POSLOVNI PREGLED BROJ 224

POSLOVNI PREGLED broj 224 25.- 31. kolovoza 2001. SADRŽAJ: ? VLADA ODUSTALA OD RESTRIKCIJA ZA INVALIDE S TJELESNIM OŠTEĆENJEM DO 50 POSTO 2 ? VLADA O PROBLEMIMA STATISTIČKOG PRAĆENJA INFLACIJE 2 ? M. CRKVENAC: U 2002. PLANIRA SE GOSPODARSKI RAST OD 4,2 POSTO 3 ? SOCIJALNI PARTNERI USUGLAŠENI O NUŽNOSTI SOCIJALNIH MJERA 3 ? VLADAJUĆA KOALICIJA NAČELNO PODRŽALA RACIONALIZACIJU 4 ? RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE 4 ? BROJ ZAPOSLENIH U INDUSTRIJI U SRPNJU POVEĆAN 0,2 POSTO 4 ? HNB TREĆI PUT OVOG MJESECA INTERVENIRALA NA DEVIZNOM TRŽIŠTU 4 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 5 ? HT: PREPORUKA VLADE DOBRO RJEŠENJE I RAZMOTRIT ĆE SE U NAJSKORIJEM ROKU 6 ? STRANI TRGOVAČKI LANCI PONOVO UBRZANO PRISTIŽU NA HRVATSKO TRŽIŠTE 6 ? NO PODRAVKE ODOBRIO ANGAŽMAN FINANCIJSKIH SAVJETNIKA 6 ? LANJSKI GUBITAK CROATIA AIRLINESA 206,7 MILIJUNA KUNA 6 ? CROATIA AIRLINES DOBILA DOZVOLU ZA ODRŽAVANJE ZRAKOPLOVA 8 ? PRIVATIZACIJA CROATIA OSIGURANJA KROZ DVIJE FAZE 8 ? U HFP-U OTVORENE PONUDE ZA KUPNJU TRI TURISTIČKE TVRTKE 8 ? OVE GODINE NAJBOLJI REZULTATI "JADROLINIJE" U NJEZINOJ POVIJESTI 9 ? STEČAJNI UPRAVITELJ SISAČKE "ŽELJEZARE" NAJAVIO POKRETANJE STEČAJA 9 ? DOVRŠETAK DIONICE KARLOVAC-VUKOVA GORICA DO 15.STUDENOG 9 ? HAC RASPISAO NATJEČAJ ZA IZGRADNJU TUNELA 'MALA KAPELA' 9 ? REKORDNI REZULTATI TVORNICE CEMENTA KOROMAČNO 10 ? POČELA PRERADA REPE U OSJEČKOJ ŠEĆERANI 10 ? U SEDAM MJESECI SPAČVIN IZVOZ 13,4 MILIJUNA DEM 10 ? UJEDINILE SE DVIJE TVRTKE PERUTNINE PTUJ U HRVATSKOJ 10 ? ZABA PRODALA CROATIA RECORDS TVRTKI 'AUTOR' ZA 16 MILIJUNA KUNA 10 ? VIPNET I ZAGREBPARKING DO SREDINE RUJNA UVODE PLAĆANJE PARKIRANJA MOBITELOM 11 ? PARAFIRAN DODATNI PROTOKOL O VINIMA SA EUROPSKOM UNIJOM 11 ? NORVEŠKA ĆE S 34 MILIJUNA KUNA FINANCIRATI HRVATSKE PROJEKTE 11 ? NIZOZEMSKI NMCP SURAĐUJE SA SLAVONSKIM UZGAJIVAČIMA VOĐA I POVRĆA 11 ? VIDOŠEVIĆ: OBNOVITI GOSPODARSKU SURADNJU S AUSTRALIJOM 11 ? SSSH U NAČELU PODRŽAVA VLADIN NACRT SOCIJALNE POLITIKE 12 ? SINDIKALCI TRAŽE OD VLADE PRIVATIZACIJU "VINILNOG LANCA" 12 ? BORBA PROTIV NEZAPOSLENSTI U VRHU INTERESA GRAĐANA EUROPE 12 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA ODUSTALA OD RESTRIKCIJA ZA INVALIDE S TJELESNIM OŠTEĆENJEM DO 50 POSTO Hrvatska Vlada u četvrtak je utvrdila polazišta socijalne politike u ovoj i idućoj godini, odustavši od prvotnog prijedloga da će se materijalna prava ukinuti invalidima čiji invalidet ne prelazi 50 posto. Materijalna prava ostaju svim kategorijama invalida (znači i onima s 20, 30 i 40 posto invaliditeta) s tim da će se iznosi invalidnina uskladiti s prosječnom plaćom iz prošle godine (3.326 kuna) uvećano za određeni postotak ovisno o kategoriji invalidnosti, rekao je ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. Novina u odnosu na prošlotjedni prijedlog, o kojem su svoje rekli i socijalni partneri, je da se na najteže invalide Domovinskog rata, njih oko 800, ne odnosi limit kumulativnih primanja od tri mjesečne plaće. To znači, objasnio je Vidović, da bi najteži ratni invalidi kumulativno mogli dobiti i više od limitiranih oko 11.000 kuna. Socijalne se restrikcije odnose i na povlaštene mirovine, a novina je da bi polazište za izračun najviše takkve mirovine bile dvije najviše mirovine utvrđene po