FINANCIJSKI BILTEN BROJ 410

FINANCIJSKI BILTEN broj 410 od 06. do 13. rujna 2001. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Sastanak HUB-a i guvernera HNB-a 9. Rohatinski za četvrtog viceguvernera HNB-a predlaže Matejku 10. Crkvenac: Decentralizacija ne donosi nova fiskalna opterećenja 11. Isplate naknada isključivo preko HPB 12. Crkvenac: Potresi na financijskim tržištima bit će kratkotrajni 13. Na Londonskoj burzi pale i cijene Plivinih dionica 14. ECB priprema pomoć financijskom sektoru 15. Bruto dobit Grupe ZABA 405 mil kn 16. U četiri PIF-a smanjena neto imovina 17. Raiffeisen stambena štedionica: Odobreni prvi stambeni krediti 18. Osnovan Erste d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondom 19. Za koprivničke poduzetnike 12 mil. kn kreditnih sredstava 20. "Gruda snijega" na području Karlovačke županije završena 21. Podravkino predstavništvo za Pribaltik u Rigi 22. Vlada RH o nacrtu prijedloga zakona o pravima hrvatskih branitelja 23. Statistika ???????????????????? 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata (%) Promet u kunama Prosječna kamata (%) 07. IX 72.500.000 72.500.000 6,62 3.000.000 4,00 10. IX 60.300.000 60.300.000 6,93 21.500.000 7,44 11. IX 70.000.000 49.200.000 7,03 118.000.000 5,51 12. IX 62.500.000 53.500.000 5,31 82.000.000 4,83 13. IX 111.000.000 111.000.000 5,91 47.500.000 5,08 Dnevni prosjek 75.260.000 69.300.000 6,36 54.400.000 5,37 Komentar: Na međubankarskom je tržištu ovoga tjedna zabilježen pad potražnje za novcem. Iako je smanjena i ponuda novca, može se reći da je nestašica koja je obilježila protekla dva tjedna, ovoga tjedna ublažena. U dnevnom trgovanju potražnja je smanjena gotovo četiri puta prema tjednu ranije, odnosno u prosjeku je iznosila 75,26 milijuna kuna dnevno. Ukupno je tek osam posto potražnje ostalo nepodmireno, i to u utorak, kad je za njezino zadovoljenje nedostajalo 10,8 milijuna kuna, isključivo za ročne pozajmice. Usporedbe radi, tjedan dana ranije nepodmireno je ostalo čak 64 posto potražnje. Prosječna je tjedna kamatna stopa u dnevnom trgovanju smanjena 32 bazna boda, na 6,36 posto godišnje. U prekonoćnom je trgovanju također smanjena potražnja, i to za otprilike tri puta u usporedbi s tjednom ranije. U prosjeku je iznosila 54,4 milijuna kuna na noć. No, pondua novca nije bila dovoljna za njezino potpuno podmirenje. Kamatna se stopa ipak spustila, u prosjeku za 1,13 postotnih bodova, na 5,37 posto godišnje. Aukcija deviza HNB-a Na aukciji održanoj danas, 11. rujna 2001. godine, Hrvatska narodna banka otkupila je na deviznom tržištu 48,90 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,464617 kuna za jedan euro. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 07. do 13. rujna (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 380 435 390 6.905.581 Podravka 145 160 148,61 4.951.062 Viktor Lenac 99 100 100 248.431 Zagrebačka banka O 1.650 1.800 1.705 3.113.549 Atlas 25 25 25 13.050 Atlantska plovidba 45 45 45 2.700 Badel 1862 40 40 40 8.240 Croatia osiguranje-R 1.400 1.450 1.400 190.750 Dalmatinska banka 300 300 300 3.000 Elka 45 48 48 13.710 Hotel Intercontinental 100 100 100 1.100 Hoteli Rabac 50,5 55 50,5 15.600 Istraturist 79 89 85 260.805 Jadranturist 49 49 49 3.430 Karlovačka pivovara 430 430 430 61.060 Končar 54 60 60 17.148 Kraš 160 173,5 165 327.638 Privredna banka 154 170 150 601.243 Plava laguna 578 590 590 53.585 Riječka banka 160 212 190 1.977.411 Riviera 142 153 150 1.002.447 Sunčani Hvar 37 39,40 39,40 15.444 Varaždinska banka 125 125 125 2.500 Varteks 31 32 31,11 6.879 Zagrebačka banka C 1.100 1.150 1.100 86.100 PIF Dom 45,00 45,90 45,26 61.045 PIF Expandia 39,00 41,00 40,00 50.712 PIF Pleter 23,00 23,00 23,00 11.500 PIF Slavonski 24,00 24,00 24,00 181.800 PIF Središnji nacionalni 43,00 43,00 43,00 57.250 PIF Sunce 19,00 19,00 19,00 9.500 DAB-0-05CA 104,50* 105,50* 105,50* 6.581.737 HZZO-0-047A 104,00* 104,00* 104,00* 4.377.591 31.207.093 * cijena u postotku od nominalne Na Zagrebačkoj burzi u proteklih je sedam dana ostvareno 31,21 milijun kuna prometa, ponajviše zahvaljujući trgovini dionicama Plive (6,91 milijun kuna), te obveznicama DAB-a (6,58 milijuna kuna). Aktivna je bila 31 dionica, pri čemu je 21 izgubila, a sedam dobilo na cijeni. Najveća je gubitnica redovna dionica Zagrebačke banke, 90 kuna te Plive, 40 kuna. Cijena dionice Privredne banke i Riječke banke pala je 20 kuna, Elke 17, Kraša 10, Podravke 8,4, Končara šest kuna, Varaždinske banke pet kuna, Riviere i Atlantske plovidbe po tri kune. Varteksova je dionica dvije kune jeftinija, Viktora Lenca kunu, Hotela Rabac pola kune, te Sunčanog Hvara 10 lipa. Pojeftinila je i većina dionica PIF-ova. Najviše se spustila cijena dionice Središnjeg nacionalnog fonda, 1,5 kuna. Dionica Doma je 64 lipa, a Sunca 20 lipa jeftinija. Istodobno, poskupile su dionice Dalmatinske banke 25 kuna, Plave lagune 20 kuna, Hotela Intercontinentala i Karlovačke pivovare po 10 kuna, Jadranturista 4,00, Istraturista 3,00 kune, te PIF-a Pleter 50 lipa. Indeks Crobex u tom je razdoblju oslabio 68,2 boda, na 985,5 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 07. do 13. rujna (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Aci 510 560 560 8.260 Anita 1.401 1.500 1.500 82.061 Aurum osiguranje 3.600 3.700 3.600 594.400 Bjelovarska banka 4.400 4.400 4.400 440.000 Chromos 40 40 