FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DEFICIT RAZMJENE S INOZEMSTVOM ZA POLA GODINE 3,5 PUTA VEĆI NEGO ZA

DEFICIT RAZMJENE S INOZEMSTVOM ZA POLA GODINE 3,5 PUTA VEĆI NEGO ZA DEFICIT RAZMJENE S INOZEMSTVOM ZA POLA GODINE 3,5 PUTA VEĆI NEGO ZA CIJELU 2000. Hrvatska narodna banka objavila je da je deficit na tekućem računu platnebilance u drugom tromjesečju bio 812,8 milijuna dolara, što je više nego dvostruka svota deficita u cijeloj prošloj godini (398 milijuna dolara), a za 550 milijuna dolara, odnosno tri puta više nego u istom lanjskomrazdoblju. Riječ je o deficitu razmjene i roba i usluga, a ne samo vanjskotrgovinskoj razmjeni robe. Naravno, očekuje se da će turističke usluge smanjiti deficit (lani je treće tromjesečje imalo suficit), no on je u drugom tromjesečju zaista izvanredno velik. K tome, u četvrtom tromjesečju uobičajeno se uvoz opet intenzivira. A taj deficit treba nečim pokriti, financirati, ili izravnim ulaganjima iz inozemstva ili dugom, kreditima. U Hrvatskoj se to u posljednje vrijeme češće radi dugom. Kad se deficit u drugom tromjesečju zbroji s onim iz prvog (606 milijuna dolara) ispada to izvanredno velikih 1,4 milijarde dolara, koliko je u godinama prije dvije tisućite, u godinama intenzivnog uvoza i oporavka iznosio za cijelu godinu, ali se i tad se govorilo o
DEFICIT RAZMJENE S INOZEMSTVOM ZA POLA GODINE 3,5 PUTA VEĆI NEGO ZA CIJELU 2000. Hrvatska narodna banka objavila je da je deficit na tekućem računu platnebilance u drugom tromjesečju bio 812,8 milijuna dolara, što je više nego dvostruka svota deficita u cijeloj prošloj godini (398 milijuna dolara), a za 550 milijuna dolara, odnosno tri puta više nego u istom lanjskomrazdoblju. Riječ je o deficitu razmjene i roba i usluga, a ne samo vanjskotrgovinskoj razmjeni robe. Naravno, očekuje se da će turističke usluge smanjiti deficit (lani je treće tromjesečje imalo suficit), no on je u drugom tromjesečju zaista izvanredno velik. K tome, u četvrtom tromjesečju uobičajeno se uvoz opet intenzivira. A taj deficit treba nečim pokriti, financirati, ili izravnim ulaganjima iz inozemstva ili dugom, kreditima. U Hrvatskoj se to u posljednje vrijeme češće radi dugom. Kad se deficit u drugom tromjesečju zbroji s onim iz prvog (606 milijuna dolara) ispada to izvanredno velikih 1,4 milijarde dolara, koliko je u godinama prije dvije tisućite, u godinama intenzivnog uvoza i oporavka iznosio za cijelu godinu, ali se i tad se govorilo o nužnosti njegova smanjivanja. Dapače, Marko Škreb, kao guverner, uvodio je izvanredne mjere na kredite iz inozemstva da smanji uvoz. Možda je neprilično računati, no kako je u polovici godine domaći bruto poizvod oko deset milijardi dolara, ispada da je tad deficit bio 14 posto BDP-a. Uvoz automobila vrlo je snažno utjecao na ovakve brojke, ali i drugih roba, budući da su se u Hrvatsku preselili mnogi trgovinski lanci, i uopće se trgovina intenzivirala. Izvoz roba nije puno pomogao, dok su usluge, kad se samo njih gleda - u suficitu. Drugo je tromjesečje zanimljivo još i po tome što tada mnoga dionička društva pa i ona u stranom vlasništvu, objavljuju svoje rezultate poslovanja, dobit. Dobit dioničkih društava u stranom vlasništvu (od HT-a, na primjer, samo 35 posto), koja se knjižila u drugom tromjesečju, ove je godine bila 209 milijuna dolara, dvostruko veća nego prije dodinu dana. Ako je oni ostave u zemlji (što vrlo često čine), kao reinvestiranje, onda će se to računati kao direktno strano ulaganje. Deficit se inače pokriva i transferima (na primjer doznake gastarbajtera), koji su u drugom tromjesečju neznatno rasli prema tromjesečju prije i lanjskom razdoblju .

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