općim propisima za 40 godina staža. Prema Vidovićevim riječima, najviša povlaštena mirovina bila bi oko 12.400 kuna bruto, što znači oko 9.300 kuna neto. Znači ni predsjednik Republike, niti bilo tko drugi, ne bi mogao ostvariti mirovinu veću od tog iznosa, kaže ministar. Promjene u sustavu povlaštenih mirovina odnosile bi se i na sadašnje takve umirovljenike, a predviđa se da zažive od 1. listopada. Naime, svi zakonski prijedlozi kojima bi se razradile mjere socijalnih restrikcija Saboru bi Vlada trebala uputiti već sa sjednice idući tjedan. Većina tih prijedloga bila bi upućena u hitnu proceduru, a Sabor bi ih trebao raspraviti već na prvom jesenskom zasjedanju sredinom rujna. Restrikcije u sustavu socijalne skrbi odnose se i na zdravstveno osiguranje, porodne naknade, dječje doplatke. Prema Vladinom prijedlogu, participaciju u zdravstvu ne bi plaćala djeca do 18 godina, najteži invalidi, te osobe čiji prihodi ne prelaze imovinski cenzus za ulazak u sustav socijalne skrbi. Kod porodnih naknada Vlada ostaje kod prijedloga da se za zaposlene žene zadrži sadašnji iznos naknada (1.600 kuna), dok bi se nezaposlenima smanjila na 900 kuna i dobivale bi ih samo prvih šest mjeseci. U sustavu dječjih doplataka ove se godine ništa ne bi mijenjalo, a novi zakon o tomu Sabor bi donio u redovnoj proceduri. No, namjera je Vlade uz ostalo utvrditi imovinski cenzus za dječje doplatke i za to vezati sam iznos doplatka, ukinuti dodatke za treće i svako sljedeće djete. Na taj bi način, procjenjuje se, u proračunu za doplatke trebalo godišnje osigurati oko 1,7 milijardi kuna (ove godine treba gotovo 2,5 milijardi). Promjene u socijalnoj sferi ministar Vidović objašnjava nasljeđenim sustavom koji je, tvrdi, bio moralno neodrživ, netransparentan, zastario, nekompatibilan, socijalno nepravedan. Ističe da su socijalni izdatci u Hrvatskoj iznad razine tranzicijskih zemalja, što potkrepljuje podatkom da ti izdaci u Hrvatskoj dosežu 26 posto BDP-a, a kada se tome dodaju i plaće u tom sektoru taj se udio penje na 33 do 34 posto BDP-a. Premijer Ivica Račan ističe kako je Vladina zadaća omogućiti transparentnost u socijalnoj sferi i onemogućiti zlouporabe. Predloženim socijalnim mjerama Vlada nastoji održati nužnu razinu socijalne skrbri, uz istovremeno omogućavanje gospodarskog razvoja, kazao je Račan najavljujući da će se vrlo skoro pred Vladom naći novi poticaji za razvoj i zapošljavanje. Hrvatska Vlada preporučila je Upravi Hrvatskih telekomunikacija da u prijelaznom razdoblju uvođenja novog tarifnog sustava, a najkasnije do 1. siječnja 2003., omogući građanima bonus od 10 kuna unutar telefonske pretplate. To bi značilo da bi u cijeni pretplate u fiksnoj telefoniji za građane od 60 kuna mjesečno bili uključeni pozivi u vrijednosti od 10 kuna. Time bi se, rečeno je, omogućila prilagodba na novi tarifni sustav i na primjereni rok zadržala jedna od pogodnosti pretplate iz prethodnog tarifnog sustava. Ministar gospodarstva Goranko Fižulić kaže da bi se bonusom od 10 kuna građanima financijski olakšao prijelaz na novi sustav, jer bi u iznos pretplate (60 kuna za građane) ušlo i 43 do 86 telefonskih poziva, ovisno o vremenu i trajanju poziva. Vladin je prijedlog povezan i s pripremama za deregulaciju telekomunikacijskih usluga koja će nastupiti 1. siječnja 2003. Novi