40 2.280 Ericsson-Tesla 155 161 155 244.124 Hoteli Brela 60 60 60 11.686.260 Hotel Intercontinental 90 90 90 8.370 Jadranski naftovod 2.615 2.615 2.615 7.845 Jadroplov 20 43,6 20 852.834 Končar 53 53 53 10.600 Laguna 163 171,5 165 145.420 Liburnia riviera hoteli 260 260 260 7.020 Miv 1.850 1.850 1.850 16.650 Plava laguna 556 556 556 4.475 Riadria banka 100 120 100 11.400 Riječka banka 190 190 190 9.500 Riviera 153 153 153 11.016 Štedionica Sonic-P 80 80 80 3.200 PIF Dom 31,80 46,00 42,59 4.228.164 PIF Expandia 34,65 41,50 39,50 1.409.280 PIF Pleter 20,00 25,01 23,00 431.244 PIF Slavonski 21,00 24,50 21,00 704.912 PIF Sunce 15,02 20,00 18,70 795.924 PIF Središnji nacionalni 37,50 47,00 42,50 2.454.609 PIF Velebit 41,02 44,00 42,50 1.025.858 RHMJ 42,01* 42,01 42,01 396.109 25.581.835 * cijena u postotku od nominalne Na Varaždinskom tržištu ovoga je tjedna bilo 25,58 milijuna kuna prometa, najvećim dijelom zahvaljujući trgovini dionicama Hotela Brela, u kojoj je ostvareno 11,67 milijuna kuna prometa. Trgovalo se s 26 dionica, pri čemu je 15 izgubilo, a tek tri dobilo na cijeni. Najviše je pala cijena dionice Jadranskog naftovoda, 336 kuna. Značajnije su pale i cijene dionica Aurum osiguranja, 100 kuna, Jadroplova 23,4 kune, Aci-ja i Riadria banke, po 10 kuna, Riječke banke i Lagune šest te Ericssona-Tese pet kuna. Pojeftinile su i dionice svih PIF-ova. Najviše se spustila cijena dionice Doma i Slavonskog fonda, po 3,5 kuna. Dionica Središnjeg nacionalnog fonda je 3,00 kune slabija, Pletera 2,01, Expandije 1,5, Velebita 1,01 kunu te Sunca 91 lipu. Istodobno, porasla je cijena varaždinskog Miva, za 500 kuna, Končara četiri kune te Plave lagune kunu. Indeks Vin oslabio je 21,4 boda, te iznosi 613,3 boda. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 06. rujna 13. rujna Promjena u % New York/DJIA 9.840,84 - Tokyo/Nikkei 10.650,33 9.613,09 -10,74 London/FTSE-100 5.204,30 4.943,60 -5,01 Frankfurt/DAX 30 4.875,37 4.392,40 -9,91 Na svjetskim burzama ovoga su tjedna vladali šok, nevjerica i panika. Nakon terorističkih napada u New Yorku i Washingtonu, u kojima su srušeni neboderi Svjetskog trgovačkog centra te dio Pentagona, Wall Street od utorka ne radi. Osim njujorške burze, zatvoreni su i American Stock Exchange, Nasdaq Stock Market te Chicago Mercantile Exchange. Predivđa se njihovo ponovno poslovanje najranije od četvrtka, a najkasnije od ponedjeljka. To je dosad najduži prekid poslovanja financijskih tržišta od izbijanja Prvog svjetskog rata, zbog kojeg je njujorška burza zatvorila svoja vrata od 31. srpnja do 28. studenoga 1914. U Svjetskom trgovačkom centru, koji se smatra simbolom američke financijske moći, nekoliko je velikih financijskih kompanija imalo urede, uključujući i najveću investicijsku banku Morgan Stanley, njemačke Commerzbank, Deutsche bank, švicarsku Credit Suisse te mnoge druge velike brokerske firme. Očekuje se da će ljudskih žrtava biti na tisuće, a to će svakako sljedećih tjedana utjecati na poslovanje svjetskih burzi kapitala i financijskih tržišta. Zbog zbivanja u SAD-u na europskim burzama u utorak poslijepodne zavladali su šok i panika. Ubrzo je započela velika rasprodaja dionica, posebno osiguravatelja i zrakoplovnih kompanija. Dionice najvećeg europskog osiguravatelja Allianza kliznule su gotovo 20 posto, nakon što je objavio da će morati isplatiti enormne odštete. Ulagači su panično ulagali novac u dionice naftnog sektora te u zlato. Indeks Londonske burze Ftse do kraja je poslovanja zabilježio najnižu razinu u zadnje tri godine - 4.746 bodova. Gubitak bi bio i veći da burza nije prekinula poslovanje zbog sigurnosnih razloga. Slično je bilo i u Frankfurtu, budući je Frankurtska burza smještena u jednom od najviših nebodera u tome gradu. U srijedu je i na Tokijskoj burzi zavladala panika, a tokijski indeks Nikkei izgubio je samo toga dana šest posto na vrijednosti, te pao ispod psihološki važnih 10.000 bodova po prvi puta nakon 1984. godine. Do zatvaranja burze oslabio je na 9.610 bodova. Iako su se nakon toga cijene dionica ponešto oporavile, i nadalje se bilježi velika nervoza tržišnih sudionika te zbog toga i velike oscilacije u cijenama. Osim što nema smjernica koje inače na svjetskim burzama kpaitala daje najveće tržište - u New Yorku, većina sudionika predviđa da će svjetsko gospodarstvo kliznuli nakon ovoga u recesiju. Brine ih i najavljen američki vojni odgovor na terorističke napade i posljedice koje će on izazvati. Zasad su Organizacija zemalja članica proizvođača nafte (OPEC) i Kuvajt donekle smirili cijenu nafte, najavivši da će ponuditi onoliko nafte koliko će biti potrebno da se podmiri svjetska potražnja. Svi s nestrpljenjem očekuju ponovno otvaranje američkih burzi, iako se i pribojavaju oštrog pada cijena dioncia koji bi zatim mogao uslijediti. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 06. rujna 13. rujna Promjena u % Euro/USD 0,8962 0,9113 1,68 Euro/JPY 108,38 108,36 -0,01 USD/JPY 120,94 118,86 -1,71 Panika nije zaobišla ni devizna tržišta. Većina je ulagača odlučila prodavati dolare i ulagati u euro i tradicionalna utočišta kapitala poput švicarskog franka i zlata. U utorak poslijepodne dolar je prema švicarskom franku oslabio čak tri posto, tako da mu se tečaj spustio na tek 1,5 franaka. Oslabio je i dva posto prema euru, tako da je euro ponovno premašio 0,91 dolar, po prvi puta u proteklih sedam mjeseci. No, čini se da se situacija smiruje. Vodeće svjetske središnje banke odmah su reagirale ističući da će učiniti sve kao bi se izbjegla potencijalna financijska kriza. Samo je američka središnja banka u financijski sustav ubacila dodatnih 38 milijardi dolara gotovog novca, što je otprilike dnevni prosjek uvećan deset puta. Zajedno su Fed, ECB i Bank of Japan ubacili 120 milijardi dolara, kažu analitičari. Očekuje se da će Fed i prije zasjedanja Vijeća za otvoreno tržište ponovno sniziti kamatnu stopu, najmanje za 0,25 postotnih bodova. Devizna su tržišta i nadalje u neizvjesnosti, zbog posljedica koje bi mogao izazvati najavljeni američki vojni odgovor na terorističke napade. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 07. do 14. rujna 2001. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 07. rujna 14. rujna u % Euro 1 7,5370 7,4534 -1,11 DEM 1 3,8536 3,8108 -1,11 USD 1 8,4828 8,2149 -3,15 GBP 1 12,3113 12,0508 -2,11 JPY 100 6,9988 6,9115 -1,24 ATS 1 0,5477 0,5416 -1,11 ITL 100 0,3892 0,3849 -1,10 CHF 1 4,9894 4,9547 -0,69 SIT 100 3,4324 3,3940 -1,11 Tečaj kune na tečajnici Hrvatske narodne banke ovoga je tjedna ojačao prema svim inozemnim valutama. Nastavio je tako i drugi tjedan jačati prema euru i valutama euro zone, zabilježivši u tom razdoblju dobitak od 2,07 posto. Američki je dolar, nakon tri tjedna rasta, ovoga zabilježio pad od čak 3,15 posto. Britanska je funta oslabila 2,11 posto, a japanski jen 1,25 posto. Švicarski je franak u dva tejdna pojeftinio 1,28 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na današnjoj aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija, planirani je iznos izdanja iznosio 200 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije bio 191,7 milijun kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 44,0 milijuna, koliki je bio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,428 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 5,00 posto. Tolika je bila i najniža ponuđena cijena i jedinstvena prodajna cijena. Nije bilo udjela nebankarskog sustava u emisiji. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 104,5 milijuna kuna koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,550 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 5,90 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,405 kuna, uz kamatu od 6,50 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,405 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 6,50 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 90,43 posto. Istodobno su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 43,2 milijuna kuna koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 96,861 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 6,50 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 96,627 kunu, uz kamatu od 7,00 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 96,627 kunu pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 7,00 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 81,48 posto. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 3,971 milijardu kuna. Od toga je 250,2 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 1,572 milijardi, dok je na rok od 182 dana upisano 2,148 milijarde kuna. Slijedeća će se aukcija održati 18. rujna. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 150 milijuna kuna. 8. SASTANAK HUB-A I GUVERNERA HNB-A Članovi Izvršnog odbora Hrvatske udruge banaka (HUB) razgovarali su u ponedjeljak s guvernerom Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinskim, njegovim zamjenikom Borisom Vujčićem i suradnicima, posebice o budućim kretanjima gospodarske i monetarne politike. Hrvatska je relativno malo financijsko tržište tako da mnogi instrumenti kojima banke i poduzeća upravljaju likvidnošću i rizicima, zajedno sa sezonskim utjecajem mogu dovesti do jačih oscilacija tečaja kune. HNB je u okviru svog mandata, uzevši u obzir razne parametre i kretanja, reagirala određenim mjerama i na taj način smirila tržište, stoji u priopćenju HUB-a. Banke će, navode iz bankarske udruge, u okviru svojih zadanih ciljeva i poslovne politike, ocijeniti hoće li zbog utjecaja novih mjera u nekim područjima poslovanja biti potrebno prilagoditi uvjete. Sastanak je održan u konstruktivnom ozračju, a izražena je dobra volja za nastavkom suradnje i produbljivanjem koordinacije u zajedničkom cilju održavanja stabilnosti i nastavljanjem jačanja povjerenja u hrvatski bankovni sustav, stoji u priopćenju. 9. ROHATINSKI ZA ČETVRTOG VICEGUVERNERA HNB-A PREDLAŽE ADOLFA MATEJKU Pred Hrvatskim saborom na prvom će se redovnom jesenskom zasjedanju, koje počinje idući tjedan, naći i prijedlog za imenovanje Adolfa Matejke za četvrtog viceguvernera Hrvatske narodne banke. Prijedlog da se Matejka, trenutno izvršni direktor za bankarske operacije u HNB-u, imenuje viceguvernerom Saboru je uputio guverner središnje banke Željko Rohatinski. Objašnjava to Matejkinim priznatim osobnim ugledom i profesionalnim iskustvom na monetarnom i bankarskom području čije će stručno znanje i iskustvo doprinijeti izvršavanju zadataka središnje banke. Prema Zakonu o HNB-u, središnja banka uz guvernera ima zamjenika guvernera i najviše četiri viceguvernera, a sve ih imenuje Hrvatski sabor. Dr. Rohatinski imenovan je guvernerom 12. srpnja prošle godine, a nekoliko