PSOLOVNI PREGLED BROJ 226

POSLOVNI PREGLED broj 226 08.- 14. rujna 2001. SADRŽAJ: DECENTRALIZACIJA NE DONOSI NOVA FISKALNA OPTEREĆENJA 2 ISPLATE NAKNADA ISKLJUČIVO PREKO HPB-A 2 CRKVENAC: POTRESI NA FINANCIJSKIM TRŽIŠTIMA BIT ĆE KRATKOTRAJNI 2 U MINISTARSTVU GOSPODARSTVA SASTANAK O RADNOM VREMENU TRGOVINA 2 MINISTAR FIŽULIĆ S PREDSTAVNICIMA NJEMAČKE VEREINSBANK 2 KAZNE OD 100.000 DO 500.000 KUNA ZA TRGOVINU GMO PROIZVODIMA? 3 U KOLOVOZU CIJENE NA MALO PORASLE 1,8 POSTO 3 PROMET U TRGOVINI NA MALO U SRPNJU 1,6 POSTO VEĆI 3 U KOLOVOZU 369,2 TISUĆE NEZAPOSLENIH 3 BROJ ZAPOSLENIH U SRPNJU VIŠI OD 1,3 MILIJUNA 3 PROSJEČNA NETO PLAĆA U PRVOM POLUGODIŠTU 3.519 KUNA 4 ROHATINSKI ZA ČETVRTOG VICEGUVERNERA HNB-A PREDLAŽE ADOLFA MATEJKU 4 SASTANAK HUB-A I GUVERNERA HNB-A 4 BRUTO DOBIT GRUPE ZABA 405 MILIJUNA KUNA 4 AZTN: ZA ULAZAK U ZAGREBAČKU UNICREDITO MORA PRODATI SPLITSKU BANKU 5 FINANCIJSKA TRŽIŠTA 5 PLIVA SVOJA POTRAŽIVANJA OD HZZO NAMIRUJE VLASTITIM DIONICAMA 7 PODRAVKINO PREDSTAVNIŠTVO ZA PRIBALTIK U RIGI 7 KRAŠ OBILJEŽIO 90. GODINA POSTOJANJA 7 NOVO OTKRIĆE NAFTE I PLINA NA ININOJ KONCESIJI U EGIPTU 8 INA POVEĆAVA ULAGANJA U PLINOOPSKRBU 8 INA ĆE OTPISATI I REPROGRAMIRATI DUGOVANJA AGROINDUSTRIJSKOG KOMPLEKSA 8 KONČAR U PRVOM POLUGODIŠTU OSTVARIO 683,3 MILIJUNA KUNA PRIHODA 8 ISOCLIMA I INGRA OŽIVLJAVAJU PROIZVODNJU U LIPIKU 9 MERCATOR OTVARA TRGOVAČKI CENTAR U ZAGREBU 9 ISKON INTERNET, 'TOTAL MARKETING' I SEAT O MARKETINGU NA INTERNETU 9 PROIZVODNJA ALUMINIJSKIH LIJEVAKA U MOSLAVINI 9 DO KRAJA GOIDNE POČINJE OBNOVA "ARGENTINE" 9 KUTINSKA PETROKEMIJA PRED RESTRUKTURIRANJEM 10 MTČ-OVA TVORNICA ČARAPA: VEĆA PROIZVODNJA S MANJE ZAPOSLENIH 10 U MTČ-U NIJE OSTVAREN PROGRAM RESTRUKTURIRANJA 10 SINJSKA DALMATINKA IMA NOVOG STEČAJNOG UPRAVITELJA 10 VEČERNJI LIST OTPUŠTA PEDESETAK RADNIKA 10 UPRAVA I ZAPOSLENICI "BELJA" PROTIV ODLUKE HFP-A 11 RAZMJENA SA MAĐARSKOM DINAMIZIRANA NAKON UGOVORA O TRGOVINI 11 IDUĆI TJEDAN CROMONEY NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU 11 NA INTERTEKSTILU IDUĆI TJEDAN 34 DOMAĆA I 50 INOZEMNIH IZLAGAČA 11 PET HRVATSKIH INFORMATIČKIH TVRTKI NA SAJMU "SYSTEMS 2001" U MUENCHENU 11 18 HRVATSKIH OBRTNIKA IZLAGAT ĆE NA CELJSKOM OBRTNIČKO SAJMU 12 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA DECENTRALIZACIJA NE DONOSI NOVA FISKALNA OPTEREĆENJA Fiskalna decentralizacija ne znači uvođenje novih opterećenja ili novih poreza niti na jednoj razini, već naprosto znači da će se inicijative i odluke moći donositi na nižim razinama, jer se ne treba o svemu odlučivati u Zagrebu, a svi troškovi koji se njome prenose na lokalne samouprave podmirivat će se iz postojećeg poreznog instrumentarija, izjavio je u srijedu ministar financija Mato Crkvenac. Ministar je to rekao otvarajući prvi od četiri seminara o decentralizaciji i drugim financijskim promjenama u jedinicama lokalne i područne, regionalne samoupravem. Nakon Zagreba, bit će održana još tri seminara - 14. rujna u Splitu, 17. rujna u Rijeci te 19. rujna u Osijeku, a cilj im je upoznati upravo predstavnike lokalne samouprave sa svih tehničkim detaljima procesa decentralizacije. Ministar Crkvenac još je jednom ustvrdio kako nema tog dodatnog fiskalnog opterećenja koje bi se moglo pojaviti kao proizvod procesa fisklane decentralizacije i prenošenja prava i odgovornosti na niže razine. Značaj tog prijenosa, kazao je, leži između ostalog u činjenici da će tako brojne lokalne inicijative doći do izražaja, jer u lokalnoj zajednici ljudi najbolje znaju što im je problem i što treba rješavati te uz to mogu i racionalnije koristiti i bolje kontorolirati korištenje sredstva poreznih obveznika. Uopćeno rečeno, decentralizacija znači konačnu demokratizaciju odlučivanja, naglasio je ministar financija. Podsjetio je da je restriktivna ekonomska politika unazad godinu i pol rezultirala konsolidacijom gospodarstva i stvaranjem pretopostavki za daljnje, razvojne korake. Tom su cilju usmjereni i ostali potezi vlade - novi paket socijalnih mjera, reblans proračuna, izrada proračuna za iduću godinu, fiskalne projekcije za 2003. ali i neke druge, dugoročnije gospodarske promjene. Sve te mjere ove bi godine proračunski deficit trebale svesti na 5,3 posto BDP-a, a iduće na 4,25 posto BDP-a, naglasio je ministar financija dodavši da će se time dodatno rasteretiti gospodarstvo i dati poticaj poduzetništvu. ISPLATE NAKNADA ISKLJUČIVO PREKO HPB-A Ministar financija Mato Crkvenac najavio je u srijedu da će isplata svih socijalnih naknada koje se isplaćuju iz državnog proračuna ići preko Hrvatske poštanske banke (HPB), kao državne banke, i na taj će se način, kaže, točno znati što je toj osobi isplaćeno po bilo kojoj osnovi - socijale, braniteljski dodaci, invalidnine, doplatci itd. "Dakle, uvodi se sustav koji će definitivno omogućiti da država točno zna što sve pojedinac od nje dobiva, odnosno da ne može sa raznih strana dobivati tko zna što sve ne, a još se praviti socijalnim slučajem, a usput može biti i mlad i zdrav", odgovorio je Crkvenac na pitanje je li točna informacija da će se te naknade, umjesto kao do sada komercijalnih banaka, isplaćivati samo preko HPB. Crkvenac smatra da to nije nikakva novina u odnosu na raniji sustav. "Prije je to išlo preko raznih banaka i raznih sustava i HPB će sad to sve organizirati da to sve bude najracionalnije, najjeftinije i bez ikakvih dodatnih troškova za korisnike", kazao je odgovarajući time i na primjedbe da su banke to do sada radile bez naknade, a da će HPB to raditi uz naknadu. CRKVENAC: POTRESI NA FINANCIJSKIM TRŽIŠTIMA BIT ĆE KRATKOTRAJNI Ekonomija SAD-a i svjetska ekonomija, bez obzira na stanovite recesijske znakove u ovom je trenutku vrlo stabilna i za očekivati je da će se već nakon nekoliko dana konsolidirati stanje na svjetskim financijskim tržištima, rekao je ministar financija Mato Crkvenac komentirajući događaje na svjetskim financijskim tržištima nakon terorističkih napada na New York i Washington. Takvi događaji, pa čak i puno manji, uvijek utječu na financijska tržišta, koja su noćas i jutros uistinu reagirala i to nepovoljno, posebno u odnosu na dolar. Međutim, očekujem da to neće biti duga vijeka, a to znači da i za nas, za naš proračun i naše operacije na financijskim tržištima, bilo domaćim, bilo inozemnim neće biti većih posljedica, kazao je Crkvenac. Prema najnovijim podacima, pad cijena dionica osiguravajućih kuća i zrakoplovnih kompanija na europskim burzama nastavlja se, a većina svjetskih tržišnih analitičara nerado daje prognoze budućih događanja na financijskim tržištima. Porast cijena, pak, bilježe farmaceutski i energetski, posebno naftni sektor. U MINISTARSTVU GOSPODARSTVA SASTANAK O RADNOM VREMENU TRGOVINA Ministarstvo gospodarstva pripremilo je prijedlog pravilnika o radnom vremenu trgovina na malo u kojem predlaže da im se omogući poslovanje radnim danom od 7 do 22 sata, a nedjeljom od 8 do 13 sati, pri čemu bi se poglavarstvima općina i gradova dala mogućnost da odrede vrijeme u kojem je trgovina dužna poslovati. Prijedlog tog pravilnika bio je i tema sastanka u utorak u Ministarstvu gospodarstva s predstavnicima zainteresiranih sindikalnih središnjica, Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Hrvatske gospodarske komore (HGK), Hrvatske obrtničke komore (HOK) i vodećih trgovačkih kuća, priopćeno je iz Ministarstva. Ministar gospodarstva Goranko Fižulić predstavio je prijedlog novog pravilnika i objasnio razloge njegova donošenja, ističući pritom da će se uvijek zalagati za otvaranje novih radnih mjesta, povećane prihode kompanija i rast gospodarstva. MINISTAR FIŽULIĆ S PREDSTAVNICIMA NJEMAČKE VEREINSBANK