tarifni sustav, kaže Fižulić, nužan je radi prilagodbe HT-a dereguliranom tržištu i radi ispunjavanja pretpostavki za liberalizaciju telekomunikacijskog tržišta. No, kako puna deregulacija hrvatskog tržišta još nije nastupila, Vlada svojim prijedlogom želi u prijelaznom razdoblju omogućiti građanima adekvatnu prilagodbu. Sukladno odluci kako je izgradnja autoceste Rijeka - Zagreb jedan od temeljnih prioriteta, Vlada je na zatvorenoj sjednici dala suglasnost za sklapanje ugovora o kreditu između Autoceste Rijeka - Zagreb d.d. i Kreditanstalt fur Wiederaufbau, Frankfurt (KfW). Kredit, čija vrijednost iznosi 98 milijuna EUR-a, bit će iskorišten za dovršenje radova na dionici Kupjak - Vrbovsko. S Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), Vlada će sklopiti ugovor o jamstvu za kredit u vrijednosti 180 milijuna EUR-a kojim će se financirati izgradnja dionice Vukova Gorica - Vrbovsko. Realizacijom povoljnih kredita ove njemačke banke i EBRD-a još jednom se potvrđuje vrlo dobar kreditni rejting Hrvatske. Financijska konstrukcija izgradnje autoceste Rijeka - Zagreb, ovim će kreditima u potpunosti biti zatvorena, navodi se u priopćenju. Jasminka Keser, na osobni zahtjev, razriješena je dužnosti pomoćnice ministra financija, a Srećko Kolesar razriješen je dužnosti pomoćnika ministrice turizma. VLADA O PROBLEMIMA STATISTIČKOG PRAĆENJA INFLACIJE Ministar financija Mato Crkvenac izrazio je u četvrtak ozbiljnu sumnju u neke od podataka sadržanih u informaciji o kretanju cijena, poručivši da Hrvatskoj treba ažurnija statistika u nekim područjima. Prema informaciji koju je dostavilo Ministarstvo gospodarstva, u razdoblju siječanj 2000. - srpanj 2001. cijene na malo porasle su za 8,5 posto, a troškovi života za 7,9 posto. No, Crkvenac drži da je rast cijena i troškova života niži nego što pokazuje statistika. Bez dobre statistike nema dobre ekonomske politike, rekao je Crkvenac na sjednici Vlade. Predložio je i nekoliko mjera kojima treba unaprijediti metodologiju državne statistike - prilagođavanje stvarnom stanju košarice proizvoda i usluga za izračun cijena na malo i troškova života, smanjenje kašnjenja statistike o zapošljavanju, finalnoj potrošnji i sl. te statistiku po regijama. Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Ivan Rusan odgovara da je sadašnja metodologija kojom se mjeri inflacija, a važna je jer je temelj za prilagođavanje mirovina, plaća i sl., korektna i rezultati su točni. No, razumije iznijete sumnje u brzinu statističkog praćenja brzih promjena, jer statistika, naravno, kasni. Rusan je izvijestio je da se krenulo s projektom razvoja i primjene nove metodologije za izračun indeksa potrošačkih cijena, koji bi zamijenio sadašnja dva indeksa (cijena na malo i troškova života), a počeo bi se primjenjivati od 2003. godine. M. CRKVENAC: U 2002. PLANIRA SE GOSPODARSKI RAST OD 4,2 POSTO U Ministarstvu financija u idućoj godini očekuju nastavak gospodarskog rasta od 4,2 posto, planiraju smanjenje proračuna, inflaciju procjenjuju na 4,3 posto, planira se smanjenje broja nezaposlenih koji bi na jesen trebao pasti na oko 321.000, te smanjenje deficita proračuna na 4,3 posto BDP-a. Te je procjene i naznake ekonomske politike o kojima hrvatska Vlada tek treba raspravljati iznio ministar financija Mato Crkvenac u srijedu