dana poslije, 15. srpnja, Hrvatski je sabor imenovao Borisa Vujčića za zamjenika guvernera, te za viceguvernere Relju Martića, Čedu Maletića i Tomislava Presečana. Tako bi imenovanjem Matejke središnja banka imala dopušteni zakonski maksimum broja viceguvernera, njih četiri. Adolf Matejka rođen je 6. prosinca 1950., diplomirao je i magistrirao na zagrebačkom Fakultetu ekonomskih znanosti. U Hrvatsku narodnu banku dolazi 1973. kao pripravnik. Bio je i privremeni upravitelj i ovlaštena osoba za rukovođenje i zastupanje Croatia banke, od veljače 1999. do kolovoza 2000., banke koja je sanirana i koja bi do kraja godine trebala biti privatizirana. Pred Hrvatskim saborom na jesenskom bi se zasjedanju trebalo naći i potvrđivanje Statuta HNB-a. 10. CRKVENAC: DECENTRALIZACIJA NE DONOSI NOVA FISKALNA OPTEREĆENJA Fiskalna decentralizacija ne znači uvođenje novih opterećenja ili novih poreza niti na jednoj razini, već naprosto znači da će se inicijative i odluke moći donositi na nižim razinama, jer se ne treba o svemu odlučivati u Zagrebu, a svi troškovi koji se njome prenose na lokalne samouprave podmirivat će se iz postojećeg poreznog instrumentarija, izjavio je u srijedu ministar financija Mato Crkvenac. Ministar je to rekao otvarajući prvi od četiri seminara o decentralizaciji i drugim financijskim promjenama u jedinicama lokalne i područne, regionalne samoupravem. Nakon Zagreba, bit će održana još tri seminara - 14. rujna u Splitu, 17. rujna u Rijeci te 19. rujna u Osijeku, a cilj im je upoznati upravo predstavnike lokalne samouprave sa svih tehničkim detaljima procesa decentralizacije. Ministar Crkvenac još je jednom ustvrdio kako nema tog dodatnog fiskalnog opterećenja koje bi se moglo pojaviti kao proizvod procesa fisklane decentralizacije i prenošenja prava i odgovornosti na niže razine. Značaj tog prijenosa, kazao je, leži između ostalog u činjenici da će tako brojne lokalne inicijative doći do izražaja, jer u lokalnoj zajednici ljudi najbolje znaju što im je problem i što treba rješavati te uz to mogu i racionalnije koristiti i bolje kontorolirati korištenje sredstva poreznih obveznika. Uopćeno rečeno, decentralizacija znači konačnu demokratizaciju odlučivanja, naglasio je ministar financija. Podsjetio je da je restriktivna ekonomska politika unazad godinu i pol rezultirala konsolidacijom gospodarstva i stvaranjem pretopostavki za daljnje, razvojne korake. Tom su cilju usmjereni i ostali potezi vlade - novi paket socijalnih mjera, reblans proračuna, izrada proračuna za iduću godinu, fiskalne projekcije za 2003. ali i neke druge, dugoročnije gospodarske promjene. Sve te mjere ove bi godine proračunski deficit trebale svesti na 5,3 posto BDP-a, a iduće na 4,25 posto BDP-a, naglasio je ministar financija dodavši da će se time dodatno rasteretiti gospodarstvo i dati poticaj poduzetništvu. Fiskalna decentralizacija, koja je započela 1. srpnja ove godine, samo je jedna od četiri reforme u tijeku - uvođenje i aktiviranje Državne riznice, koja će napokon moći kontrolirati javne financije, uz što je vezana i reforma državnog računovodstva, ali i porezna reforma, zaključio je ministar financija Mato Crkvenac. 11. ISPLATE NAKNADA ISKLJUČIVO PREKO HPB-A Ministar financija Mato Crkvenac najavio je u srijedu da će isplata svih socijalnih naknada koje se isplaćuju iz državnog proračuna ići preko Hrvatske poštanske banke (HPB), kao državne banke, i na taj će se način, kaže, točno znati što je toj osobi isplaćeno po bilo kojoj osnovi - socijale, braniteljski dodaci, invalidnine, doplatci itd. "Dakle, uvodi se sustav koji će definitivno omogućiti da država točno zna što sve pojedinac od nje dobiva, odnosno da ne može sa raznih strana dobivati tko zna što sve ne, a još se praviti socijalnim slučajem, a usput može biti i mlad i zdrav", odgovorio je Crkvenac na pitanje je li točna informacija da će se te naknade, umjesto kao do sada komercijalnih banaka, isplaćivati samo preko HPB. Crkvenac smatra da to nije nikakva novina u odnosu na raniji sustav. "Prije je to išlo preko raznih banaka i raznih sustava i HPB će sad to sve organizirati da to sve bude najracionalnije, najjeftinije i bez ikakvih dodatnih troškova za korisnike", kazao je odgovarajući time i na primjedbe da su banke to do sada radile bez naknade, a da će HPB to raditi uz naknadu. Na upit je li točno da će primjerice Zavod za zapošljavanje trebati dodatnih deset milijuna kuna za te naknade, ministar je odgovorio: "To nije točno, to je neprovjerena informacija. Mi ovdje činimo jedan veliki posao koji se pokušava minirati time što se sad navodi da će to biti skuplje, da će to nešto koštati. To je manipulacija dijelom od strane onih koji su dosad na tome zarađivali a dijelom onih koji i inače nesolidno rade posao u odnosima s javnošću". 