VELIKI PRIVATIZACIJSKI PROJEKTI OBILJEŽILI STRANA ULAGANJA U HRVATSKU

VELIKI PRIVATIZACIJSKI PROJEKTI OBILJEŽILI STRANA ULAGANJA U HRVATSKU Izravna su strana ulaganja u Hrvatsku od 1993. do konca prvog tromjesečja ove godine iznosila 4,8 milijardi dolara, a odnosila su se ponajviše na velike privatizacijske projekte. I dok su zemlje srednje i istočne Europe, posebice Mađarska, Češka, Estonija, vrlo uspješne u privlačenju stranih ulaganja, Hrvatska je u 'tu priču' ušla sa zakašnjenjem, prvenstveno zbog rata, istaknuo je na ovotjednom predstavljanju UNCTAD-ovog godišnjeg izvješća o stranim ulaganjima u svijetu zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. Praktično, kaže, do 1995. u Hrvatskoj nije bilo stranih ulaganja, ali stvaranjem političkih uvjeta počinje i ulaganje stranaca, a to se ponajprije odnosi na velike privatizacijske projekte, kao što su Pliva i Zagrebačka banka, Hrvatski telekom (HT). Tako je npr. najveći godišnji iznos od 1,5 milijardi dolara stranih ulaganja ostvaren 1999. zahvaljujući upravo prvoj fazi privatizacije HT-a. Prošle su pak godine stranci u Hrvatsku, prema podatcima HNB-a, uložili 924,5 milijuna dolara, a ta su ulaganja ponajprije otišla u bankarski sektor (početkom godine završena je privatizacija Privredne banke Zagreb, a privatizirane su i Splitska i Riječka banka). Već i ti podatci govore u koje su sektore ponajviše otišla strana vlasnička ulaganja od 1993. To su telekomunikacije u koje je otišlo nešto manje od četvrtine ukupnih ulaganja (23,18 posto), potom bankarstvo (20,53 posto), te proizvodnja farmaceutskih pripravaka (18,85 posto), dok su udjeli svih ostalih sektora pojedinačno ispod četiri posto. U prvom pak tromjesečju ove godine izravna su strana ulaganjaiznosila 65,1 milijun dolara, od čega je 29 milijuna vlasničkih ulaganja. Vujčić pritom ističe da u tome nema većih privatizacijskih projekta, već da je riječ o "lijepo diverzificiranoj strukturi u različite sektore". Tu tezu potkrepljuju i podatci HNB-a o sektorima u koja su ponajviše otišla vlasnička ulaganja u prva tri ovogodišnja mjeseca - izdavanje novina (17,74 posto), kupnja i prodaja vlastitih nekretnina (15,41 posto), vađenje sirove nafte i zemnog plina (14,61 posto), pomorski i obalni prijevoz (11,86 posto) i dr. Predstavljanje UNCTAD-ovog World Investment Reporta-a pokazalo je i gdje se Hrvatska po stranim ulaganjima nalazi među drugim tranzicijskim državama. Prema podatcima UNCTAD-a, Hrvatska je prošle godine primila 899 milijuna američkih dolara (što je oko 25 milijuna dolara manje nego prema statistici HNB-a). No, prof. Branko Vukmir pritom ističe da Hrvatska ni u tom izvješću nije svrstana u grupu srednje i istočne Europe nego u "nelogičnu skupinu developing Europe" koja obuhvaća zemlje bivše Jugoslavije i Maltu. U toj je skupini Hrvatska najbolja, poslije nje su Malta sa 639 milijuna izravnih stranih ulaganja, Slovenija sa 181 milijunom, Makedonija sa 170 milijuna, BiH sa 117 milijuna, a nakon dugo vremena na listi se pojavila i SRJ sa 29 milijuna dolara ulaganja. Zemlje pak srednje i istočne Europe prošle su godine primile 25 milijardi izravnih stranih ulaganja, od čega najviše Poljska (10 milijardi), Češka (4,5), Rusija (2,7), Slovačka (2 milijarde), Bugarska (1 milijarda). Zamjenik guvernera središnje banke iznio je i klasifikaciju tranzicijskih zemalja o ulaganjima prema stanovniku, gdje Hrvatska spada u drugu skupinu zemalja. U prvoj su tako Mađarska, Češka i Estonija sa 1.300 do 1.800 dolara ulaganja po stanovniku, a Hrvatska se nalazi u društvu s Poljskom i Latvijom s prosječno nešto više od 800 dolara stranih ulaganja po stanovniku.