na radnom sastanku kojem su u Ministarstvu bili nazočni i premijer Ivica Račan, brojni ekonomisti, bankari i gospodarstvenici. Crkvenac je ocijenio da se u proteklih godinu i pol ekomomska politika Vlade potvrdila - uspjelo se sanirati brojne naslijeđene probleme i pridonijela je promjeni ekonomskih trendova. U ovom trenutku ta politika daje rezultate, ali to nije dovoljno, potrebni su dodatni ekonomski potezi. Vlada će nastaviti s tekućom ekonomskom politikom još više usmjerenoj na rast, investicije, zapošljavanje, pri čemu Crkvenac najavljuje i mogućnost osnivanja fonda za zapošljavanje. Sve to moraju pratiti odlučne reforme i zahvati u razvojnoj politici, ističe. Posebno naglašava potrebu osmišljavanja razvojne politike, hrvatskog razvojnog projekta, te reformi na područjima obrazovanja, državne uprave, javnih poduzeća. Većina sudionika u raspravi najavljenu je orijentaciju ocijenila dobrom, ali su upozorili i na niz problema. Niz je kritika iznijet i na monetarnu politiku, posebice politiku tečaja. Tko može tvrditi da je naš tečaj realan, a inflacija je posljednjih pet, šest godina realno bila 5 do 6 posto, što je kumulativno oko 36 posto, zapitao je Anđelko Bilušić. Božo Prka pak na primjeru kretanja tečaja i mjera koje je poduzela središnja banka tijekom ljeta, upozorava na problem nekoordiniranosti monetarne i fiskalne politike. Inozemni investitori ne znaju što se događa, nema nikakve koordinacije institucija na deviznom tržištu, između poslovnih banaka, središnje banke, te fiskusa, kaže Prka zalažući se za njihovu suptilniju koordinaciju. Tako Pero Jurković upozorava na potrebu racionalizacije javne potrošnje, koju treba provesti cjelovito i sistematski. Posebno se osvrnuo na racionalizaciju u socijalnoj politici ističući da ne treba ići po kriterijima socijalnih skupina nego utvrditi granicu siromaštva i braniti je koliko se može. Jurković je upitao i je li trenutak za otpočinjanje drugog stupnja mirovinske reforme s obzirom na veliki tranzicijski trošak. Makne li se pet posto doprinosa iz prvog stupa mirovine ćemo svesti na socijalnu pomoć, kaže Jurković koji predlaže forsiranje trećeg stupa, odnosno dobrovoljne štednje, te zaštitu prvog stupnja. U raspravi je također upozoreno i na probleme zaštite vjerovnika i stanje u pravosuđu, potrebu da se politikom Vlade forsira izvoz, potrebu izmjena Zakona o poticanju ulaganja i privlačenja inozemnih investicija, te na nedostatak inicijalnog kapitala za osnivanje novih malih i srednjih poduzeća. Ministar financija najavljuje pak jačanje uloge HBOR-a, te odluku, koja bi bila donijeta idući tjedan, da se dobri programi financiraju ne samo kreditima već i mogućnošću da država i HBOR-a uđu u vlasnički udio. Na kraju trosatne rasprave, potpredsjednik Vlade Slavko Linić je istaknuo da će Vlada nastaviti restrukturiranje i strukturne promjene u kapitalno intenzivnim gospodarskim granama, nakon čega će slijediti njihova privatizacija. Na primjedbe o nedovoljnoj financijskoj konsolidaciji gospodarstva, iznio je podatak o 20 milijardi kuna potraživanja države temeljem neplaćenih doprinosa, poreza i sl. Većih pomaka, kaže, nema ni kod stečajeva jer je jedino država spremna otpisivati i provoditi nagodbe, a drugi vjerovnici ne. Linić tvrdi da ima dovoljno vlastitog kapitala iz banaka i iz