12. CRKVENAC: POTRESI NA FINANCIJSKIM TRŽIŠTIMA BIT ĆE KRATKOTRAJNI Ekonomija SAD-a i svjetska ekonomija, bez obzira na stanovite recesijske znakove u ovom je trenutku vrlo stabilna i za očekivati je da će se već nakon nekoliko dana konsolidirati stanje na svjetskim financijskim tržištima, rekao je ministar financija Mato Crkvenac komentirajući događaje na svjetskim financijskim tržištima nakon terorističkih napada na New York i Washington. Takvi događaji, pa čak i puno manji, uvijek utječu na financijska tržišta, koja su noćas i jutros uistinu reagirala i to nepovoljno, posebno u odnosu na dolar. Međutim, očekujem da to neće biti duga vijeka, a to znači da i za nas, za naš proračun i naše operacije na financijskim tržištima, bilo domaćim, bilo inozemnim neće biti većih posljedica, kazao je Crkvenac. Prema najnovijim podacima, pad cijena dionica osiguravajućih kuća i zrakoplovnih kompanija na europskim burzama nastavlja se, a većina svjetskih tržišnih analitičara nerado daje prognoze budućih događanja na financijskim tržištima. Porast cijena, pak, bilježe farmaceutski i energetski, posebno naftni sektor. Nakon jučerašnje panične reakcije tržišta kupnjom i povećanjem cijene zlata, jutros je njegova cijena ipak stabilizirana, te je za sada smanjena za približno tri posto, a aktivnosti na aukcijama zlata sve su manje. "Smirila" se i cijena nafte, nakon što je iz Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) jutros potvrđeno kako neće doći do pomanjkanja nafte na svjetskom tržištu. Glavni tajnik OPEC-a Ali Rodriguez odbacio je i spekulacije da bi neke od članice te organizacije koju uglavnom čine arapske zemlje, poput Saudijske Arabije, Iraka, Irana i Libije, mogle iskoristiti naftu kao političko oružje ukoliko dođe do eskalacije nasilja na Bliskom Istoku. 13. NA LONDONSKOJ BURZI PALE I CIJENE PLIVINIH DIONICA Teroristički napadi na SAD utjecali su i na kretanje cijene Plivinih dionica na Londonskoj burzi, na kojoj su dionice hrvatske farmaceutske tvrtke u utorak pale za 4,3 posto, izjavio je u srijedu predsjednik Uprave Plive Željko Čović. Čović ističe da s ocjenama kako će jučerašnji događaji u SAD-u utjecati na tržište treba pričekati, jer će daljnja kretanja na tržištu ovisiti o budućim događanjima. Ako se sve završi na jučerašnjem danu, ne treba očekivati daljnje spektakularne padove i vjerojatno je da će se tržište, a time i Plivine dionice, oporaviti, kazao je Čović nakon današnje konferencije za novinare u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Na samoj konferenciji Čović, kao predsjednik Predsjedništva HUP-a, nije želio detaljnije komentirati mogući utjecaj terorističkih napada na SAD na hrvatsko tržište kapitala. Ti događaji imaju megautjecaj i sigurno je da će se refleksije odraziti i na Hrvatsku, kratko je komentirao Čović. 14. ECB PRIPREMA POMOĆ FINANCIJSKOM SEKTORU Europska središnja banka (ECB) objavila je u srijedu kako će osigurati financijskoj zajednici brzu pomoć u obliku kredita u svrhu umanjivanja eventualnih negativnih popratnih posljedica terorističkih napada na New York i Washington. ECB će tako, uz sve redovne kreditne linije, osigurati i dodatna kreditna sredstva uz fiksnu kamatnu stopu od 4,25 posto. Iz središnje banke eurozone kažu i kako su spremni poduzeti sve potrebne korake za stabilizaciju financijskog sustava te održavanje likvidnosti. Predsjednik ECB-a Wim Duiesberg kazao je kako međunarodna financijska tržišta, "uzdrmana" događajima u SAD- u, svakako mogu računati na pomoć ECB-a, te kako je ECB spremna poduprijeti normalno funkcioniranje tržišta, bude li potrebe. Na pitanje da li će se u ovim okolnostima u eurozoni mijenjati kamatne stope, Duiesberg je kazao kako bi svaka rapidna promjena bila odraz panike, a ne stabilnosti. I ministri financija Europske unije (EU) s svog su sastanka u Bruxellesu danas objavili kako će "poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osiguralo normalno funkcioniranje tržišta te stabilnost cjelokupnog financijskog sustava". Belgijski ministar financija Didier Reynders dodao je i kako je u stalnom kontaktu s američkim kolegom Paulom O'Neillom, te kako uskoro treba očekivati i priopćenje Skupine 7 - organizacije sedam industrijski najrazvijenijih država svijeta, i to o trenutnom stanju svjetske ekonomije. 15. BRUTO DOBIT GRUPE ZABA 405 MILIJUNA KUNA Grupa Zagrebačke banke (ZABA) ostvarila je u prvom polugodištu ove godine dobit prije oporezivanja u iznosu od 405 milijuna kuna, a ostvarena je dobit na razini one iz istog razdoblja lani, s tom razlikom što je ovogodišnja dobit u cijelosti rezultat poslovanja iz osnovne bankarske djelatnosti, objavili su iz ZABA-e. Naime, isključe li se iz rezultata poslovanja prihodi od prodaje vlasničkih udjela u drugim tvrtkama, gdje je u prvoj polovici 2000. godine najveći utjecaj imao jednokratni prihod ostvaren prodajom dionica Plive u iznosu od 253 milijuna kuna, dobit iz segmenta bankarstva u prvom polugodištu ove godine premašila je prošlogodišnju za 175 milijuna kuna ili 75,8 posto, te je iznosila 406 milijuna kuna. Tako značajan rast dobiti iz osnovne bankarske djelatnosti, kažu u ZABA-i, rezultat je uključivanja novih podružnica Grupe, nižih vrijednosnih usklađenja uslijed poboljšanja kvalitete kreditnog portfelja, uspješnih naplata dijela ranije rezerviranih potraživanja u Zagrebačkoj banci te uvođenja novih proizvoda i usluga. Od značajnijih promjena na računu dobiti i gubitaka te bilanci stanja za prvo ovogodišnje polugodište, u ZABA-i ističu porast neto prihoda od kamata za 34,4 posto na 723 milijuna kuna, što je prvenstveno posljedica porasta ostvarenog u Zagrebačkoj banci, a djelomično i zbog uključenja novih članica u Grupu ZABA-e. Na razini Banke, neto prihodi od kamata iznosili su u prvih šest mjeseci 615 milijuna kuna i veći su za 16,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Nadalje, ističe se kako u strukturi pasive najveći porast tijekom