Francuska "povuče jasnu crtu razgraničenja
između borbe protiv islamsko-fundamentalističkog terorizma i
stava prema islamu", jer, kaže Giscard - uz odobrovanje zastupnika
iz redova svih političkih boja - : "Kao što sekte ne predstavljaju
naše vjere, tako ni terorizam ne predstavlja islam".
Najviše je premijer Jospin strepio od svog bivšeg ministra
unutarnjih poslova, Jean-Pierrea Chevenementa, vjerojatnog
suparnika u prvom krugu idućih predsjedničkih izbora. "Sjedinjene
Države imaju legitimno pravo kad nastoje srušiti talibanski
režim... Ali, u mjeri u kojoj Francuska nije pridružena ni u
određenju ciljeva, ni u konkretnom provođenju vojnih mjera u tom
području svijeta, prirodno je da ona sama određuje oblike svoje
podrške i da sačuva slobodu prosuđivanja, predlaganja i
djelovanja".
"Vrlo dobro, Jean-Pierre, vrlo zanimljivo!" prenosi "Le Monde"
Jospinove riječi olakšanja.
(Hina) fcet sb