inozemstva, pa i kroz mirovinsku reformu, za kapitalne investicije. Država namjerava investirati u cestogradnju, plinifikaciju, elektrodistribuciju, a očekuje se i veći angažman na lokalnim razinama. SOCIJALNI PARTNERI USUGLAŠENI O NUŽNOSTI SOCIJALNIH MJERA Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović izjavio je u srijedu nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća da su se sva tri socijalna partnera - Vlada, poslodavci i sindikati usuglasili da se učinilo najviše što se moglo da se predloženim Vladinim socijalnim mjerama ne diraju one kategorije stanovništva koje su slabijeg imovinskog stanja. Na dobrom smo tragu da strategiju gospodarskog razvoja definiramo u narednim mjesecima, rekao je Vidović i izrazio zadovoljstvo razgovorima triju socijalnih partnera, koji su, ustvrdio je, potvrdili visoku razinu suglasnosti i razumijevanje nužnosti socijalnih reformi. Izvijestili smo partnere da se uštede ne očekuju samo na socijalnom području, nego i na drugim područjima, te da su najavljene izmjene 15-ak zakona, koje se očekuju u rujnu, samo jedan od sedam paketa izmjena koji trebaju pomoći financijskoj konsolidaciji države, rekao je Vidović. Ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca Željko Ivančević izjavio je da su poslodavci dali podršku Vladinim nastojanjima na smanjenju javne potrošnje i uvođenja reda u području socijalnih prava i izdataka. "Držimo da bi kao jedan od preduvjeta gospodarskog razvoja i ostvarenja Vladinih mjera bilo nužno smanjiti javnu potrošnju i rasteretiti gospodarstvo, bez čega je teško očekivati rast zapošljavanja i izvoza", smatra Ivančević. Dodao je da je HUP ovih dana Vladi uputio poziv za nastavak razgovora o tome kako i kojim mjerama pokrenuti proizvodnju, koji bi se, kako očekuje, trebali nastaviti kroz osam dana. Glavni tajnik SSSH Vitomir Begović opširno je izložio prijedloge SSSH na Vladine predložene socijalne mjere, koje, naglasio je, moraju pridonijeti socijalnoj pravdi i otklanjanju socijalne ugroženosti, te ih kao takve pretočiti u kvalitetne zakone i osigurati njihovu odgovarajuću primjenu. Istaknuo je stav sindikata da promjene u socijalnoj politici ne smiju biti rezultat angažmana s MMF-om i Svjetskom bankom, već konsenzus socijalnih partnera i ostalih društvenih čimbenika. Nužnim je ocijenio utvrđivanje metodologije izračuna statističkog praćenja troškova života i obiteljskog egzistencijalnog minimuma, te nacionalnog praga siromaštva, kao i promjenu poreznog sustava po načelu pravednosti. SSSH je predložio da se do 15. listopada socijalnim partnerima predstavi polazište gospodarske politike do kraja ove i u narednoj godini, te politika cijena i poticanja zapošljavanja, rekao je Begović. Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak istaknuo je da su se socijalni partneri složili da u sadašnje socijalne troškove treba uvesti red i kontrolu. No, ustvrdio je, prije svake redukcije socijalnih prava treba postići konsenzus s predstavnicima svih socijalnih skupina. VLADAJUĆA KOALICIJA NAČELNO PODRŽALA RACIONALIZACIJU Predsjednici pet stranaka vladajuće koalicije u ponedjeljak su načelno podržali Vladin Nacrt racionalizacije socijalnih troškova, kazao je nakon sastanka u sjedištu Vlade premijer Ivica Račan. Račan je pojasnio da su na sastanku razmotreni i razjašnjeni