HNB OČEKUJE PRITISKE BANAKA I POLITIKE NAKON JUČERAŠNJIH MJERA

HNB OČEKUJE PRITISKE BANAKA I POLITIKE NAKON JUČERAŠNJIH MJERA Hrvatska narodna banka očekuje pritisak iz poslovnih banaka pa i struktura političke vlasti nakon jučerašnjih odluka svoga Savjeta, posebno one oko izdvajanja obvezne pričuve banaka, čija će primjena za pojedine banke značiti da im se špekulacije na deviznom tržištu nisu isplatile. Banke bi mogle odgovoriti povećanjem kamatnih stopa, no iz HNB-a poručuju da za to zapravo nema objektivnih razloga ili da ne bi smjelo biti ni visoko niti dugotrajno. Kuna neće dalje slabiti, a što će biti s kamatnih stopama banaka tek će se vidjeti, napominju iz hrvatske središnje banke. Cilj je mjera HNB-a održavanje stabilnog tečaja kune, niske stope inflacije kao i stabilne devizne i kunske pozicije poslovnih banaka i središnje banke. Mjere koje je središnja banka već poduzela zaustavile su deprecijacijske pritiske na tečaj domaće valute, a kuna zadnjih dana lagano jača. Zaustavljanje deprecijacijskih pritisaka od posebne je važnosti s obzirom na mogući utjecaj na porast inflacije, tim više što je u kolovozu, po prvim saznanjima, rast cijena bio daleko veći od prosječnog. Jučerašnja odluka Savjeta HNB-a nije neočekivana, riječ je o već ranije najavljenoj posljednjoj fazi unifikacije obvezne pričuve na način da se 20 posto obračunatog deviznog dijela obvezne pričuve izdvaja u kunama, a primjenjivat će se u dva koraka - i to od 10. rujna s 10-postotnim izdvajanjem, a preostalih 10 posto s obračunom 8. listopada. Pojednostavljeno rečeno za banke, u situaciji kada je dvije trećine novčane mase u devizama, to znači znatan trošak, odnosno restrikciju kunske likvidnosti zbog povećanog izdvajanja kuna. Prve reakcije iz banaka su izrazito negativne, pa se tako iz HNB-a saznaje da su jutros već uslijedili pozivi guverneru HNB-a iz dvije velike banke. Banke su u našem društvu moćne institucije a imaju i svoje lobiste u vlasti, pa u HNB-u ne isključuju mogućnost da odgovor banaka, između ostalog, dođe i kroz strukture političke vlasti. U središnjoj banci pritom upozoravaju da su na zbivanja sa tečajem dijelom utjecale špekulacije pojedinih banaka, navodeći podatak da je efektivni tečaj po kojem se obavljaju međubankarske transakcije porastao sa 7,2 kune za jedan euro na početku godine, na 7,72 kune krajem kolovoza. Točno je, tumače iz HNB-a, da je to dijelom rezultat liberalizacije deviznog sustava, uvođenjem mogućnosti da se i poduzeća zaduže u devizama te da devize drže na deviznom računu za buduća plaćanja ili kao štednju. Međutim, u vrijeme dobrog deviznog priliva od turizma, na to su utjecale u značajnoj mjeri i špekulacije samih banaka koje su očekivale nastavak trenda deprecijacije kune, pa su onda i svojim ponašanjima doprinosile slabljenju kune. Neke su banke u tome bile lideri (spominje se da su i neke banke izvan Hrvatske imale vrlo istaknutu ulogu u deviznim špekulacijama koje se, pojednostavljeno rečeno, sastoje u tome kupiti jeftinije i prodati skuplje), a neke su samo slijedile trend. Kako bi zaustavila takvu deprecijaciju, HNB je tijekom kolovoza intervenirala tri puta na deviznom tržištu prodajom ukupno 410 milijuna eura. Intenzitet tih intervencija bio je znatno veći nego što to postavljaju kriteriji iz Memoranduma o ekonomskoj politici s MMF-om (efektivne rezerve u jednom su trenutku bile za 200 milijuna dolara manje nego po kriterijima). Međutim, dok se čvrsto ne otklone deprecijacijska očekivanja, i dok u praksi ne postane jasno da se neće moći dalje špekulirati sa tečajem, te tendencije bi se mogle nastaviti, pa je stoga posegnuto za instrumentarijem smanjivanja potražnje za devizama putem restrikcija kunske likvidnosti. U HNB-u su svjesni da je moguća posljedica povećanje kamatnih stopa banaka na kunske poslove, ali ističu da to objektivno ne bi trebalo biti ni visoko ni dugotrajno. Banke sada mogu dio "viška" deviza prodati središnjoj banci, i HNB je već danas spremna kupovati devize po razumnom tečaju, a i sama će zbog svoje devizne pozicije i obveza prema MMF-u za svoje potrebe kupovati devize. U HNB-u očekuju da će u rujnu biti ostvaren rast svih monetarnih agregata kada se cijela operacija privede kraju, pa banke ne bi trebale imati opravdanja za povećanje kamatnih stopa. Međutim, nekim se poslovnim bankama to neće svidjeti jer bi sada prodavale devizne jeftinije nego što su ih ranije kupovale, a špekulirale su upravo obratno. Iz središnje pak banke poručuju kako su čvrsto uvjereni da su se mjere morale poduzeti, upozoravajući na moguće efekte deprecijacije na domaće cijene. Službeni podaci o kretanju cijena u kolovozu još nisu objavljeni, ali iz prvih se pokazatelja može zaključiti da će rast biti daleko iznad prosjeka u ovoj godini, u čemu je najveći utjecaj administrativnog povećanja cijena pojedenih monopolista na koje ne može utjecati monetarna politika. Upravo to je i glavni razlog da bi stopa inflacije u ovoj godini mogla biti i veća od očekivanih 4,5 posto.