Ministar gospodarstva Goranko Fižulić razgovarao je u utorak s predstavnicima njemačke Vereinsbank o daljnjoj financijskoj konsolidaciji pet najvećih hrvatskih brodogradilišta i o mogućnostima njihova samostalnog financiranja na tržištu. To je, kako je ocijenjeno, preduvjet konsolidacije, odnosno priprema za privatizaciju. Ministar Fižulić je istaknuo trajni napor hrvatske brodogradnje gradnji sofisticiranih plovila, među ostalim, i obnovi domaće bijele flote. U ovoj će godini biti isporučeno četrnaest brodova, naredne 21 brod, a za 2003. ukupna realizacija iznosit će 620 milijuna dolara, što je pak znatno povećanje u odnosu na ovu godinu. Knjige narudžbi pune su do 2004, rekao je Fižulić. KAZNE OD 100.000 DO 500.000 KUNA ZA TRGOVINU GMO PROIZVODIMA? Usvoji li se zakon o zabrani genetski modificiranih organizama (GMO) i proizvoda, o čijem bi prijedlogu Vlada uskoro trebala raspravljati, njegovi prekršitelji bit će 'olakšani' za 100.000 do 500.000 kuna, a oduzet će im se i GMO i proizvodi koji ga sadrže. Zakonom bi se uredila zabrana uvoza, stavljanja na tržište, uporabe i proizvodnje GMO-a i proizvoda na području Hrvatske a u cilju zaštite zdravlja ljudi, prirode i okoliša. Odredbe zakona ne odnose se na uvoz, stavljanje u promet, uporabu i proizvodnju lijekova i medicinskih proizvoda kao i enzimskih preparata koji se koriste u prehrambenoj biotehnologiji. Hrvatska dosad nije uredila ovo pitanje pa bi predloženi zakon trebao privremeno, do donošenja posebnih zakona koji su u izradi, regulirati štetne posljedice koje mogu nastati unošenjem, stavljanjem u promet, proizvodnjom i korištenjem genetski modificiranih organizama (GMO) i proizvoda. Nositelj prijedloga je Ministarstvo zdravstva, a u njegovoj izradi sudjelovala su i ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, poljoprivrede i šumarstva te znanosti i tehnologije. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI U KOLOVOZU CIJENE NA MALO PORASLE 1,8 POSTO Cijene na malo u kolovozu su u Hrvatskoj bile 1,8 posto veće nego u prethodnom mjesecu, dok su troškovi života istodobno porasli za 0,6 posto. Na godišnjoj razini, odnosno u kolovozu ove u usporedbi s kolovozom lani, cijene na malo porasle su za 5,8 posto, a troškovi života za 5,2 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Cijene pak industrijskih proizvoda pri proizvođačima u kolovozu su niže za 0,5 posto nego li u srpnju, dok su u odnosu na prošlogodišnji kolovoz porasle za 3,4 posto. Kolovoški porast cijena na malo najveći je mjesečni porast toga indeksa u ovoj godini (u travnju je porast iznosio 1,4 posto, na što je najviše utjecao rast cijena naftnih derivata). Prema statističkim podatcima, u kolovozu je pak na rast cijena na malo najviše izgleda utjecao novi rebalans tarifa Hrvatskog telekoma za usluge u fiksnoj telefonskoj mreži koji je stupio na snagu 1. kolovoza. PROMET U TRGOVINI NA MALO U SRPNJU 1,6 POSTO VEĆI Ukupan promet tvrtki - trgovačkih društava kojima je trgovina na malo ili prodaja, održavanje i popravci motornih vozila pretežna djelatnost, u srpnju ove godine bio je nominalno 1,6 posto, a realno 2,5 posto veći nego u lipnju. U odnosu na srpanj 2000. godine, promet je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, porastao nominalno za 4,2 posto, a realno za svega jedan posto. Promatrano prema po nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, nominalni pad prometa u lipnju zabilježen je jedino u prodaji, održavanju i popravku motornih vozila, i to za 26,1 posto. Najveći nominalni porast prometa, pak, i to od 21,7 posto, zabilježen je u trgovini na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama. Slijede 21,3-postotni porast prometa u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima te 15,1 posto veći promet u maloprodaji knjigama, novinama, papirnom robom, pisaćim priborom i sl. U prvih sedam mjeseci ove godine, pak, u odnosu na isto razdoblje lani ukupan je promet u trgovini na malo nominalno porastao za 14 posto, a realno za 7,8 posto, pri čemu je najveći, 22,8-postotni porast zabilježen u prodaji knjiga, novina, papirne robe, pisaćeg pribora i sl. Pad prometa u promatranom je razdoblju zabilježen jedino u prodaji, održavanju i popravku motornih vozila i iznosio je 0,8 posto. U KOLOVOZU 369,2 TISUĆE NEZAPOSLENIH Potkraj kolovoza u Hrvatskom je zavodu za zapošljavanje evidentirano 369,2 tisuća nezaposlenih osoba, što je 0,4 posto više nego u prethodnom mjesecu i 5,5 posto više nego u kolovozu prošle godine. Tijekom kolovoza Hrvatskom se zavodu za zapošljavanje prijavilo 21,5 tisuća novih osoba, 8,4 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Istodobno, s evidencije Zavoda zaposlilo se devet tisuća osoba, što je 21,5 posto više nego u isto lanjsko doba. Većina ih se zaposlila na određeno vrijeme, njih 11,6 tisuća ili 84,1 posto, a najveći ih se broj zaposlio u prerađivačkoj industriji (22,4 posto), trgovini na veliko i malo (22,3 posto) te hotelima i restoranima (16,4 posto). Tijekom kolovoza Hrvatskom je zavodu za zapošljavanje prijavljeno ukupno 15,7 tisuća slobodnih radnih mjesta, što je 52,9 posto više nego u kolovozu prošle godine. BROJ ZAPOSLENIH U SRPNJU VIŠI OD 1,3 MILIJUNA U Hrvatskoj je u srpnju bilo ukupno 1,344.936 zaposlenih, što je 0,7 posto više nego u lipnju, objavio je Državni zavod za statistiku. Broj zaposlenih u pravnim osobama porastao je 0,6 posto, na 1,046.101. U obrtu i slobodnim profesijama bilo je zaposleno 223.518 osoba, što j 1,8 posto više nego u prethodnom mjesecu, dok je broj aktivnih osiguranika-individualnih poljoprivrednika smanjen 0,7 posto, na 75.317 osoba. PROSJEČNA NETO PLAĆA U PRVOM POLUGODIŠTU 3.519 KUNA Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u prvom polugodištu ove godine iznosila je 3.519 kuna, što je 7,8 posto više nego u istom razdoblju lani, objavio je Državni zavod za statistiku. U prvom pak tromjesečju ove godine prosječna je isplaćena mjesečna neto plaća bila 3.492 kune, što je 8,3 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. U drugom tromjesečju prosječna je neto plaća iznosila 3.547 kuna i bila je viša za 7,4 posto nego u drugom tromjesečju prošle godine. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE ROHATINSKI ZA ČETVRTOG VICEGUVERNERA HNB-A PREDLAŽE ADOLFA MATEJKU Pred Hrvatskim saborom na prvom će se redovnom jesenskom zasjedanju, koje počinje idući tjedan, naći i prijedlog za imenovanje Adolfa Matejke za četvrtog viceguvernera Hrvatske narodne banke. Prijedlog da se Matejka, trenutno izvršni direktor za bankarske operacije u HNB-u, imenuje viceguvernerom Saboru je uputio guverner središnje banke Željko Rohatinski. Objašnjava to Matejkinim priznatim osobnim ugledom i profesionalnim iskustvom na monetarnom i bankarskom području čije će stručno znanje i iskustvo doprinijeti izvršavanju zadataka središnje banke. Prema Zakonu o HNB-u, središnja banka uz guvernera ima zamjenika guvernera i najviše četiri viceguvernera, a sve ih imenuje Hrvatski sabor. Dr. Rohatinski imenovan je guvernerom 12. srpnja prošle godine, a nekoliko dana poslije, 15. srpnja, Hrvatski je sabor imenovao Borisa Vujčića za zamjenika guvernera, te za viceguvernere Relju Martića, Čedu Maletića i Tomislava Presečana. Tako bi imenovanjem Matejke središnja banka imala dopušteni zakonski maksimum broja viceguvernera, njih četiri. Adolf Matejka rođen je 6. prosinca 1950., diplomirao je i magistrirao na zagrebačkom Fakultetu ekonomskih znanosti. U Hrvatsku narodnu banku dolazi 1973. kao pripravnik. Bio je i privremeni upravitelj i ovlaštena osoba za rukovođenje i zastupanje Croatia banke, od veljače 1999. do kolovoza 