ZAGREB, 22. rujna (Hina) - Za osnivanje udruga, umjesto sadašnjih deset, trebat će pet osnivača, a smanjit će se i druga ograničenja za njihov rad, nakon što Sabor donese novi Zakon o udrugama.
ZAGREB, 22. rujna (Hina) - Za osnivanje udruga, umjesto sadašnjih
deset, trebat će pet osnivača, a smanjit će se i druga ograničenja
za njihov rad, nakon što Sabor donese novi Zakon o udrugama.#L#
Niz odredbi Zakona o udrugama iz 1997., koje su ograničavale
Ustavom zajamčenu slobodu udruživanja građana, Ustavni sud je
ukinuo u veljači 2000., pa se, umjesto popravljanja postojećeg,
Vlada odlučila za izradu novoga Zakona o udrugama.
Rad i djelovanje udruga nije liberalizirano samo zbog hrvatskim
Ustavom zajamčenog prava na slobodno udruživanje već i zbog obveza
iz Europske povelje o ljudskim pravima.
Prema toj povelji ne mogu se postavljati nikakva ograničenja u
ostvarivanju tih prava, osim onih koja su propisana zakonom i nužna
u demokratskom društvu radi zaštite interesa drugih građana,
državne sigurnosti, javnog reda i mira, sprječavanja nereda i
zločina i radi zaštite zdravlja i morala.
Prema konačnom prijedlogu zakona, koji bi Sabor trebao donijeti na
prvoj jesenskoj sjednici, broj osnivača domaćih i stranih udruga
smanjen je s deset na pet.
Na primjedbe iz prvog čitanja da bi broj osnivača stranih udruga
trebao biti veći Vlada odgovara da uvjeti za upis domaćih i stranih
udruga moraju biti isti te da u nizu država udrugu može osnovati i
manji broj osoba.
U Nizozemskoj udrugu mogu osnovati samo dva člana, a u SAD je
dovoljan jedan.
I po mišljenju stručnjaka Vijeća Europe dosadašnji je broj osnivača
bio dodatna prepreka razvitku civilnog društva.
Udruzi se odmah po osnivanju omogućava djelovanje i prije
registracije, a njen postupak se decentralizira.
Ta se ovlast s Ministarstva pravosuđa i uprave spušta na urede za
opću upravu u županijama, pa će se udruge registrirati prema
sjedištu, a ne više prema području djelovanja. Sve udruge mogle bi
djelovati na cijelom državnom području.
U ministarstvu uprave registrirale bi se strane udruge. A za
njihovu registraciju neće više trebati prethodna suglasnost
Ministarstva vanjskih poslova.
Registracija se pojednostavljuje, jer će trebati priložiti manje
podataka i dokumenata, a ako područni uredi za opću upravu
registraciju ne obave u roku 30 dana udruga se smatra
registriranom.
Udruga može prestati odlukom njenog nadležnog tijela, prestankom
djelovanja udruge, pravomoćnom sudskom odlukom o zabrani
djelovanja udruge i stečajem.
Ni o privremenoj zabrani rada udruge više neće moći odlučivati
tijelo državne uprave, jer o tome može odlučiti samo sud.
U inspekcijskom nadzoru mogu se samo davati naredbe za ispravljanje
nepravilnosti i podnijeti prekršajne prijave, a broj prekršaja i
visina kazni za prekršaj su smanjeni.
Statut udruge ubuduće će imati manje obveznih elemenata čime će se
olakšati uređenje unutarnjih odnosa u udruzi.
Svaki član udruge ima pravo nadzora nad njenim radom. Ako nadležno
tijelo udruge na pisano upozorenje člana ne otkloni nepravilnost
tada on svoja prava može zaštiti podnošenjem tužbe nadležnom
županijskom sudu u roku 30 dana od podnošenja prigovora.
Nakon donošenja novoga Zakona o udrugama sve do tada registrirane
udruge nastavljaju radom temeljem postojeće registracije, a
županijski uredi opće uprave će ih preregistirati po službenoj
dužnosti u roku 90 dana od preuzimanja zbirki isprava od
Ministarstva pravosuđa.
U obrazloženju Konačnog prijedloga Zakona o udrugama navodi se i da
je u pripremi zakona obavljeno niz konzultacija o njegovu sadržaju
s udrugama i domaćim i stranim stručnjacima za tu materiju.
(Hina) ggrb vl