promatranog razdoblja bilježe i dalje depoziti komitenata, koji su porasli za 5,3 posto te su na kraju lipnja iznosili 28,75 milijardi kuna. Istodobno je štednja stanovništva povećana za 1,3 milijarde kuna ili 6,7 posto, dok su depoziti poduzeća povećani za 1,7 posto na 8,03 milijarde kuna. U ZABA-i procjenjuju kako ukupno realni rast, bez utjecaja aprecijacije kune (budući da je u strukturi depozita njih 75,3 posto deviznih), zapravo iznosi oko 9,3 posto. U promatranih šest mjeseci ukupna aktiva Grupe porasla je za 3,6 posto u odnosu na kraj prošle godine i iznosi 38,5 milijardi kuna, a ukupna aktiva same Zagrebačke banke istodobno je porasla za 3,8 posto te je iznosila 33,7 milijardi kuna. Prema tim podacima, Grupa Zagrebačke banke čini 31,5 posto ukupne aktive bankarskog sektora u Hrvatskoj. Iako ispod očekivanog, zabilježen je i blagi rast razine kredita koji u strukturi aktive Grupe imaju udio 39,9 posto. Krediti poduzećima i građanima krajem prvog polugodišta iznosili su 15,4 milijardi kuna, a od početka godine do kraja lipnja povećali su se za 5,4 posto. Od značajnijih poslovnih poteza iz prve polovice ove godine u poslovnom izvješću Grupe ZABA-e navodi se i daljnje restrukturiranje u strukturi Grupe, odnosno prodaja cjelokupnog udjela u rovinjskom Jadranturistu te povećanje udjela u sarajevskoj Universal banci. Na tržištu BiH ZABA je prisutna, osim kroz spomenutu i kroz Zagrebačku banku BH iz Mostara, a u veljači ove godine, Universal banka preuzela je i dio imovine i obveza Komercijalne banke iz Tuzle. Nedavnim otvaranjem prve poslovnice Zagrebačke banke BH Mostar u Banja Luci potvrđena je namjera Zagrebačke banke da posluje na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, kažu u ZABA-i. 16. U ČETIRI PIF-A SMANJENA NETO IMOVINA Četiri privatizacijska investicijska fonda (Dom, Expandia, Slavonski i Središnji nacionalni fond), od ukupno sedam PIF-ova čijim se dionicama trguje na Varaždinskom tržištu vrijednosnica (VTV), u prvih su šest ovogodišnjih mjeseci iskazali smanjenje neto imovine od poslovanja fonda. Preostala tri fonda (Pleter, Sunce i Velebit) u spomenutom su razdoblju iskazali povećanje neto imovine od poslovanja. Po podacima financijskog izvješća PIF-ova, Dom fond je proknjižio smanjenje neto imovine u iznosu od 10,4 milijuna kuna, dok je smanjenje neto imovine PIF-a Expandia iznosilo 4,2 milijuna kuna. Slavonski je fond iskazao smanjenje neto imovine u iznosu od 4,9 milijuna kuna, a SNF od 20,7 milijuna kuna. Povećanje neto imovine fonda Pleter iznosilo je 2,6 milijuna kuna, dok je neto imovina fonda Sunce povećana za 18,1 milijun kuna. Povećanje neto imovine zabilježio je i fond Velebit, za 15,1 milijun kuna. Četiri su fonda u prvom polugodištu ostvarila i neto gubitak od ulaganja u vrijednosne papire. Pritom je najveći gubitak zabilježio fond Pleter, u iznosu višem od 1,5 milijuna kuna. Gubitak od ulaganja u vrijednosne papire Dom fonda iznosio je 316 tisuća kuna, Expandia fonda od 778 tisuća kuna i fonda Sunce od 5,7 tisuća kuna. Dobit od ulaganja u vrijednosne papire zabilježio je SNF i to u iznosu od nešto više od dva milijuna kuna. PIF Velebit zabilježio je dobit od 874,5 tisuća kuna, a Slavonski fond od 803,4 tisuće kuna. 17. RAIFFEISEN STAMBENA ŠTEDIONICA: ODOBRENI PRVI STAMBENI KREDITI Nakon pune dvije godine stambene štednje, 31 štediša Raiffeisen stambene štedionice (RSŠ) stekao je pravo na odobravanje stambenog kredita, pri čemu je dvoje štediša odlučilo to pravo i iskoristiti, dok su se ostali opredijelili za nastavak štednje. Do kraja godine, kako su objavili u utorak iz RSŠ-a, pravo korištenja stambenog kredita steći će 500-ak štediša, a procjene analitičara RSŠ-a su da bi 15 posto od tog broja, 75 štediša, moglo iskoristiti mogućnost ostvarivanja stambenog kredita po povoljnim uvjetima - kamatnu stopu od 6 posto godišnje i rok otplate od 7 godina. Ukupna vrijednost kredita mogla bi iznositi, po tim izračunima, oko 500 tisuća njemačkih maraka. U Raiffeisen stambenoj štedionici od početka godine do kraja kolovoza sklopljena su 30.133 ugovora o stambenoj štednji, s ugovorenim iznosom od 422,28 milijuna njemačkih maraka. U usporedbi s istim lanjskim razdobljem, broj potpisanih ugovora o stambenoj štednji povećan je gotovo 80 posto. Od početka poslovanja do 31. kolovoza, u RSŠ-u je ukupno sklopljeno 73.755 ugovora o stambenoj štednji, s depozitom od 329,3 milijuna kuna, pri čemu je ugovoreni iznos premašio milijardu njemačkih maraka, točnije 1,096 milijardi DEM. 18. OSNOVAN ERSTE D.D. ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOM Nakon prihvaćanja Statuta i imenovanja Nadzornog odbora, u utorak je u Zagrebu potpisan Akt o osnivanju društva Erste d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, čiji su osnivači bečka Erste Bank AG, Steiermaerkische banka AG iz Graza, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Erste&Steiermaerkische banka d.d. i pet privatnih investitora. U ulagačkom kapitalu, ukupne vrijednosti 40 milijuna kuna, osnivači sudjeluju s različitim ulozima - Erste Bank i Steiermaerkische bank sa po 31,45 posto, EBRD sa 25,1 posto, Erste&Steiermaerkische banka sa 10 posto, dok se preostalih dva posto ulagačkog kapitala odnosi na dva strana i tri domaća privatna investitora okupljena oko austrijskog investicijskog društva EPIC invest. Navedene financijske institucije već imaju iskustva u upravljanju mirovinskim fondovima, posebno u tranzicijskim zemljama. Tako je EBRD sudjelovala u mirovinskim reformama Mađarske, Poljske i Češke, Erste Bank trenutno upravlja s tri mirovinska fonda u Austriji i srednjoj i istočnoeuropskoj regiji, a društvo EPIC invest vlasnik je jednog mirovinskog fonda u Češkoj. Prema riječima voditeljice projekta Erste mirovinskog fonda Ane Ivančić, taj mirovinski fond krajem ovog ili početkom idućeg tjedna trebao bi svu potrebnu dokumentaciju potrebnu za registraciju i dobivanje odobrenja prikupiti i predati HAGENA-i. Danas potpisani Akt i prihvaćeni Statut zapravo su među zadnjima koji su fondu bili potrebni za kompletiranje dokumentacije, rekla je Ivančić. 