HNB: POVEĆANJE OBVEZNE PRIČUVE U KUNAMA

HNB: POVEĆANJE OBVEZNE PRIČUVE U KUNAMA Savjet Hrvatske narodne banke, odlukom sa jučerašnje sjednice, odlučio je započeti slijedeću, već ranije najavljenu fazu unifikaciju obvezne pričuve čiji je cilj i unifikacija valute izdvajanja obvezne rezerve poslovnih banaka kod HNB-a. To će se provoditi postupno - tako će 10. rujna ove godine 10 posto obračunatog deviznog dijela obvezne rezerve trebati izdvojiti u kunama, a kod sljedećeg obračuna, 8. listopada, još 10 posto izvoditi će se u kunama. Dinamika daljnjeg povećanja dijela obvezne pričuve koji se obračunava na deviznu osnovicu a izdvaja u kuna utvrdit će se naknadno, u zavisnosti od ostvarivanja projekcija i ciljeva novčane politike, napominju iz HNB-a. Donošenje ove odluke predstavlja završni korak unifikacije kunske i devizne obvezne pričuve. Do sada je provedena unifikacija osnovice, ročnosti, zatim stope obvezne pričuve, obračunskog razdoblja, razdoblja održavanja te postotaka izdvajanja, odnosno održavanja. Prema važećoj odluci osnovica za obračun obvezne pričuve sastoji se od kunskog i deviznog dijela. Iznos kunskog i deviznog dijela obvezne pričuve izračunava se primjenom jedinstvene stope koja iznosi 22 posto. Od obračunatog iznosa kunskog i deviznog dijela obvezne pričuve minimalno 40 posto izdvaja se na račune Hrvatske narodne banke, dok se maksimalno 60 posto može održavati prosječnim dnevnim stanjima na računima likvidnih potraživanja. S obzirom da devizna pričuva iznosi 15,582 milijardi kuna u kolovozu, što znači da tri puta premašuje kunsku pričuvu, i predloženo je postupno uvođenje izdvajanja deviznog dijela obvezne pričuve u kunama, jer bi jednokratno izdvajanje imalo izuzetno snažne monetarne učinke, objašnjavaju u HNB-u. Uključivanjem 20 postotnog deviznog dijela obvezne pričuve u kunski dio, obvezna pričuva u kunama povećala bi se sa 4,978 milijardi kuna na 8,094 milijarde kuna, što predstavlja povećanje za 3,1 milijardu kuna. U prvom koraku, uključivanjem 10 posto obračunatog deviznog dijela obvezne pričuve, obvezna pričuva u kunama iznosila bi 6,536 milijardi kuna, što je povećanje za 1,6 milijardi. Pod pretpostavkom da se zadrže postojeći postotci izdvajanja i održavanja, izdvojeni kunski dio obvezne pričuve povećao bi se za 2,205 milijardi kuna, odnosno u rujnu 1,102 milijarde, dok bi se održavanje povećalo za 912 milijuna, odnosno 456 milijuna kuna, navodi se u obrazloženju odluke. Dodaje se da bi navedeni učinak povećanja obvezne pričuve u kunama za 3,1 milijardu, imao za posljedicu povećanju potražnju za kunama što bi se odrazilo na stabiliziranje tečaja domaće valute. Međutim, napominju istodobno iz HNB-a, za pretpostaviti je da će doći do imobilizacije kunske likvidnosti te će osim prodaje likvidnih deviznih sredstva doći i do povećanog ispisa blagajničkih zapisa HNB-a i trezorskih zapisa Ministarstva financija. U središnjoj banci se ocjenjuje da ova odluka neće ugroziti zahtijevani postotak pokrivenosti deviznih obveza deviznim potraživanjima, te izloženost devizne pozicije banaka valutnom riziku. Savjet HNB-a na svojoj je jučerašnjoj sjednici izmijenio i neke kamatne stope i naknade središnje banke - smanjena je stopa po kojoj HNB plaća naknadu na sredstva izdvojenog kunskog dijela obvezne pričuve sa 3,5 posto na 2 posto, a povećana je kamatna stopa na lombardni kredit sa 9,5 na 10,5 posto. Savjet je,naime, ocijenio da su se tečajni pritisci u nekoliko posljednjih dana smirili pod utjecajem intervencija središnje banke na deviznom tržištu. Kako su stope na novčanom tržištu u zadnjih mjesec dana znatno porasle, a neke banke uzimale i lombardne kredite koji su uz postojeće uvjete i očekivanja na tržištu relativno jeftin izvor sredstva, Savjet HNB-a je odlučio podići kamatne stope na lombardne kredite s 9,5 na 10,5 posto. Kako su pasivne kamatne stope banaka na kunske depozite već duže vrijeme u silaznom trendu (u ovogodišnjem ožujku bile su u prosjeku 3,73 posto a u srpnju prosječnih 3,10 posto) HNB je smanjila i stopu naknade koju obračunava na izdvojeni kunski dio obvezne rezerve s 3,5 na 2 posto.