2000., banke koja je sanirana i koja bi do kraja godine trebala biti privatizirana. SASTANAK HUB-A I GUVERNERA HNB-A Članovi Izvršnog odbora Hrvatske udruge banaka (HUB) razgovarali su u ponedjeljak s guvernerom Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinskim, njegovim zamjenikom Borisom Vujčićem i suradnicima, posebice o budućim kretanjima gospodarske i monetarne politike. Hrvatska je relativno malo financijsko tržište tako da mnogi instrumenti kojima banke i poduzeća upravljaju likvidnošću i rizicima, zajedno sa sezonskim utjecajem mogu dovesti do jačih oscilacija tečaja kune. HNB je u okviru svog mandata, uzevši u obzir razne parametre i kretanja, reagirala određenim mjerama i na taj način smirila tržište, stoji u priopćenju HUB-a. Banke će, navode iz bankarske udruge, u okviru svojih zadanih ciljeva i poslovne politike, ocijeniti hoće li zbog utjecaja novih mjera u nekim područjima poslovanja biti potrebno prilagoditi uvjete. Sastanak je održan u konstruktivnom ozračju, a izražena je dobra volja za nastavkom suradnje i produbljivanjem koordinacije u zajedničkom cilju održavanja stabilnosti i nastavljanjem jačanja povjerenja u hrvatski bankovni sustav. BRUTO DOBIT GRUPE ZABA 405 MILIJUNA KUNA Grupa Zagrebačke banke (ZABA) ostvarila je u prvom polugodištu ove godine dobit prije oporezivanja u iznosu od 405 milijuna kuna, a ostvarena je dobit na razini one iz istog razdoblja lani, s tom razlikom što je ovogodišnja dobit u cijelosti rezultat poslovanja iz osnovne bankarske djelatnosti, objavili su iz ZABA-e. Naime, isključe li se iz rezultata poslovanja prihodi od prodaje vlasničkih udjela u drugim tvrtkama, gdje je u prvoj polovici 2000. godine najveći utjecaj imao jednokratni prihod ostvaren prodajom dionica Plive u iznosu od 253 milijuna kuna, dobit iz segmenta bankarstva u prvom polugodištu ove godine premašila je prošlogodišnju za 175 milijuna kuna ili 75,8 posto, te je iznosila 406 milijuna kuna. Tako značajan rast dobiti iz osnovne bankarske djelatnosti, kažu u ZABA-i, rezultat je uključivanja novih podružnica Grupe, nižih vrijednosnih usklađenja uslijed poboljšanja kvalitete kreditnog portfelja, uspješnih naplata dijela ranije rezerviranih potraživanja u Zagrebačkoj banci te uvođenja novih proizvoda i usluga. Od značajnijih promjena na računu dobiti i gubitaka te bilanci stanja za prvo ovogodišnje polugodište, u ZABA-i ističu porast neto prihoda od kamata za 34,4 posto na 723 milijuna kuna, što je prvenstveno posljedica porasta ostvarenog u Zagrebačkoj banci, a djelomično i zbog uključenja novih članica u Grupu ZABA-e. Na razini Banke, neto prihodi od kamata iznosili su u prvih šest mjeseci 615 milijuna kuna i veći su za 16,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Nadalje, ističe se kako u strukturi pasive najveći porast tijekom promatranog razdoblja bilježe i dalje depoziti komitenata, koji su porasli za 5,3 posto te su na kraju lipnja iznosili 28,75 milijardi kuna. Istodobno je štednja stanovništva povećana za 1,3 milijarde kuna ili 6,7 posto, dok su depoziti poduzeća povećani za 1,7 posto na 8,03 milijarde kuna. U ZABA-i procjenjuju kako ukupno realni rast, bez utjecaja aprecijacije kune (budući da je u strukturi depozita njih 75,3 posto deviznih), zapravo iznosi oko 9,3 posto. U promatranih šest mjeseci ukupna aktiva Grupe porasla je za 3,6 posto u odnosu na kraj prošle godine i iznosi 38,5 milijardi kuna, a ukupna aktiva same Zagrebačke banke istodobno je porasla za 3,8 posto te je iznosila 33,7 milijardi kuna. Prema tim podacima, Grupa Zagrebačke banke čini 31,5 posto ukupne aktive bankarskog sektora u Hrvatskoj. Iako ispod očekivanog, zabilježen je i blagi rast razine kredita koji u strukturi aktive Grupe imaju udio 39,9 posto. Krediti poduzećima i građanima krajem prvog polugodišta iznosili su 15,4 milijardi kuna, a od početka godine do kraja lipnja povećali su se za 5,4 posto. Od značajnijih poslovnih poteza iz prve polovice ove godine u poslovnom izvješću Grupe ZABA-e navodi se i daljnje restrukturiranje u strukturi Grupe, odnosno prodaja cjelokupnog udjela u rovinjskom Jadranturistu te povećanje udjela u sarajevskoj Universal banci. Na tržištu BiH ZABA je prisutna, osim kroz spomenutu i kroz Zagrebačku banku BH iz Mostara, a u veljači ove godine, Universal banka preuzela je i dio imovine i obveza Komercijalne banke iz Tuzle. Nedavnim otvaranjem prve poslovnice Zagrebačke banke BH Mostar u Banja Luci potvrđena je namjera Zagrebačke banke da posluje na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, kažu u ZABA-i. AZTN: ZA ULAZAK U ZAGREBAČKU UNICREDITO MORA PRODATI SPLITSKU BANKU Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja načelno se ne protivi ulasku UniCredita i Allianza u Zagrebačku banku, ali tu koncentraciju trenutno smatra nedopuštenom zbog postojećeg udjela UniCredita u Splitskoj banci, što je, navodi, jedina zapreka pozitivnoj odluci Agencije. "Ako bi poduzetnik UniCredito Italiano S.p.A., u razmjerno kratkom roku i u cijelosti, otuđio svoj udio u temeljnom kapitalu Splitske banke d.d., Split, Agencija bi tada mogla na temelju nove prijave i činjeničnog stanja utvrđenog u dosadašnjem postupku donijeti novu odluku o predmetnoj koncentraciji. Razumljivo, promijene li se bitno okolnosti na mjerodavnom tržištu, te promjene morale bi se uzeti u obzir", priopćeno je u utorak sa sjednice Savjeta za zaštitu tržišnog natjecanja. Naime, Agencija je u postupku ocjene koncentracije poduzetnika Zagrebačka banka, UniCredito Italiano i Allianz, nakon cjelokupne analize relevantne dokumentacije i svih relevantnih činjenica, utvrdila da načelno nije protiv preuzimanja Zagrebačke banke od strane poduzetnika talijanskog UniCredita i njemačkog Allianza. "Međutim, uvažavajući sadašnje okolnosti na mjerodavnom tržištu, ocijenjeno je da je jedina zapreka pozitivnoj odluci Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja u ovome predmetu postojeći udjel poduzetnika UniCredito Italiano S.p.A. u temeljnom kapitalu Splitske banke d.d. Split. Stoga je Savjet za zaštitu tržišnog natjecanja koncentraciju poduzetnika Zagrebačka banka d.d., Zagreb, UniCredito Italiano S.p.A. i Allianz AG ocijenio nedopuštenom", navodi se u priopćenju i zaključuje da bi prodajom udjela UniCredita u Splitskoj banci Agencija mogla donijeti novu odluku. 4. FINANCIJSKA TRŽIŠTA U ČETIRI PIF-A SMANJENA NETO IMOVINA Četiri privatizacijska investicijska fonda (Dom, Expandia, Slavonski i Središnji nacionalni fond), od ukupno sedam PIF-ova čijim se dionicama trguje na Varaždinskom tržištu vrijednosnica (VTV), u prvih su šest ovogodišnjih mjeseci iskazali smanjenje neto imovine od poslovanja fonda. Preostala tri fonda (Pleter, Sunce i Velebit) u spomenutom su razdoblju iskazali povećanje neto imovine od poslovanja. Po podacima financijskog izvješća PIF-ova, Dom fond je proknjižio smanjenje neto imovine u iznosu od 10,4 milijuna kuna, dok je smanjenje neto imovine PIF-a Expandia iznosilo 4,2 milijuna kuna. Slavonski je fond iskazao smanjenje neto imovine u iznosu od 4,9 milijuna kuna, a SNF od 20,7 milijuna kuna. Povećanje neto imovine fonda Pleter iznosilo je 2,6 milijuna kuna, dok je neto imovina fonda Sunce povećana za 18,1 milijun kuna. Povećanje neto imovine zabilježio je i fond Velebit, za 15,1 milijun kuna. Četiri su fonda u prvom polugodištu ostvarila i neto gubitak od ulaganja u vrijednosne papire. Pritom je najveći gubitak zabilježio fond Pleter, u iznosu višem od 1,5 milijuna kuna. Gubitak od ulaganja u vrijednosne papire Dom fonda iznosio je 316 tisuća kuna, Expandia fonda od 778 tisuća kuna i fonda Sunce od 5,7 tisuća kuna. Dobit