GREDELJA OPOVRGAVA ODLUKA USTAVNOG SUDA NA KOJU SE I SAM POZIVA

piše: Gordana Grbić ZAGREB, 20. rujna (Hina) - Predsjednika Udruge hrvatskih sudaca (UHS) Vladimira Gredelja Ustavni sud je još u srpnju opovrgnuo odlukom na koju se on, iako se i sam kandidirao, sada poziva kako bi dokazao nezakonitost ponovljenog natječaja Ministarstva pravosuđa za predsjednike viših sudova.#L# "Sve što je sud o tome imao reći piše u odluci, a Ustavni suci i inače nisu ovlašteni komentirati svoje odluke", rekla je Hini Jasna Omejec, potpredsjednica Ustavnog suda i predlagateljica odluke na koju se Gredelj poziva. Predsjednik UHS-a ustvrdio je nedavno da ustavnosudska odluka iz srpnja potvrđuje njegovo stajalište da promjenom Zakona o sudovima predsjednicima sudova nije prestao mandat. "Uopće to ne želim komentirati, jer je odluka Ustavnog suda sasvim jasna", rekao je Hini ministar pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Stjepan Ivanišević, potvrdivši da Vlada neće obustaviti postupak imenovanja predsjednika sudova. Na ponovljeni natječaj za predsjednike sudova, koji je trajao od kolovoza do rujna, za 24 predsjednika viših sudova prijavilo se 48 kandidata. Iako tvrdi da je natječaj što ga je raspisalo Ministarstvo pravosuđa nezakonit, na njega se javio i Gredelj, kao jedini kandidat za predsjednika Županijskog suda u Bjelovaru, kojem je i sada na čelu. Ocjenjujući ustavnost desetak odredbi izmijenjenog Zakona o sudovima, Ustavni sud je u srpnju ukinuo kao neustavne samo dvije odredbe po kojima su se za predsjednike sudova mogli kandidirati i istaknuti pravnici koji nisu suci. Sve ostale odredbe koje je osporavao UHS sud nije proglasio neustavnima, pa tako ni odredbu po kojoj će se izbor članova sudačkih vijeća i imenovanje predsjednika sudova po odredbama tog Zakona obaviti u roku tri mjeseca od dana njegova stupanja na snagu. Predsjednik UHS-a poziva se u prošlotjednoj pritužbi Pučkom pravobranitelju i u pismu Vladi od ponedjeljka na odluku Ustavnog suda kako bi potkrijepio stajalište da predsjednicima sudova nije prestao mandat. No, Gredelj pritom citira samo dio rečenice iz obrazloženja odluke Ustavnog suda koji kaže "da je potrebno uvažiti i činjenicu da osporenom odredbom dotadašnjim predsjednicima sudova nije prestala dužnost temeljem zakona". To je, međutim, samo dio obrazloženja Ustavnog suda o tome zašto je odbijen prijedlog UHS-a da se ukine odredba o imenovanju novih predsjednika sudova i zašto ta odredba nije ustavno sporna. "Uz navedeno, potrebno je uvažiti i činjenicu da osporenom odredbom dotadašnjim predsjednicima sudova nije prestala dužnost na temelju zakona (ex lege), koje bi rješenje - da je propisano - eventualno moglo otvoriti sumnju u njegovu suglasnost s načelom vladavine prava", glasi cijela rečenica kojom, uz njih još dvadesetak, Ustavni sud obrazlaže neprihvaćanje tog dijela prijedloga UHS-a. Dakle, prema obrazloženju Ustavnog suda, neustavno bi bilo da je mandat predsjednicima sudova ukinut temeljem zakona. Sud je, naime, utvrdio da im mandat prestaje provedbom nove, usklađene s Ustavom, procedure propisane za izbor predsjednika sudova. Zakonodavac, po mišljenju Ustavnoga suda, nije povrijedio načela neovisnosti i samostalnosti sudbene vlasti te vladavine prava kada je propisao da će zbog nove procedure u određenom roku provesti imenovanje predsjednika sudova. Predsjednike sudova je do izmjene Zakona o sudovima imenovalo Državo sudbeno vijeće (DSV). Nadležnost DSV-a da imenuje predsjednike sudova je, suprotno Ustavu, bila propisana zakonskom odredbom, koju je Ustavni sud ukinuo u ožujku prošle godine. Izmjenom Zakona o sudovima, krajem 2000., nadležnost za imenovanje predsjednika sudova je, sukladno odluci Ustavnog suda, prenesena na ministra pravosuđa koji među kandidatima, koje mu predlože sudska vijeća, imenuje predsjednike sudova. Pravna pretpostavka za prestanak dosadašnje dužnosti predsjednika sudova je, po mišljenu Ustavnog suda, provedba zakonom uređenog postupka imenovanja novog predsjednika suda u svakom konkretnom slučaju. Također, imenovanje novog predsjednika suda ne znači da dosadašnji predsjednici sudova ne mogu biti ponovo imenovani na istu dužnost. Ustavni sud napominje i da zakonodavac odredbom o ponovnom imenovanju predsjednika sudova nije povrijedio načela neovisnosti i samostalnosti sudbene vlasti, jer se osporenom odredbom ni na koji način ne zadire u Ustavom zajamčenu poziciju samih sudaca. Prestankom obavljanja dužnosti predsjednika suda nema nikakva utjecaja na obavljanje sudačke dužnosti i zajamčenu trajnost i stalnost sudačkog položaja, jer oni ostaju suci. Uz to, po mišljenju Ustavnog suda, predsjednici sudova, s izuzetkom predsjednika Vrhovnog suda, nisu ustavnopravna institucija i stoga je zakonodavac ovlašten samostalno uređivati odnose u tom pravnom području. (Hina) ggrb/so vl