19. ZA KOPRIVNIČKE PODUZETNIKE 12 MILIJUNA KUNA KREDITNIH SREDSTAVA Poduzetnicima sa područja Grada Koprivnice osigurano je 12 milijuna kuna kreditnih sredstava temeljem ugovora kojeg su u srijedu potpisali zamjenik ministra za obrt, malo i srednje poduzetništvo Ivan Knok, koprivnički gradonačelnik Zvonko Mršić, te direktor Podravske banke Julije Kuruc. Kako je objavljeno iz Ministarstva za obrt malo i srednje poduzetništvo, Ministarstvo će za program 'Poduzetnik' u tom gradu osigurati 600 tisuća kuna, a jednaku će svotu izdvojiti i Grad Koprivnica. Podravska banka depozit od 1,2 milijuna kuna uvećat će 10 puta, te tako ukupni kreditni potencijal iznosi 12 milijuna kuna. Rokovi otplate kredita su do 10 godine, uz poček otplate do dvije godine, što je duže nego lani, a kamatna stopa snižena je sa osam na 7,5 posto, koliko je iznosila za poduzetničke kredite odobravane prošle godine. Krediti iz programa 'Poduzetnik' odobravat će se obrtnicima, malim i srednjim trgovačkim društvima, zadrugama, fizičkim osobama, slobodnim zanimanjima, obiteljskim gospodarstvima te profitnim ustanovama. Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo od svibnja ove godine potpisalo je već slične ugovore sa općinama Molve, Pitomača, gradovima Samoborom, Križevcima, Čazmom i Bjelovarom, te Primorsko-goranskom i Koprivničko-križevačkom županijom, a ugovorom sa gradom Koprivnicom, ukupna svota tako osiguranih sredstava za poduzetnike iznosi 178 milijuna kuna. Iz Ministarstva su najavili kako slijedi sličan ugovor sa Požeško-slavonskom županijom, te sa još desetak gradova i općina. 20. "GRUDA SNIJEGA" NA PODRUČJU KARLOVAČKE ŽUPANIJE ZAVRŠENA Nakon prošlotjednog prihvaćanja nekoliko poduzetničkih projekta vrijednih ukupno 1,5 milijuna kuna od strane Povjerenstva Karlovačke županije i Privredne banke Zagreb, zaključen je prošlogodišnji program razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva nazvan Gruda snijega za tu županiju. Iskorištavanje svih raspoloživih kreditnih sredstava bio je jedan od uvjeta da se može krenuti u realizaciju istog programa koji ove godine nosi naziv "Poduzetnik", pojašnjavaju iz Karlovačke županije. Uz Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo i županiju u program razvoja poduzetništva ove će se godine uključiti i dvije banke i to Karlovačka banka i Privredna banka Zagreb (PBZ). Prema informacijama iz Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo u tijeku su pripreme za potpisivanje ugovora i početak realizacije programa sa spomenute dvije banke i Karlovačkom županijom. Udruživanjem sredstava Ministarstva i županije koja će biti uvećana od strane banaka ove će se godine poduzetnicima sa područja Karlovačke županije na raspolaganju staviti 40 milijuna kuna kreditnih sredstava. Ovogodišnje kreditiranje odvijat će se uz niz novosti i povoljnih uvjeta. Jedan od njih je niža kamatna stopa od prošlogodišnje, pojašnjavaju u Karlovačkoj županiji. Kao što je poznato, kamatna stopa iznosit će 7,5 posto godišnje, rok povrata kredita je do 10 godina uz dvogodišnji poček otplate. 21. PODRAVKINO PREDSTAVNIŠTVO ZA PRIBALTIK U RIGI Prehrambena industrija Podravka otvorila je krajem kolovoza predstavništvo u Rigi, glavnom gradu Latvije, objavili su iz te tvrtke. Osim Latvije, spomenuto će predstavništvo pokrivati i ostale dvije pribaltičke države, Litvu i Estoniju, odnosno tržište s ukupno 8,5 milijuna ljudi. Podravkini su proizvodi na spomenutim prostorima prisutni već niz godina, tj. od vremena postojanja SSSR-a, a direktna suradnja počela je 1993. godine. U pribaltičke zemlje Podravka izvozi Vegetu, Podravka juhe, dječju hranu Lino, a zanimljivo je i da je Podravka na pribaltičkom tržištu lider i u dodacima jelima te juhama u vrećicama. Cilj novoosnovanog predstavništva, pojasnili su iz Podravke, je unaprjeđivanje odnosa s distributerima i propagandnim agencijama te trgovačkim lancima koji ulaze na spomenuto tržište. 22. VLADA RH O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O PRAVIMA HRVATSKIH BRANITELJA Vlada RH u četvrtak je na zatvorenom dijelu sjednice raspravljala o Nacrtu prijedloga Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, o kojem će se očitovati na sljedećoj redovitoj sjednici, priopćio je poslijepodne Vladin Ured za odnose s javnošću. Vlada RH prihvatila je i Prijedlog uredbe o objedinjenom mjesečnom prikupljanju podataka po osiguranicima o obveznim doprinosima, porezu na dohodak i prirezu na porez na dohodak od nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti i o uplatama, stoji u priopćenju. Predloženim modelom omogućava se racionalizacija i veća efikasnost u prikupljanju podataka, odnosno osiguravaju preduvjeti za provedbu mirovinske reforme. Uredbom se osniva i Ured za socijalno partnerstvo koji prati, koordinira i izvještava o radu GSV-a i drugih oblika socijalnog partnerstva, obavlja stručne poslove za rad GSV-a i dr. Mr. sc. Ivan Rusan, na osobni zahtjev je razriješen dužnosti ravnatelja Državnog zavoda za statistiku, a vršiteljem dužnosti imenovan je Zlatko Grzelj. Mr. sc. Adolf Matejka imenovan je viceguvernerom Hrvatske narodne banke (HNB), priopćio je Vladin Ured za odnose s javnošću. 