od ulaganja u vrijednosne papire zabilježio je SNF i to u iznosu od nešto više od dva milijuna kuna. PIF Velebit zabilježio je dobit od 874,5 tisuća kuna, a Slavonski fond od 803,4 tisuće kuna. NA LONDONSKOJ BURZI PALE I CIJENE PLIVINIH DIONICA Teroristički napadi na SAD utjecali su i na kretanje cijene Plivinih dionica na Londonskoj burzi, na kojoj su dionice hrvatske farmaceutske tvrtke u utorak pale za 4,3 posto, izjavio je u srijedu predsjednik Uprave Plive Željko Čović. Čović ističe da s ocjenama kako će jučerašnji događaji u SAD-u utjecati na tržište treba pričekati, jer će daljnja kretanja na tržištu ovisiti o budućim događanjima. Ako se sve završi na jučerašnjem danu, ne treba očekivati daljnje spektakularne padove i vjerojatno je da će se tržište, a time i Plivine dionice, oporaviti, kazao je Čović nakon današnje konferencije za novinare u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 07. do 13. rujna (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 380 435 390 6.905.581 Podravka 145 160 148,61 4.951.062 Viktor Lenac 99 100 100 248.431 Zagrebačka banka O 1.650 1.800 1.705 3.113.549 Atlas 25 25 25 13.050 Atlantska plovidba 45 45 45 2.700 Badel 1862 40 40 40 8.240 Croatia osiguranje-R 1.400 1.450 1.400 190.750 Dalmatinska banka 300 300 300 3.000 Elka 45 48 48 13.710 Hotel Intercontinental 100 100 100 1.100 Hoteli Rabac 50,5 55 50,5 15.600 Istraturist 79 89 85 260.805 Jadranturist 49 49 49 3.430 Karlovačka pivovara 430 430 430 61.060 Končar 54 60 60 17.148 Kraš 160 173,5 165 327.638 Privredna banka 154 170 150 601.243 Plava laguna 578 590 590 53.585 Riječka banka 160 212 190 1.977.411 Riviera 142 153 150 1.002.447 Sunčani Hvar 37 39,40 39,40 15.444 Varaždinska banka 125 125 125 2.500 Varteks 31 32 31,11 6.879 Zagrebačka banka C 1.100 1.150 1.100 86.100 PIF Dom 45,00 45,90 45,26 61.045 PIF Expandia 39,00 41,00 40,00 50.712 PIF Pleter 23,00 23,00 23,00 11.500 PIF Slavonski 24,00 24,00 24,00 181.800 PIF Središnji nacionalni 43,00 43,00 43,00 57.250 PIF Sunce 19,00 19,00 19,00 9.500 DAB-0-05CA 104,50* 105,50* 105,50* 6.581.737 HZZO-0-047A 104,00* 104,00* 104,00* 4.377.591 31.207.093 * cijena u postotku od nominalne Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 07. do 13. rujna (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Aci 510 560 560 8.260 Anita 1.401 1.500 1.500 82.061 Aurum osiguranje 3.600 3.700 3.600 594.400 Bjelovarska banka 4.400 4.400 4.400 440.000 Chromos 40 40 40 2.280 Ericsson-Tesla 155 161 155 244.124 Hoteli Brela 60 60 60 11.686.260 Hotel Intercontinental 90 90 90 8.370 Jadranski naftovod 2.615 2.615 2.615 7.845 Jadroplov 20 43,6 20 852.834 Končar 53 53 53 10.600 Laguna 163 171,5 165 145.420 Liburnia riviera hoteli 260 260 260 7.020 Miv 1.850 1.850 1.850 16.650 Plava laguna 556 556 556 4.475 Riadria banka 100 120 100 11.400 Riječka banka 190 190 190 9.500 Riviera 153 153 153 11.016 Štedionica Sonic-P 80 80 80 3.200 PIF Dom 31,80 46,00 42,59 4.228.164 PIF Expandia 34,65 41,50 39,50 1.409.280 PIF Pleter 20,00 25,01 23,00 431.244 PIF Slavonski 21,00 24,50 21,00 704.912 PIF Sunce 15,02 20,00 18,70 795.924 PIF Središnji nacionalni 37,50 47,00 42,50 2.454.609 PIF Velebit 41,02 44,00 42,50 1.025.858 RHMJ 42,01* 42,01 42,01 396.109 25.581.835 * cijena u postotku od nominalne Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata (%) Promet u kunama Prosječna kamata (%) 07. IX 72.500.000 72.500.000 6,62 3.000.000 4,00 10. IX 60.300.000 60.300.000 6,93 21.500.000 7,44 11. IX 70.000.000 49.200.000 7,03 118.000.000 5,51 12. IX 62.500.000 53.500.000 5,31 82.000.000 4,83 13. IX 111.000.000 111.000.000 5,91 47.500.000 5,08 Dnevni prosjek 75.260.000 69.300.000 6,36 54.400.000 5,37 5. TVRTKE PLIVA SVOJA POTRAŽIVANJA OD HZZO NAMIRUJE VLASTITIM DIONICAMA Farmaceutska kompanija Pliva pregovara s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) da svoja potraživanja prema zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj, u visini od oko 400 milijuna kuna (što je 4,6 posto temeljnog kapitala tvrtke), naplati preuzimanjem vlastitih dionica; ta bi transakcija mogla biti okončana u iduća dva tjedna. Potvrdili su to u ponedjeljak iz Plive, nakon određenih napisa u hrvatskim medijima u kojima se najavljivao transfer 8,45 posto plivinih dionica iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) u HZZO. Kako ističu iz hrvatske farmaceutske kompanije, Pliva je u mogućnosti steći navedene dionice kao vlastite dionice, do 10 posto temeljnog kapitala društva, sukladno ovlaštenju dobivenom na Glavnoj skupštini dioničara Plive održanoj u lipnju ove godine. Dio navedenih dionica Pliva bio koristila u programu zaposleničkog vlasništva nad dionicama - ESOP, te sustavu nagrađivanja zaposlenih, dok bi ostatak koristila za ostale poslove društva. Iz Plive napominju kako će nakon spomenutog transfera, državni fondovi - HZMO i Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) u svom portfelju imati još 17,76 posto dionica Plive. PODRAVKINO PREDSTAVNIŠTVO ZA PRIBALTIK U RIGI Prehrambena industrija Podravka otvorila je krajem kolovoza predstavništvo u Rigi, glavnom gradu Latvije, objavili su iz te tvrtke. Osim Latvije, spomenuto će predstavništvo pokrivati i ostale dvije pribaltičke države, Litvu i Estoniju, odnosno tržište s ukupno 8,5 milijuna ljudi. Podravkini su proizvodi na spomenutim prostorima prisutni već niz godina, tj. od vremena postojanja SSSR- a, a direktna suradnja počela je 1993. godine. U pribaltičke zemlje Podravka izvozi Vegetu, Podravka juhe, dječju hranu Lino, a zanimljivo je i da je Podravka na pribaltičkom tržištu lider i u dodacima jelima te juhama u vrećicama. Cilj novoosnovanog predstavništva, pojasnili su iz Podravke, je unaprjeđivanje odnosa s distributerima i propagandnim agencijama te trgovačkim lancima koji ulaze na spomenuto tržište. U predstavništvu u Rigi zaposlena su dva djelatnika iz Koprivnice, a u skorije se vrijeme planira i zapošljavanje dvoje domicilnih stručnjaka. Takva praksa, istaknuli su u Podravki, pokazala se dobrom i u ostalim tvrtkinim predstavništvima, odnosno poduzećima u Njemačkoj, Rumunjskoj, Ukrajini, Srbiji, Sloveniji, Makedoniji, BiH, Slovačkoj, Mađarskoj, Australiji, Poljskoj, Češkoj i Rusiji. KRAŠ OBILJEŽIO 90. GODINA POSTOJANJA Zagrebačka prehrambena industrija Kraš obilježila je prošloga petka 90-tu obljetnicu postojanja, a tom je prigodom postavljen kamen temeljac za izgradnju visokoregalnog skladišta gotovih proizvoda i u rad pušteno novo postrojenje za proizvodnju novih čajnih peciva te keksa Domaćica. Za te je investicije osiguran povoljan kredit Privredne banke Zagreb (PBZ) u visini 60 milijuna kuna, izjavio je na svečanosti 90. godina rada Kraša njegov predsjednik Uprave Darko Koritnik. On je uzvanike podsjetio i na dugogodišnju tradiciju proizvodnje, naglasivši kako je Kraš nastao na najboljim tradicijama tvornice Union i Bizjak. Od samog osnutka, kroz desetljeća svog postojanja, uspješno se razvijao te do danas zadržao lidersku poziciju hrvatskog proizvođača konditorskih proizvoda na ovim prostorima, kazao je Koritnik. Ukupne investicije u Kraš posljednjih godina iznosile su više od 125 milijuna njemačkih maraka. Kraš, u kojemu je zaposleno 2075 radnika, godišnje proizvodi 25.000 tona konditorskih proizvoda od čega se 67 posto prodaje na domaćem tržištu, a ostatak plasira na tržišta velikog broja zemalja širom svijeta. "Kraš na domaćem konditorskom tržištu ima udjel od 38 posto što mu osigurava poziciju lidera, a 33 posto ukupne proizvodnje izvozi, čime se ostvaruje devizni prihod od oko 40 milijuna njemačkih maraka", kazao je Koritnik. Poslovna 2000., po njegovim