PICULA I VIDOŠEVIĆ O POSJETU AUSTRALIJI, NOVOM ZELANDU I MALEZIJI

ZAGREB, 6. rujna (Hina) - Potvrda Hrvatske kao gospodarskog, a ne samo političkog partnera bila je vodilja upravo okončane turneje koja je obuhvatila Maleziju, Australiju i Novi Zeland, izjavio je u četvrtak hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula.#L# "Posjeti Maleziji, Australiji i Novom Zelandu bili su nastavak pristupa koji smo imali i tijekom lipanjskog posjeta Južnoj Americi, a to je potvrditi Hrvatsku ne samo kao političkog već i kao gospodarskog partnera. Taj pristup ima za cilj predstaviti Hrvatsku kao zemlju ulaza za srednju i istočnu Europu", kazao je hrvatski ministar na briefingu za novinare u povodu povratka s turneje. Po njegovim riječima, rezultati posjeta ohrabruju budući da sva tri domaćina iskazuju interes za proširenjem tržišta. Govoreći o političkom aspektu posjeta, Picula je ustvrdio da je u Australiji načinjen ključan iskorak dogovorom o potpisivanju sporazuma o socijalnom osiguranju. "Pravi je paradoks da Hrvatska ima tako nerazvijene odnose sa zemljom u kojoj postoji brojna hrvatska zajednica. Sporazum o socijalnom osiguranju bitno će pomoći položaju tamošnjih Hrvata, a očekujem i početak razgovora o sporazumu o zdravstvenoj zaštiti", kazao je hrvatski ministar. Napomenuo je i da će se otvoriti mogućnost dvojnoga - hrvatskog i australskog - državljanstva, što prije po australskom zakonu nije bilo moguće. Hrvatski je ministar australskim domaćinima također ukazao na činjenicu da načinom na koji je sročen zahtjev za australsku vizu ispada da su svi hrvatski građani potencijalni osumnjičenici za ratni zločin. "Mi smo iznijeli naše stajalište da se pojedini podaci mogu provjeriti i na druge načine i Australci su našu sugestiju prihvatili razmotriti", istaknuo je Picula. Jedna od vrućih tema posjeta bio je i susret s hrvatskim iseljenicima. "Otpadaju svi navodi koji su se javljali uoči posjeta da su hrvatski iseljenici 'a priori' negativno raspoloženi prema hrvatskoj Vladi. Naši iseljenici žele prosperitetnu Hrvatsku, a postoje različite političke taktike kako do toga doći, i u tome postoje razlike kako u Hrvatskoj tako i među iseljeništvom. Tu ponajprije mislim na osjetljiva pitanja suradnje s međunarodnim čimbenicima, Haškim sudom ili susjedima. Ja sam htio da razgovor ponajprije bude informativan, a kao završni dojam mislim da je potpuno pogrešno tvrditi da je kontakt između ove vlade i iseljenika nemoguć", pojasnio je Picula. Dodao je i da je posjet predsjednika HDZ-a Ive Sanadera Australiji sasvim sigurno pridonio kompletiranju slike o stanju u Hrvatskoj. Po riječima predsjednika Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadana Vidoševića, koji je bio dio hrvatskog izaslanstva u posjetima Maleziji, Australji i Novom Zelandu, Hrvatska se želi dokazati i na udaljenijim tržištima, pogotovu u zemljama gdje postoji brojna hrvatska zajednica. "U Australiji i na Novom Zelandu, kao uostalom i u nekim zemljama Južne Amerike, postoje društveno etablirani Hrvati koji žele ulagati na hrvatsko tržište. Interes su ovoga puta posebno iskazale i australske tvrtke. Dakle, Hrvatska se prepoznaje kao vrlo interesantan gospodarski partner, no otežavajuća je okolnost što je za uspješan ulazak stranih ulaganja potrebno riješiti neke stvari u zemlji, poput prometne infrastrukture ili nesređenog administrativnog stanja (zemljišne knjige, rad sudova) koje se odnosi na građevinsko-poduzetnički sektor", sažeo je Vidošević gospodarski aspekt turneje. Na briefingu je bilo riječi i o odnosima Hrvatske sa susjednim zemljama. Govoreći o sporazumu o granicama sa Slovenijom, koji je ovih dana u prvom planu političkih rasprava u Hrvatskoj, Picula je kazao da je još ranije izrekao želju da se do kraja godine riješi barem jedno ili dva otvorena pitanja sa Slovenijom. "Dobro je da se pristupilo rješavanju jer to pokazuje ozbiljnost dvije zemlje kojima su ambicije ući u EU i NATO, a dobro je i to što su se konkretni prijedlozi sada našli pred tijelima vlasti i javnosti obje zemlje", drži Picula. Upitan za rješavanje graničnih pitanja sa SRJ na Dunavu i Prevlaci, Picula je ustvrdio da Hrvatska očekuje da će Beograd dati doprinos okončanju mandata UNMOP-a i potvrdi činjenice da je Prevlaka neprijeporno državni teritorij Hrvatske te da će se dogovorno rješavati razgraničenje na Dunavu. Najavio je i skorašnji newyorški sastanak s jugoslavenskim kolegom Goranom Svilanovićem. Kada je o nekim regionalnim inicijativama za integracije na jugoistoku Europe riječ, poput talijanske Balkanske ekonomske zajednice, Picula je kazao da je u kontaktima s međunarodnim partnerima Hrvatska izrazila čvrsto stajalište da gravitacijska točka zemalja jugoistoka Europe može biti samo Bruxelles, a ne neki od glavnih gradova jugoistočne Europe. Picula se osvrnuo i na mandat OESS-a u Hrvatskoj. "Dosad niti u jednoj zemlji misija OESS-a nije dokinuta. Mi još imamo ozbiljnih problema, poput rješavanja prava na povratak ili ostanak, gdje je nazočnost misije OESS-a na neki način potrebna. Ja se nadam da će mandat misije OESS-a svakom sljedećom odlukom Vijeća OESS-a biti što reduciraniji i da će se to dogoditi već krajem ove godine, što bi značilo da je određen napredak postignut", istaknuo je hrvatski ministar vanjskih poslova. (Hina) ii sv