23. Statistika Promet u trgovini na malo u srpnju 1,6 posto veći - Ukupan promet tvrtki - trgovačkih društava kojima je trgovina na malo ili prodaja, održavanje i popravci motornih vozila pretežna djelatnost, u srpnju ove godine bio je nominalno 1,6 posto, a realno 2,5 posto veći nego u lipnju. U odnosu na srpanj 2000. godine, promet je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, porastao nominalno za 4,2 posto, a realno za svega jedan posto.U prvih sedam mjeseci ove godine, pak, u odnosu na isto razdoblje lani ukupan je promet u trgovini na malo nominalno porastao za 14 posto, a realno za 7,8 posto. Poskupljenje telekomunikacijskih usluga podignulo cijene na malo u kolovozu - Cijene na malo u kolovozu ove godine u odnosu na srpanj porasle su, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, za 1,8 posto, što je najviša mjesečna stopa rasta maloprodajnih cijena u Hrvatskoj u ovoj godini. Na godišnjoj razini, u kolovozu ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, cijene na malo porasle su za 5,8 posto, dok su troškovi života veći za 5,2 posto. Na porast cijena na malo u kolovozu najviše je utjecao 8,6-postotni porast cijena usluga, u sklopu kojih su za najvećih 16,4 posto poskupjele prometne, poštanske i telekomunikacijske usluge. Taj je rast još izraženiji u indeksu troškova života, odnosno cijena roba i usluga koje služe za osobnu potrošnju, a koji su u kolovozu u odnosu na srpanj viši za 0,6 posto. Mjesečni porast indeksa cijena na malo i troškova života, koji su pokazatelj stope inflacije u Hrvatskoj, u kolovozu je najveći u ovoj godini. Visok rast cijena na malo i troškova života zabilježen je i u travnju ove godine u odnosu na ožujak, kada je taj rast iznosio 1,4 posto, što je bila posljedica rasta cijena naftnih derivata. Od početka godine do kraja kolovoza cijene na malo prosječno su mjesečno rasle po stopi od 0,455 posto, ili ukupno za osam mjeseci 3,7 posto, dok su istodobno troškovi života mjesečno rasli po stopi od 0,316 posto ili ukupno za 2,5 posto. Niže cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima - Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u kolovozu su u odnosu na srpanj niže za 0,5 posto, dok su u odnosu na kolovoz prošle godine veće za 3,4 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Prema prosincu prošle godine cijene proizvođača industrijskih proizvoda smanjene su 2,5 posto. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, u kolovozu su u usporedbi sa srpnjem porasle samo cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 0,4 posto. Cijene energije smanjene su 2,1 posto, cijene kapitalnih proizvoda 0,9 posto i intermedijarnih proizvoda 0,3 posto. Istodobno, cijene trajnih proizvoda za široku potrošnju ostale su na razini cijena iz srpnja. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima od početka godine prosječno su mjesečno padale po stopi od 0,316, što ukupno za osam mjeseci ove godine znači da su za 2,5 posto niže nego u prosincu prošle godine. Broj zaposlenih u srpnju viši od 1,3 milijuna - U Hrvatskoj je u srpnju bilo ukupno 1,344.936 zaposlenih, što je 0,7 posto više nego u lipnju, objavio je Državni zavod za statistiku. Broj zaposlenih u pravnim osobama porastao je 0,6 posto, na 1,046.101. U obrtu i slobodnim profesijama bilo je zaposleno 223.518 osoba, što j 1,8 posto više nego u prethodnom mjesecu, dok je broj aktivnih osiguranika-individualnih poljoprivrednika smanjen 0,7 posto, na 75.317 osoba. Prosječna mjesečna neto plaća za lipanj 3.503 kn - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u Hrvatskoj za lipanj iznosila je 3.503 kune, što je u odnosu na prethodni mjesec nominalno 3,3 posto, a realno tri posto manje, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu na lipanj prošle godine prosječna je mjesečna neto plaća nominalno porasla 5,2 posto, dok je realno smanjena za 0,5 posto. Za razdoblje od siječnja do lipnja ove godine prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 3.519 kuna, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje nominalno povećanje od 7,8 posto, a realno od 1,5 posto. Najviša je plaća za lipanj isplaćena u financijskom posredovanju, i iznosila je 4.997 kuna, što je realno 13 posto manje nego u svibnju i 0,9 posto manje nego u lipnju prošle godine. U prerađivačkoj je industriji prosječna neto plaća za lipanj bila 3.126 kuna i bila je 3,3 posto niža nego ona za svibanj, ali je prema lipnju prošle godine povećana 3,4 posto. Zaposlenima u trgovini na veliko i malo za lipanj je isplaćena plaća od 2.930 kuna, što je jedan posto manje nego u svibnju i 4,3 posto više nego u lipnju prethodne godine. Najniža je neto plaća za lipanj isplaćena u djelatnosti ribarstva, i iznosila je 2.414 kuna. U odnosu na svibanj to je povećanje od 1,3 posto, a prema lipnju lani od 14 posto.