riječima, nakon provedenog restrukturiranja bila je najuspješnija u novijoj povijesti tvrtke. Ostvarena je stopa rasta od 9,1 posto, neto dobit od 22,3 milijuna kuna, a dioničarima je isplaćena dividenda od 13 kuna po dionici, rekao je Koritnik naglasivši da se trend uspješnog poslovanja nastavlja i u ovoj godini. NOVO OTKRIĆE NAFTE I PLINA NA ININOJ KONCESIJI U EGIPTU Na Ininoj koncesiji u Egiptu otkriveno je novo izdašno nalazište ugljikohidrata, a s te se nove istražne bušotine očekuje proizvodnja od oko sto 'kubika' nafte na dan i više od 150.000 prostornih metara plina, od čega bi INA dobila 12,5 posto količina, priopćeno je iz Ine. Novo je nalazište otkriveno na koncesiji West Abu Gharadig, gdje INA ima 25 posto udjela. Nova istražna bušotina Faras SE 1x je prigodom ispitivanja dala prosječno 197 kubika nafte (1140 barela) i 253.000 prostornih metara plina na dan. To su mogućnosti te bušotine, a očekuje se da bi proizvodnja bila oko 100 kubika (628 barela) nafte dnevno i više od 150.000 prostornih metara plina. Blok West Abu Gharadig zajednički istražuju tri tvrtke - talijanski Agip koji je sa 45 posto udjela i operater, američki Ocean Energy sa 30 i INA sa 25 posto udjela. Površina koncesije je 9.500 četvornih kilometara i nalazi se u zapadnoj pustinji, ili sjeverozapadnom dijelu Egipta. Na toj su koncesiji od 1994. godine do sada otkrivena tri nalazišta i proizvodi se sa tri polja - Zafir, El Faras i Raml. INA za sada s te egipatske koncesije dobiva 471.000 barela nafte godišnje, a prema ugovoru proizvodit će se do 2016. godine. Na osnovu najnovijih otkrića INA će kao koncesionar dobivati i 12,5 posto proizvodnih količina iz nove bušotine. INA POVEĆAVA ULAGANJA U PLINOOPSKRBU Hrvatska naftna kompanija INA odlučila je u ovoj godini povećati planirana ulaganja za dodatnih 1,17 milijuna kuna, a sredstva će se utrošiti za ubrzanje plinifikacije pojedinih dijelova Hrvatske. Prijedlog o povećanju planiranih ulaganja u 2001. godini prihvatila je Uprava Ine. Kako se navodi u priopćenju, od ukupno 1,17 milijuna kuna planiranog povećanja ulaganja, 400 tisuća kuna uložit će se u postupak dobivanja građevinske dozvole, odnosno za otkup šumskog zemljišta, te ostala davanja za plinoopskrbni sustav Međimurja. Daljnjih 450 tisuća kuna utrošit će se na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, odšteta i otkupa zemljišta magistralnog plinovoda Zagreb-Karlovac te mjerno-regulacijske stanice Karlovac. Ostatak od 320 tisuća kuna potrošit će se za dobivanje građevinske dozvole, troškove tzv. sastojine i otkup zemljišta mjerno-regulacijske stanice Ivanja Rijeka i troškova tehničkog pregleda regionalnog plinovoda Vinkovci-Negoslavci, te mjerno regulacijske stanice Negoslavci. INA ĆE OTPISATI I REPROGRAMIRATI DUGOVANJA AGROINDUSTRIJSKOG KOMPLEKSA Hrvatska naftna kompanija INA odlučila je agroindustrijskim tvrtkama koje joj ukupno duguju 40,4 milijuna kuna otpisati 26,6 milijuna, dok će se ostatak duga reprogramirati na sedam godina. Kako je priopćeno iz Ine, odnosi se to uglavnom na nekadašnje velike agroindustrijske kombinate sjeverne Hrvatske, među kojima su PIK Vrbovec, Sladorana Županja, Belje, Đakovština, Jasinje, IPK - Tvornica šećera Osijek i IPK Ratarstvo - Stočarstvo Osijek. Inina potraživanja od tih tvrtki iznose ukupno 40 milijuna i 432 tisuće kuna. Od toga će INA, u okviru programa financijske konsolidacije na preporuku Vlade, otpisati 26,664 milijuna kuna, dok će preostalih 13,768 milijuna kuna reprogramirati na rok od sedam godina. Istodobno s tom odlukom, koja će olakšati prevladavanje krize u kojoj se nalazi agrar, iz Ine najavljuju da će partnerima s područja od posebne državne skrbi otpisati 66 milijuna kuna. Iz Ine je također priopćeno da će do kraja godine za prvu fazu istraživanja projekta pitke vode na ličkom području, točnije na lokalitetima Rakina Bezdana i Gacka, uložiti nešto više od 1,2 milijuna kuna. Tom je prvom fazom predviđeno istražno bušenje na četiri bušotine i probna crpljenja na lokalitetu Rakina Bezdana i Sinac, a provest će se i speleološki radovi na lokalitetu Sinac, te analiza fluida i uzoraka tla. KONČAR U PRVOM POLUGODIŠTU OSTVARIO 683,3 MILIJUNA KUNA PRIHODA Koncern Končar u prvih je šest ovogodišnjih mjeseci ostvario 683,3 milijuna kuna ukupnih prihoda, što je 4,8 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, objavili su iz tog koncerna. U strukturi ukupnih prihoda, 634,5 milijuna kuna ili 92,9 posto čine poslovni prihodi, dok su preostalih 48,8 milijuna kuna ili 7,1 posto prihodi od financiranja i izvanredni prihodi. Prodajom proizvoda i usluga u spomenutom je razdoblju koncern Končar ostvario prihode od 609,2 milijuna kuna, što je 1,2 posto više nego u isto lanjsko doba. Prodaja na domaćem tržištu ostvarena je u iznosu od 336,1 milijun kuna, što je smanjenje od dva posto u odnosu na prošlu godinu. Najznačajniji je kupac na domaćem tržištu i dalje Hrvatska elektroprivreda s udjelom od 22 posto u ukupnoj prodaji i 41 posto na domaćem tržištu. Na inozemnim tržištima prodaja koncerna Končar iznosila je 273,1 milijun kuna i činila je 45 posto ukupne prodaje. U odnosu na isto lanjsko razdoblje izvoz je povećan 5,5 posto. Kako su istaknuli u tvrtki, izvoz bi bio i veći da nije došlo do padanja vrijednosti njemačke marke u odnosu na kunu i to za više od šest posto prema početku godine. ISOCLIMA I INGRA OŽIVLJAVAJU PROIZVODNJU U LIPIKU Zajednička hrvatsko-talijanska tvrtka Ingra-Isoclima postala je za 5,55 milijuna kuna vlasnikom dijela imovine Hrvatske industrije ravnog stakla (HIRS) Lipik d.d. u stečaju, a ponuđeni iznos trebao bi biti, sukladno ugovoru, uplaćen u roku od 30 dana. Nova zajednička tvrtka zvat će se Lipik Glas d.o.o., a u njoj će talijanski Isoclima imati 76 postotni udio, dok će udio Ingre biti preostalih 24 posto. Kupac se ugovorom obvezao u iduće dvije godine obnoviti postojeće kapacitete te tvrtke koja je bila u stečaju, a očekuje se kako bi ta investicija trebala biti veća od 10 milijuna maraka. Također, novoosnovana tvrtka sklopit će ugovor o radu na neodređeno vrijeme sa 200 radnika, čiji se broj ne može smanjivati tijekom slijedećih pet godina. U drugoj fazi, planira se ulaganje od približno 220 milijuna maraka u izgradnju proizvodnih pogona za 'float' staklo, što bi pak trebalo osigurati izravno otvaranje novih 200, odnosno neizravno još 300-tinjak radnih mjesta. Predviđa se kako će godišnji promet novoosnovane tvrtke Lipik Glas, nakon rekonstrukcije, već iduće godine iznositi između 25 i 30 milijuna maraka, a nakon otvaranja proizvodnje 'float' stakla trebao bi doseći 200 milijuna maraka. Potpredsjednik hrvatske Vlade Slavko Linić koji je u ponedjeljak prisustvovao potpisivanju ugovora, istaknuo je kako je to dobar primjer da postupak stečaja može biti drugačiji nego što je dosad u Hrvatskoj bilo uobičajeno. "Smatramo kako je to profitabilan posao i nema razloga da ne donese dobit", rekao je predsjednik Uprave Ingre Igor Oppenheim, napominjući kako im je cilj podići proizvodnju, te s talijanskim partnerom napraviti jednu od najsuvremenijih tvornica te vrste u Europi. MERCATOR OTVARA TRGOVAČKI CENTAR U ZAGREBU Slovenski trgovački lanac Mercator u petak otvara svoj prvi trgovački centar Zagrebu (na križanju Vukovarske i Heinzelove), a za mjesec dana, kako je najavljeno, započet će gradnja centra u Splitu, potom u Rijeci, te još jednog u Zagrebu. Izjavio je to u četvrtak na konferenciji za novinare povodom otvaranja Mercator Centra Zagreb predsjednik uprave Mercatora Zoran Janković. Ukupna ulaganja Mercatora u otvaranje centara u ovoj i idućoj godini premašit će 320 milijuna njemačkih