DEFICIT RAZMJENE S INOZEMSTVOM ZA POLA GODINE 3,5 PUTA VEĆI NEGO ZA DEFICIT RAZMJENE S INOZEMSTVOM ZA POLA GODINE 3,5 PUTA VEĆI NEGO ZA CIJELU 2000. Hrvatska narodna banka objavila je da je deficit na tekućem računu platnebilance u
drugom tromjesečju bio 812,8 milijuna dolara, što je više nego dvostruka svota deficita u cijeloj prošloj godini (398 milijuna dolara), a za 550 milijuna dolara, odnosno tri puta više nego u istom lanjskomrazdoblju. Riječ je o deficitu razmjene i roba i usluga, a ne samo vanjskotrgovinskoj razmjeni robe. Naravno, očekuje se da će turističke usluge smanjiti deficit (lani je treće tromjesečje imalo suficit), no on je u drugom tromjesečju zaista izvanredno velik. K tome, u četvrtom tromjesečju uobičajeno se uvoz opet intenzivira. A taj deficit treba nečim pokriti, financirati, ili izravnim ulaganjima iz inozemstva ili dugom, kreditima. U Hrvatskoj se to u posljednje vrijeme češće radi dugom. Kad se deficit u drugom tromjesečju zbroji s onim iz prvog (606 milijuna dolara) ispada to izvanredno velikih 1,4 milijarde dolara, koliko je u godinama prije dvije tisućite, u godinama intenzivnog uvoza i oporavka iznosio za cijelu godinu, ali se i tad se govorilo o
DEFICIT RAZMJENE S INOZEMSTVOM ZA POLA GODINE 3,5 PUTA VEĆI NEGO ZA
CIJELU 2000.
Hrvatska narodna banka objavila je da je deficit na tekućem računu
platnebilance u drugom tromjesečju bio 812,8 milijuna dolara, što
je više nego dvostruka svota deficita u cijeloj prošloj godini (398
milijuna dolara), a za 550 milijuna dolara, odnosno tri puta više
nego u istom lanjskomrazdoblju.
Riječ je o deficitu razmjene i roba i usluga, a ne samo
vanjskotrgovinskoj razmjeni robe.
Naravno, očekuje se da će turističke usluge smanjiti deficit (lani
je treće tromjesečje imalo suficit), no on je u drugom tromjesečju
zaista izvanredno velik. K tome, u četvrtom tromjesečju uobičajeno
se uvoz opet intenzivira. A taj deficit treba nečim pokriti,
financirati, ili izravnim ulaganjima iz inozemstva ili dugom,
kreditima.
U Hrvatskoj se to u posljednje vrijeme češće radi dugom. Kad se
deficit u drugom tromjesečju zbroji s onim iz prvog (606 milijuna
dolara) ispada to izvanredno velikih 1,4 milijarde dolara, koliko
je u godinama prije dvije tisućite, u godinama intenzivnog uvoza i
oporavka iznosio za cijelu godinu, ali se i tad se govorilo o
nužnosti njegova smanjivanja.
Dapače, Marko Škreb, kao guverner, uvodio je izvanredne mjere na
kredite iz inozemstva da smanji uvoz. Možda je neprilično računati,
no kako je u polovici godine domaći bruto poizvod oko deset
milijardi dolara, ispada da je tad deficit bio 14 posto BDP-a. Uvoz
automobila vrlo je snažno utjecao na ovakve brojke, ali i drugih
roba, budući da su se u Hrvatsku preselili mnogi trgovinski lanci, i
uopće se trgovina intenzivirala. Izvoz roba nije puno pomogao, dok
su usluge, kad se samo njih gleda - u suficitu. Drugo je tromjesečje
zanimljivo još i po tome što tada mnoga dionička društva pa i ona u
stranom vlasništvu, objavljuju svoje rezultate poslovanja,
dobit.
Dobit dioničkih društava u stranom vlasništvu (od HT-a, na primjer,
samo 35 posto), koja se knjižila u drugom tromjesečju, ove je godine
bila 209 milijuna dolara, dvostruko veća nego prije dodinu dana.
Ako je oni ostave u zemlji (što vrlo često čine), kao
reinvestiranje, onda će se to računati kao direktno strano
ulaganje. Deficit se inače pokriva i transferima (na primjer
doznake gastarbajtera), koji su u drugom tromjesečju neznatno
rasli prema tromjesečju prije i lanjskom razdoblju .