VOA 11. X. RAZGOVOR S FLORENCE HARTMANN O MILOŠEVIĆU

GLAS AMERIKE - VOA 11. X. 2001, Haaško tužiteljstvo o optužnici protiv Miloševića za zločine u Hrvatskoj Istražitelji UN-ovog tribunala u svojem djelovanju u Bosni i Hercegovini dobili su informacije u vezi terorističkog čelnika Osame bin Ladena. 'Da dobili smo o tome informacije', potvrdila je i glavna tužiteljica Carla del Ponte pred novinarima u Haagu. Ona je još u utorak sve podatke predala posebnom američkom veleposlaniku za ratne zločine Pierreu Prosperu. Slobodan Milošević će se 29. listopada pred haaškim sudom očitovati o krivnji za zločine u Hrvatskoj. Nakon što je haaški sud potvrdio optužnice protiv Slobodana Miloševića za zločine počinjene u Hrvatskoj u razgovoru za Deutsche Welle glasnogovornica tužiteljstva haaškog tribunala Florence Hartmann pojasnila je postupak protiv nekadašnjeg srbijanskog i jugoslavenskog predsjednika. Ona je objasnila kako je u traženju dokaza za Miloševićevo sudjelovanje u zločinima ulogu imala i njegova dužnost. Tijekom rata na Kosovu Milošević je bio jugoslavenski predsjednik, dok je tijekom ratova u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini Slobodan Milošević bio predsjednik Srbije koja, kako je isticao, nije bila u ratu. Zbog optužnice za zločine u Hrvatskoj Milošević bi se morao pojaviti najkasnije za tri mjeseca pred sudom, ali se to može i otegnuti, budući da je prvo prihvaćena optužnica za zločine na Kosovu, a uskoro i za zločine u Bosni i Hercegovini. = U svakom slučaju, mi ćemo tražiti samo jedan veliki proces protiv Miloševića i to za sve optužnice, naglasila je glasnogovornica haaškog tužiteljstva. Upitana drži li ovaj sud nadležnim i za zločine počinjene 11. rujna u Sjedinjenim Državama, Hartmann je naglasila kako je ovaj haaški sud nadležan samo za područje bivše Jugoslavije, zatim onaj u Arushi za zločine u Ruandi, a da za najnovije zločine u Americi ovaj haaški sud za sada nema nikakvu nadležnost. Kada je riječ o postupku protiv Miloševića glasnogovornica haaškog tužiteljstva se zalaže za jedinstveni sudski postupak. = U optužnicama za zločine počinjene u Hrvatskoj zajednički kriminalistički postupak bit će sličan onome u Bosni i Hercegovini, a riječ je o istim optužbama. Riječ je i o ratnim operacijama u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te na Kosovu, pa stoga je za nas vrlo bitno imati samo jedan sudski postupak, a ne tri odvojena sudska procesa, istaknula je Florance Hartmann. Ona je upozorila i na činjenicu kako su Radovan Karadžić i Ratko Mladić za ratne zločine optuženi još 1995., a oni žive u SR Jugoslaviji, Republici Srpskoj ili Crnoj Gori. Haaški sud i tužiteljstvo u više puta su tražili pomoć NATO-vih snaga u Bosni i Hercegovini, ali se uvijek navodilo kako ih se ne može naći. Glasnogovornica Hartmann kaže kako je teško vjerovati da se netko može skrivati u zemljama gdje se nalazi toliko vojske i policije, međunarodnih snaga i promatrača. Očito je riječ o nedostatku političke volje, rekla je Hartmann, ali je izrazila nadu da će se to promijeniti. Upitana kako bi haaški sud i tužiteljstvo reagiralo kada bi sutra postali dobitnici Nobelove nagrade za mir kao što su ih predložili, Hartmann je izjavila: = Vidjet ćemo. Odluka se donosi tek sutra. Prerano je davati bilo kakav komentar o tome. Ono što je bitno, je razvitak međunarodne pravde i uspostava trajnog međunarodnog suda, institucije koja ovisi o potpisu više od 60 zemalja, ali trenutno za tako nešto nema nikakve naznake. (RDW)