maraka. Namjera Mercatora je da nakon okončanja projekta izgradnje svih pet trgovačkih centara (jedan već radi u Puli) u Hrvatskoj otvori između deset i 20 svojih hipermarketa veličine 1000 do 2000 četvornih metara u svim većim gradovima. Mercator trenutačno najviše ulaže na hrvatsko tržište, a želja nam je da zauzmemo između 12 i 15 posto tržišnog udjela u trgovini Hrvatske, kazao je Janković. Osim trgovačkih centara Mercator je preuzimanjem velikogoričke Slobode na hrvatskom tržištu dobio 67 trgovina. Prema planovima Merkator Hrvatska d.o.o. trebao bi u ovoj godini ostvariti prihod od prodaje od 191,5 milijuna njemačkih maraka. U Mercatoru kažu kako ih zanimaju i druge akvizicije na hrvatskom tržištu , no da bi se u takav posao upustili trgovačke tvrtke moraju imati dobro poslovanje i kadrove, kao što je to bilo u slučaju Slobode. ISKON INTERNET, 'TOTAL MARKETING' I SEAT O MARKETINGU NA INTERNETU Pružatelj usluga pristupa Internetu, tvrtka Iskon Internet, marketinška agencija Total marketing, te zastupnik za vozila marke Seat u Hrvatskoj - tvrtka P.Z. Auto, u iduća će dva tjedna provoditi 'Istraživanje djelotvornosti marketinga na Internetu'. Rečeno je to u četvrtak na konferenciji za novinare triju tvrtki, koje kao jedan od glavnih ciljeva tog istraživanja ističu velike mogućnosti Interneta kao marketinškog medija. Na konkretnom primjeru jednog oglašivača - Seata, marketinške agencije Total marketing, te Internet portala Iskon, pokušat će se, kroz tu marketinšku kampanju, pokazati da postoje efikasni načini marketinga i oglašavanja na Internetu i u Hrvatskoj. U Europi trenutačno prosječno 0,5 posto svih troškova marketinga tvrtke usmjeravaju u svoje oglašavanje na Internetu, a procjenjuje se kako će do 2005. godine taj udio biti između 3 i 5 posto, rekao je Raimund Wagner, prokurist u tvrtki P.Z. Auto. Ističe kako je potrebno naći interesantna rješenja za oglašavanje na globalnoj mreži, koja ne opterećuju korisnike Interneta i ne svode se samo na 'bannere' ili pak reklamu na četvrtini stranice. PROIZVODNJA ALUMINIJSKIH LIJEVAKA U MOSLAVINI Poglavarstvo grada Kutine u utorak je odlučilo dati u najam prostor bivšeg "Plinomonta", veličine 1000 četvornih metara, za proizvodnju aluminijskih lijevaka u sklopu upravo osnovane tvrtke "Almos" d.o.o. Kutina (Aluminij-Moslavina). Riječ je o isplativom ulaganju, naglasio je na sjednici Poglavarstva koje je projektu dalo jednoglasnu potporu Ante Knezović, član Uprave. Vlasništvo tvrtke bit će mješovitog međunarodnog tipa s više ulagača iz Hrvatske, zatim dva iz Kanade, te po jednog iz Njemačke, Austrije i Italije. Proizvodnja, koja bi u početku zapošljavala 50-ak radnika, bit će izvozno orijentirana na njemačko i talijansko tržište. U prvoj godini rada samo izvoz za Njemačku iznosio bi 7,5 milijuna DEM. DO KRAJA GOIDNE POČINJE OBNOVA "ARGENTINE" Ministar gospodarstva Goranko Fižulić sastao se s čileanskim poduzetnikom Andronikom Lukšićem, koji ga je upoznao s daljnjim planovima ulaganja u Hrvatsku, najavljujući da će do kraja ove godine početi realizirati investiciju u hotel Argentina i apartmanske smještajne kapacitete u Poreču. Ministar Fižulić upoznao je Lukšića s mogućnostima ulaganja u Hrvatsku i skrenuo pozornost na pogodnosti za ulagače koje sadrži Zakon o poticanju ulaganja, priopćeno je u utorak iz Ministarstva gospodarstva. KUTINSKA PETROKEMIJA PRED RESTRUKTURIRANJEM Glavna skupština kutinske Petrokemije d.d. odlučila je smanjiti temeljni kapital Društva, sa 1,73 milijarde kuna na 741,5 milijuna, a istodobno se smanjuje nominalni iznos svih dionica serije A, sa 700 na 400 kuna. Prošlogodišnji gubitak od 264,4 milijuna kuna, manji je 60,1 milijun kuna od gubitka iz 1999., a djelomično će se pokriti iz rezervi Društva. Nepokriveni dio od 121,8 milijuna kuna, uvećan za umanjenu vrijednost prema novoj prosudbi Društva od gotovo 586 milijuna kuna knjižit će se na teret temeljnog kapitala Društva. To je, tumače u Petrokemiji, bila nužnost, jer je revizor tvrtke Arthur Andersen svih proteklih godina stavljao primjedbu na precjenjenost temeljnog kapitala, a koji se zapravo dogodio prilikom kuponske privatizacije. Iz tog je razloga prošle godine izvršena nova procjena Društva. Ta Odluka, te potpora Vlade RH koncem prošle godine o slobodnom formiranju cijena mineralnih gnojiva daju put ozdravljenju tvrtke, jer sve se više prepoznaje njezin strateški značaj. Posebno su pritom značajne Vladina i potpora INE u razrješenju starog duga za plin od 369 milijuna kuna. Riječ je o modelu o 50-postotnom otpisu duga, te 50-postotnom reprogramu. Sve su to kvalitetni preduvjeti za poslovanje tvrtke, istaknuo je Boris Mesarić, predsjednik Uprave Petrokemije d.d. Uprava bi do kraja rujna trebala Nadzornom odboru tvrtke predstaviti prijedlog restrukturiranja, koji bi se u prvoj fazi trebao očitovati ustrojstvom profitnih centara. MTČ-OVA TVORNICA ČARAPA: VEĆA PROIZVODNJA S MANJE ZAPOSLENIH Većinski vlasnik i Nadzorni odbor MTČ Tvornice čarapa podržavaju nastojanja Uprave da ulaganjem u suvremene strojeve i smanjenjem broja zaposlenih dostigne europsku konkurentnost, izjavio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Čakovcu Darko Ostoja, direktor Dom fonda i predsjednik Nadzornog odbora tvrtke. Dom fond i NO podržavaju Upravu i u odluci kojom je 99 zaposlenika dobilo izvanredni otkaz ugovora o radu, budući da su obustavili rad upravo u trenutku kada je za tvrtku bio najvažniji njemački poslovni partner. Ulaganjem od pet milijuna maraka nabavili bi strojeve kojima bi se od 500 broj zaposlenih smanjio na 250, ali bi se povećale i plaće. Predsjednica Uprave Ksenija Preininger odbila je nagađanja da je nelegalna obustava rada organizirana u dosluhu s sindikatom i zaposleničkim vijećem, kako bi se izvanrednim otkazom uštedilo milijun maraka za otpremnine prekobrojnim radnicima. Isto je tako opovrgla špekulacije da će gradnja nove tvornice čarapa u Čakovcu, čiji je investitor talijanska tvrtka Calzedonia, nepovoljno utjecati na položaj MTČ-ove tvornice čarapa. Calzedonia je dobar poslovni partner s kojim očekuju za iduću godinu ugovor vrijedan četiri milijuna DEM. U MTČ-U NIJE OSTVAREN PROGRAM RESTRUKTURIRANJA Predsjednik Sindikata tekstila, obuće, kože i gume Hrvatske Josip Zidanić u četvrtak je na konferenciji za novinare u Čakovcu, govoreći o stanju u MTČ-u, Tvornici čarapa d.d. i o otpuštanju radnika, ustvrdio je da vlasnici i uprava tvrtke nisu ostvarili sa Sindikatom dogovoreni program restrukturiranja. Prošle godine gubitak u MTČ-u je bio šest milijuna kuna, a u prvih šest mjeseci ove godine već je dostigao 3,5 milijuna kuna, kazao je Zidanić. On tvrdi kako je dogovoreno da se postupno smanjuje broj od 529 zaposlenika za 30 posto, a sada je štrajk održan prije tri tjedna zbog kašnjenja plaće, iskorišten da 99 zaposlenika dobije izvanredni otkaz ugovora o radu. "Bojimo se da je to iskorišteno kako se tim radnicima ne bi isplatile otpremnine u vrijednosti 2,5 milijuna kuna", naveo je Zidanić. Zidanić je također rekao da je propuštena šansa razgovora s talijanskom tvrtkom Calzedoniom, koja u Čakovcu gradi novu tvornicu čarapa, a trebat će 250 radnika, koliki je, po novome, višak u MTČ-u. Sindikat također smatra da većinski vlasnik MTČ- Tvornice čarapa "Dom Fond" za dionice traži pet puta više od onoga što je uložio, a najbolje rješenje bi bilo da ih otkupe zaposlenici, koji sada drže 20 posto dionica. SINJSKA DALMATINKA IMA NOVOG STEČAJNOG UPRAVITELJA Sinjska tvornica konca "Dalmatinka", nad kojom je stečajni postupak otvoren u srpnju ove godine, dobila je novog stečajnog upravitelja, zagrebačku odvjetnicu Blanku Tuđen