pojedini aspekti prijedloga racionalizacije socijalnih troškova, čiji su gabariti poznati. Vladajuća je petorka načelno podržala Nacrt, a i do sada je bila za racionalizaciju socijalnih troškova, kazao je Račan, te najavio da je Vlada spremna na moguće korekcije Nacrta, ako postoje utemeljeni prijedlozi socijalnih partnera ili same petorice. Upitan u kojemu bi smjeru mogle ići izmjene Nacrta, Račan je odgovorio da to zasad ne može reći, te da moguće prijedloge ostavlja socijalnim partnerima. Sa zakonskim rješenjima Vlada će izići tek za 10 do 12 dana, što ostavlja dovoljno vremena za dogovore s političkim i socijalnim partnerima, dodao je Račan. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u razdoblju od svibnja do srpnja ove godine porasla 6,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je u usporedbi s proizvodnjom iz razdoblja od veljače do travnja ove godine veća za 1,5 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Prema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), rast proizvodnje od svibnja do srpnja ove godine u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem zabilježen je kod prerađivačke industrije, za sedam posto, kod opskrbe električnom energijom, plinom i vodom za 3,8 posto, dok je u rudarstvu i vađenju proizvodnja porasla 0,8 posto. BROJ ZAPOSLENIH U INDUSTRIJI U SRPNJU POVEĆAN 0,2 POSTO Broj zaposlenih radnika u industriji u Hrvatskoj je u srpnju bio 0,2 posto veći nego u lipnju, dok je u razdoblju siječanj-srpanj ove godine bio manji za 3,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, proizvodnost rada u industriji u prvih sedam mjeseci ove godine, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, povećana za 9,4 posto. Na povećanje broja zaposlenih u srpnju u odnosu na lipanj najviše je utjecao 0,2-postotni rast broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji, području Nacionalne klasifikacije djelatnosti u kojoj je i zaposlen najveći broj (87,50 posto) industrijskih radnika, ali i 0,3 posto više zaposlenih u rudarstvu i vađenju. Nasuprot tome, u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom broj uposlenika smanjen je u srpnju u odnosu na prethodni mjesec za 0,1 posto. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE HNB TREĆI PUT OVOG MJESECA INTERVENIRALA NA DEVIZNOM TRŽIŠTU Hrvatska narodna banka u srijedu je, treći put ovog mjeseca, intervenirala na deviznom tržištu prodajom eura, nastojeći ublažiti deprecijacijski pritisak na domaću valutu koji je uslijedio ranije od sezonski uobičajenog. Na aukciji je prodala 195,8 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,60 kuna za jedan euro. To je ujedno i najveći iznos u odnosu na prethodne dvije intervencije. Računajući sa ranije dvije intervencije HNB je u kolovozu prodala poslovnim bankama više od 410 milijuna eura. Tako je 9. kolovoza središnja banka na deviznoj aukciji prodala 60,85 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,414 kune, a 21. kolovoza 153,6 milijuna eura po prosječnom tečaju 7,50 kuna za jedan euro. Na smanjenje vrijednosti kune koje se bilježi u zadnjih nekoliko tjedana, dakle ranije nego što je to sezonski uobičajeno, nakon što je od kraja travnja do negdje pred kraj srpnja vrijednost kune osjetno rasla, u određenoj mjeri utječe spekulativno ponašanje