Mazuth. Na tu ju je dužnost imenovao Trgovački sud u Splitu, nakon ostavke dosadašnjeg upravitelja Petra Klišmanića, kojemu su radnici zabranili prije nekoliko dana ulazak u tvornicu. Nova stečajna upraviteljica, koja je do sada uspješno obavila poslove stečaja u tri hrvatske tvrtke, izjavila je kako joj je u Dalmatinki prvi zadatak ponovno pokrenuti proizvodnju. "Bez toga nitko neće htjeti ili kupiti tvornicu ili pak u nju ući kao strateški partner", kazala je Tuđen Mazuth. Dodala je kako će joj suradnici biti tehnološki stručnjaci iz tvornice te njezin tim iz Zagreba. VEČERNJI LIST OTPUŠTA PEDESETAK RADNIKA Ulaganjem od 100 do 200 milijuna kuna u razvoj Večernjeg lista nova Uprava taj dnevnik želi pretvoriti u vodeće novine u Hrvatskoj, rekao je u srijedu član Uprave Klaus Schauer, ustvrdivši kako se prilikom restrukturiranja tvrtke mora otpustiti između 55 i 65 radnika. Schauer je kazao kako će se većina predviđenog novca utrošiti za kupnju novog tiskarskog stroja, koji će omogućiti kvalitetnije tiskanje u boji i novi vanjski izgled Večernjeg lista, te ulaganja u razvoj redakcije i pojačavanje oglašavanja. Tim će ulaganjima, kako je rekao, Večernji list nadoknaditi pad naklade prouzrokovan pojavom konkurencije i zabranom nagradnih igara, zbog čega je naklada tih novina pala za oko 25 posto, te sada iznosi oko 200.000 tiskanih primjeraka. Osim ulaganja u strukturu i strojeve, Uprava će novac ulagati i u nove informatičke sustave, te u razvoj i obrazovanje djelatnika. No, Schauer je kazao kako prema poslovnim procjenama austrijske izdavačke kuće Styrie, koja je većinski vlasnik Večernjeg lista od veljače ove godine, te dnevne novine zapošljavaju između 55 i 65 radnika previše. Međutim, Uprava, kako je kazao, višku radnika neće davati otkaze, već će im ponuditi povoljne uvjete i vrlo visoke otpremnine za raskid ugovora. Dodao je da još uvijek nisu utvrđene osobe kojima će se ponuditi raskid ugovora, kao i da će financijske ponude biti tako dobre da ih radnici sigurno neće odbiti. UPRAVA I ZAPOSLENICI "BELJA" PROTIV ODLUKE HFP-A Uprava, zaposlenici i sindikalne podružnice, koje djeluju u baranjskom poljoprivrednom kombinatu "Belje" dd suglasni su da je odluka Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), kojom se radnicima odbija upis dionica poduzeća s popustom, neprihvatljiva i traže njezino ukidanje, istaknuto je u utorak na zajedničkoj konferenciji za novinare Uprave, Nadzornog odbora i sindikalnih predstavnika. Nakon dan ranije održanih razgovora s ministrom poljoprivrede i šumarstva Božidarom Pankretićem Uprava će pričekati odgovor nadležnih tijela do 20. rujna, nakon čega će, u interesu zaštite prava zaposlenika, podnijeti tužbu Upravnom sudu RH te razmotriti i druge mogućnosti mirnog rješavanja toga problema, a sindikati će se o svojim potezima očitovati odmah nakon isteka spomenutog roka, rečeno je na konferenciji. Obrazloženje odluke HFP-a, koji je stopostotni vlasnik tvrtke, da su istekli svi zakonski rokovi za upis dionica s popustom, član uprave tvrtke Ivan Guljaš ocijenio je uskraćivanjem prava radnika koji, u posljednje dvije godine, zbog krajnje otežanog poslovanja i stalne mogućnosti pokretanja stečaja nisu smjeli preuzeti rizik otplate dionica. Guljaš tvrdi kako je uprava tvrtke dobivala uvjerevanja da s upisom dionica ne treba žuriti jer će radnici dobiti dodatne olakšice, iznijevši osobno mišljenje kako je možda riječ o privlačenju inozemnog strateškog partnera kojemu ne bi odgovaralo da radnici imaju veliki vlasnički udjel. 6. MEĐUNARODNA SURADNJA RAZMJENA SA MAĐARSKOM DINAMIZIRANA NAKON UGOVORA O TRGOVINI Nakon stupanja na snagu Ugovora o slobodnoj trgovini s Mađarskom (1. travnja) robna razmjena između Hrvatske i Mađarske je dinamizirana, a podaci za prvih pet mjeseci provedbe već pokazuju da je hrvatski izvoz povećan 29 posto (na 27,1 milijun američkih dolara), a mađarski 19 posto (na 78,8 milijuna dolara). Izjavio je to u petak na konferenciji za novinare voditelj Mađarskog ureda za trgovinu u Zagrebu Tibor Suelt. Dodao je kako će se pravi utjecaj Ugovora vidjeti tek na kraju godine, no procjena je da bi s obje strane izvoz mogao biti veći za otprilike četvrtinu dosadašnjeg. Povod konferenciji za novinare je nastup mađarskih tvrtki na Jesenskom zagrebačkom velesajmu, na kojem će idući tjedan izlagati više od 30 mađarskih kompanija na bruto površini većoj od 700 četvornih metara. Idući tjedan (20. rujna) u Budimpešti će sa održati konferencija o mogućnostima prekograničnih ulaganja u čijem će žarištu biti Hrvatska, najavljuju iz Mađarskog ureda za trgovinu. Među brojnim izlagačima o mogućnostima ulaganja u Hrvatsku mađarskim će gospodarstvenicima govoriti pomoćnica ministra gospodarstva Renata Šeparić, te predsjednik HFP-a Hrvoje Vojković. 7. SAJMOVI, IZLOŽBE IDUĆI TJEDAN CROMONEY NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU Treći sajam financija i poslovnih mogućnosti Cromoney održat će se idući tjedan, od 17. do 23. rujna na Zagrebačkom velesajmu, a naglasak ovogodišnjeg sajma biti će na dvije glavne teme mirovinskoj reformi u Hrvatskoj te uvođenju eura. Na ovogodišnjem Cromoney-u, koji je namijenjen sektoru financija i specijalnih tehnologija, okupit će se sve važnije tvrtke koje pružaju financijske usluge, te one koje se bave tržištima kapitala i sličnom djelatnošću, pojašnjavaju na Zagrebačkom Velesajmu. Svoj je nastup već najavilo 25 domaćih i dvije inozemne financijske institucije i tvrtke, a cijeli financijski sajam odvijat će se na izložbenoj površini od oko 1000 četvornih metara. NA INTERTEKSTILU IDUĆI TJEDAN 34 DOMAĆA I 50 INOZEMNIH IZLAGAČA Ovogodišnji Intertekstil, 57. međunarodni sajam tekstila i prateće industrije, koji se idući tjedan u sklopu Jesenskog zagrebačkog velesajma održava u Zagrebu, okupit će na 5500 četvornih metara ukupno 84 izlagača. Zanimljivost sajma je nastup velikog broj inozemnih izlagača, pa će tako na Intertekstilu svoje proizvode, tehnologiju i druge djelatnosti u tekstilnoj industriji predstaviti čak 50 inozemnih tekstilnih tvrtki. Intertekstil će, procjenjuju na Zagrebačkom velesajmu, biti mjesto ugovaranja kolekcija za predstojeću sezonu proljeće/ljeto. PET HRVATSKIH INFORMATIČKIH TVRTKI NA SAJMU "SYSTEMS 2001" U MUENCHENU Pet hrvatskih informatičkih tvrtki predstavit će svoja rješenja i proizvode na ovogodišnjem 20. međunarodnom sajmu informatičke tehnologije, telekomunikacija i novih medija "Systems 2001." koji se od 15. do 19. listopada održava u Muenchenu. Najavili su to u četvrtak na konferenciji za novinare Anton Belan, direktor tvrtke "Belimpex", koja zadnjih šest godina zastupa Muenchenski sajam u Hrvatskoj te direktor Sektora za informatiku i statistiku Hrvatske gospodarske komore (HGK) Marijan Frković. Ovogodišnji "Systems 2001." stručnoj će publici predstaviti najnovija dostignuća svjetske informatičko-komunikacijske industrije sa svim njenim područjima i trendovima. Na oko 160 tisuća četvornih metara nastupit će 3250 izlagača iz 40-ak zemalja svijeta, a organizatori sajma očekuju više od 150 tisuća posjetitelja. Uz predstavnike HGK na sajmu "Systems 2001." Hrvatsku će predstavljati i pet hrvatskih informatičkih tvrtki koje smatraju da imaju što ponuditi inozemnom tržištu i koje su prihvatile povoljne uvjete nastupa koje je ponudila HGK. To su tvrtke "Aleta informatika turizam" iz Njivica s otoka Krka, zagrebačke tvrtke "Sys", "Infodom" i "Tron" te "Inin" iz Slavonskog Broda. 18 HRVATSKIH OBRTNIKA IZLAGAT ĆE NA CELJSKOM OBRTNIČKO SAJMU Na 34. Međunarodnom sajmu obrtništva u Celju koji je otvoren u petak i do 23. rujna nastupit će 18 hrvatskih obrtnika na ukupnoj izložbenoj površini od 94 četvorna metra, objavljeno je iz Hrvatske obrtničke komore (HOK). Na ovogodišnjem Celjskom sajam obrtništva predstavit će se 1758 izlagača iz 30 država na ukupnoj izložbenoj površini od 60.000 četvornih metara. 8. POSEBAN PRILOG SVJETSKA BANKA O RAZVOJU TRŽIŠNIH INSTITUCIJA Bez institucija tržišta a uz zamršene zakone, korumpirano sudstvo, pristrano kreditiranje i birokratizirano registriranje tvrtki tranzicijske i zemlje u razvoju ne mogu se nadati ekonomskom napretku i boljitku. Ovo upozorenje ekonomisti Svjetske banke objavili su u utorak u Washingtonu u najnovijem Izvješću o razvoju u svijetu. Dokument je tiskan uoči godišnjeg zasjedanja Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke a usredotočen je na pitanja izgradnje tržišnih institucija. Ocjene ekonomista temelje se na ispitivanju prilika u stotinjak zemalja. Potvrdilo se, kažu u Banci, da su zemlje koje se sustavno bave ovim problemima odmakle u gospodarskom razvoju. Institucije tržišta moraju zadovoljiti najmanje jedan od tri kriterija - omogućiti protok informacija, odrediti i zaštititi vlasnička prava i ugovore, te pojačati konkurenciju, podsjećaju u Banci. Glavni ekonomist Nicholas Stern kazao je da Izvještaj "nudi neka načelna rješenja na temelju različitih svjetskih iskustava". U Izvještaju se navode primjeri poput onog iz Mozambika gdje se registracija tvrtke obavlja u 19 faza, traje najmanje pet mjeseci i košta više od jednogodišnjeg bruto prihoda po stanovniku. U Australiji isti postupak traje dva dana i košta 2 posto prosječne plaće. Sličan je i primjer rješavanja sporova pred trgovačkim sudovima. U Sloveniji se tužba zbog izdavanja čeka bez pokrića prosječno rješava četiri godine a u Singapuru 35 dana. HUP PREDSTAVIO MATERIJAL "POZITIVNA PODUZETNIČKA KLIMA" Povoljne uvjete za razvoj poduzetničke klime sadržani u pozitivnim naporima Vlade usmjerenih štednji u javnom sektoru, u pozitivnim stranama makroekonomske stabilnosti i djelomično u mikroekonomskom okruženju, narušava velik broj problema u institucionalnom i regulatornom okviru, ocijenio je u srijedu predsjednik Predsjedništva Hrvatske udruge poslodavaca Željko Čović. Stoga je HUP pripremio i na konferenciji za novinare javnosti predstavio materijal "Pozitivna poduzetnička klima". Sam je materijal još prošli tjedan predstavljen čelnicima Vlade s kojima je postignuto suglasje oko niza problema, ali ima i određenih područja o kojima Vlada ima neka drukčija rješenja. U srijedu je pak materijal predstavljen i sindikatima, sastanak je bio izuzetno dobar, vrlo konstruktivan i sindikati su za predstavljeni materijal pokazali veliki interes, kazao je Čović. Predstavnici sindikata i članovi Vlade razmotrit će predloženi materijal kako bi za oko mjesec do mjesec i pol dana ponovno o njemu razgovarali i pokušati usuglasili stajališta sva tri partnera. Čović stvaranje pozitivne poduzetničke klime smatra ključnom pretpostavkom gospodarskog rasta i rasta zaposlenosti. Samo poduzetnička klima, prije svega investicijska, bit će generator ekonomskog rasta i stvaranja novih radnih mjesta, kazao je. Čović i dopredsjednik HUP-a Franjo Luković ističu da HUP podržava stabilan makroekonomski okvir, napore Vlade za racionalizaciju proračunske i javne potrošnje, reformu javnog sektora, posebice mirovinskog i zdravstvenog sustava, daljnju privatizaciju. No, iz HUP-a upozoravaju da Hrvatska nije na najbolji način regulirala svoj institucionalni i regulatorni okvir, te ističu da na tom području treba poduzeti niz koraka koji bi pridonijeli stvaranju poduzetničke klime. Stoga naglašavaju i važnost pokretanja reformi na području obrazovanja i znanosti, potrebu jačanja privatnog sektora, kroz ubrzanje privatizacije, te stvaranja odgovarajuće infrastrukture za razvoj malog i srednjeg poduzetništva. ŠTO ZA HRVATSKE GRAĐANE ZNAČI UVOĐENJE EURA? Što će za hrvatske građane značiti zamjenjivanje 12 nacionalnih valuta zemalja Europske monetarne unije (EMU) zajedničkom valutom - eurom? Pitanje je to na koje je odgovor ponudila Hrvatska narodna banka (HNB) izdavanjem brošure "Euro - novac koji dolazi". Oko 70 posto ukupne štednje u hrvatskim bankama deponirano je u njemačkim markama i ostalim valutama zemalja EMU-a, oko 76 posto bankovnih kredita hrvatskim tvrtkama i građanima odobreno je uz valutnu klauzulu, gotovo 60 posto hrvatske robne razmjene odvija se sa zemljama EU, a više od polovice turističkih noćenja u našoj zemlji ostvaruju gosti iz tih zemalja. Također, statistika govori da Hrvati najčešće putuju i kupuju u zemljama eurozone, da oko dvije trećine stranih ulaganja dolazi iz tog područja te da je pretežni dio hrvatskog bankovnog sustava u vlasništvu ulagača iz eurozone. Sve to dovoljan je dokaz da će uvođenje eura imati značajnog utjecaja i na hrvatske građane i tvrtke, pa i samu državu. Od 1. siječnja 2002. godine euro postaje jedinstveni novac 12 država članica EMU - Austrije, Belgije, Finske, Francuske, Grčke Irske, Italije, Luksemburga, Nizozemske, Njemačke, Portugala i Španjolske. Od istog datuma započinje i službena zamjena njihovih nacionalnih valuta za nove novčanice i kovanice eura. Nacionalnim valutama moći će se, međutim, plaćati u razdoblju tzv. "dvojne valute", koje će potrajati do 28. siječnja u Nizozemskoj, 9. veljače u Irskoj, 17. veljače u Francuskoj te do 28. veljače 2002. godine u svim ostalim zemljama EMU. Tako će najkasnije od 1. ožujka 2002. godine "stare" valute prestati biti legalno sredstvo plaćanja, čija će promjena u euro nakon toga biti moguća gotovo isključivo u središnjim bankama zemalja eurozone. Što će to konkretno značiti za građane izvan EMU, uključujući i nas? Do 31. prosinca ove godine hrvatski građani imaju tri izbora za svoje "devize iz čarapa". Prvo, moći će svoju deviznu ušteđevinu položiti na devizni račun ili štednu knjižicu u neku od hrvatskih banaka. U tom se slučaju sve "stare" valute automatski konvertiraju u euro, i to bez naknada, odnosno bez provizija, što ovaj izbor čini najlakšim, najjeftinijim i najmanje rizičnim, a kao takvog ga ocjenjuje i HNB. Drugi je izbor, naravno, devize pretvoriti u kune, budući da se njima u svako vrijeme može kupiti euro, no u tom slučaju građani moraju računati na eventualne tečajne razlike, provizije u mjenjačnicama i sl. Treći je izbor zamijeniti stare europske za valute drugih zemalja, poput američkog dolara, britanske funte, švicarskog franka i dr. I u ovom slučaju treba računati na tečajne razlike, na provizije, ali i na to da se tim valutama u zemljama EMU ne može plaćati. Nakon 1. siječnja iduće godine, pak, građani Hrvatske imat će također tri, ali malo kompliciranija izbora. Prvi je najjednostavniji i odnosi se na zamjenu u domaćim poslovnim bankama, no rok do kada će one primati stare valute još nije određen. "Nevažeće" novčanice i kovanice moći će se zamijeniti i u inozemnim poslovnim bankama, no tada treba imati na umu kako je hrvatskim zakonima određeno da se iz zemlje može iznijeti samo gotovine u iznosu do 1.000 DEM bez potvrde, još 2.000 DEM uz potvrdu banke, a veći iznosi samo za određene namjene i uz potvrdu HNB-a, s tim da se iznos vredniji od 40.000 kuna svakako mora prijaviti carini. Kao krajnje, svakako najteže rješenje, devize se mogu zamijeniti i u središnjim bankama zemalja EMU, pri čemu treba znati da će svaka središnja banka mijenjati samo novac koji je ona izdala. Ovisno od zemlje do zemlje, zamjena u središnjim bankama trajat će u idućih deset, 20, 32 godine ili neograničeno (primjerice u Njemačkoj), no i u tom slučaju treba voditi računa o domaćim i inozemnim deviznim propisima, te naravno i o provizijama.