pojedenih banaka pa i tvrtki koje nastoje zaraditi na tečajnim razlikama. U početku, na smanjenje tečaja marke, odnosno poskupljenje kune, utjecalo je i to što je država, zbog proračunskih potreba, ubrzano prodavala devize od plasmana obveznica u inozemstvu. U vrijeme kada je marka već pojeftinila pojedine su je banke počele ubrzano prodavati povećavajući ponudu na deviznom tržištu pa je kuna, usred turističke sezone, još više ojačala, a cijena marke postala još manja. Turističke su tvrtke marke ipak morale prodavati jer su im sredstva bila potrebna za poslovanje, a po niskom tečaju devize su kupovale banke kojima su se pridružile i neke velike tvrtke. Računica je jednostavna: kada turistička plima počne jenjavati smanjit će se ponuda na deviznom tržištu, marka će ponovno poskupiti, pa će se dobro zaraditi na tečajnim razlikama. Kako se može čuti, neke su banke računale kako će u samo mjesec dana zaraditi osam posto na novac uložen u kupovinu deviza. Međutim, i Hrvatska je narodna banka počela prodavati devize kako bi spriječila očekivano poskupljenje eura odnosno marke. Prodajući devize HNB djeluje na povećanje njihove ponude, a povlačeći kune na smanjenje potražnje. No, iz nekih se (bankarskih) krugova može čuti da to neće zastaviti slabljenje kune, jer da HNB nije prodala dovoljno deviza. Iz središnje su pak banke prošlog tjedna poručili da okolnost da trenutne ukupne međunarodne pričuve HNB-a dostižu 4,27 milijardi dolara (što je za blizu milijardu dolara više nego krajem kolovoza lani), osiguravaju dovoljno prostora za sve mjere koje se ocijene korisnima kako bi se i nadalje očuvala zadovoljavajuća stabilnost kune. Tada je HNB je, kako bi suzbila prostor za spekulativno ponašanje banaka na tečajna kretanja, donijela odluku po kojoj je smanjen dopušteni postotak izloženosti devizne pozicije banaka u odnosu na jamstveni kapital s 25 na 20 posto, a ukinute su i povlastice nekih banaka zbog javnog duga po staroj deviznoj štednji. Primjena te odluke stupa na snagu 1. rujna. 5. TVRTKE HT: PREPORUKA VLADE DOBRO RJEŠENJE I RAZMOTRIT ĆE SE U NAJSKORIJEM ROKU Uprava Hrvatskog telekoma (HT) preporuku hrvatske Vlade o uključivanju 10 kuna troška telefoniranja u telefonsku pretplatu smatra dobrim rješenjem te će ju razmotriti u najskorijem roku i donijeti relevantne odluke, izjavio je glasnogovornik HT-a Marijan Jurleka. Hrvatska je Vlada u četvrtak preporučila Upravi HT-a da u prijelaznom razdoblju uvođenja novog tarifnog sustava, a najkasnije do 1. siječnja 2003., omogući građanima bonus od 10 kuna unutar telefonske pretplate. Od 1. kolovoza na snazi je novi cjenik za telefoniranje u fiksnoj mreži, kojim je za građane telefoniranje poskupjelo, prema računici HT-a, između 12 i 24 posto. Pritom je uvedena jedinstvena cijena pretplate za privatne korisnike od 60 kuna mjesečno, ali pretplata više ne uključuje ni jedan telefonski impuls. Uvođenje novog tarifnog sustava iz HT-a su obraložili prilagodbom liberaliziranom tržištu i ukidanjem subvencioniranog principa tarifiranja koje je, tvrde, u neskladu s direktivama Europske unije (EU). STRANI TRGOVAČKI LANCI PONOVO UBRZANO PRISTIŽU NA HRVATSKO TRŽIŠTE Nakon kratkotrajne stanke nakon što su austrijska Billa i europski lanac Bauhaus krajem prošle godine otvorili u Zagrebu svoje supermarkete, nastavlja se 'invazija' stranih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište. Tako će slovenski Mercator 14. rujna otvoriti svoj trgovački centar u Zagrebu, dok je za početak prosinca najavljeno i otvaranje trgovačkog centra njemačkog Metroa. Osim ta dva inozemna trgovačka lanca koji će vrlo skoro otvoriti svoje trgovačke centre na području Zagreba i talijanski trgovački lanac Coop intenzivno radi na izgradnji svog hipermarketa na Jankomiru. Taj bi centra trebao biti otvoren u ljeto iduće godine, dok se u "igru" oko ulaska na hrvatsko tržište uključio i njemački lanac Kaufland. Zanimljivost svih najava iz već prisutnih trgovačkih lanaca, kao i onih koje tek namjeravaju doći na hrvatsko tržište je to što se ne namjeravaju zaustaviti samo na području Zagreba već u svojim poslovnim planovima imaju viziju širenja i na druga područja diljem Hrvatske. Žestoka tržišna utakmica povećavanjem "prodajnih površina" svakim danom postaje sve nemilosrdnija, a pojačanu konkurenciju i nadolazak novih lanaca najveći domaći trgovački lanac Konzum pokušava spremno dočekati. Tako je Konzum tijekom ljeta intenzivno radio na strateškom povezivanju sa trgovačkim kućama širom Hrvatske, te je otvorio i svoja dva Super Konzuma - jedan u Zagrebu, a drugi i Splitu. Slovenski Mercator već je otvorio svoj centar u Puli, a nakon kapitalnog povezivanja sa trgovačkom kućom Sloboda iz Velike Gorice nastavlja svoje snažan prodor na tržištu Zagreba. Svoj prvi trgovački centar u Zagrebu (na zemljištu bivšeg Chromosa) veličine 15.000 četvornih metara Mercator najavljuje za 14. rujna. Predsjednik Uprave Mercatora Zoran Janković nedavno je najavio kako će taj lanac kroz nekoliko godina u hrvatsko tržište uložiti 300 milijuna njemačkih maraka te zaposliti 1600 ljudi. Nakon stjecanja dozvole za gradnju Mercator će započeti gradnju centra u Rijeci, Splitu te još jednoga u Zagrebu. Njemački Metro za početak prosinca najavljuje otvaranje svog centra na Jankomiru, nakon čega će uslijediti i otvaranje centra u Sesvetama. Prema nekim procjenama taj će lanac u hrvatsko tržište investirati oko 100 milijuna maraka te zaposliti 1200 radnika. Uz Metro, skorašnje otvaranje trgovačkog centra najavljeno je iz talijanskog lanca Coop koji će svoj hipermarket King Cross veličine 20.000 četvornih metara otvoriti u ljeto iduće godine. Tijekom srpnja Coop je započeo s zapošljavanjem prvih djelatnika, a osim centra na Jankomiru, namjeravaju izgraditi još jedan centar na području zagrebačkog naselja Lanište. Coop je inače talijanski lider u prehrambeno-distributivnom području, čiji zadružni član Coop Consumator Nordeset (koji gradi hipermarket u Zagrebu) ima u Italiji 76 super i četiri hipermarketa, a godišnje ostvaruje promet od 1,5 milijardi njemačkih maraka. Zanimljivost toga lanca je da namjerava veliki prostor otvoriti za domaće proizvođače odnosno želja im je uspostaviti čvrsti sustav suradničkog odnosa s hrvatskim poljoprivrednim i prerađivačkim poduzećima potičući njihov razvoj. Nasuprot optimističnim najavama o otvaranju novih radnih mjesta u svim trgovačkim lancima koji "hrle" na domaće tržište, s druge strane tj. od malih trgovaca stižu upozoravajući glasovi kako se sve više malih trgovina zatvara što za sobom povlači i novu nezaposlenost. Samo je na području Zagreba u prvih nekoliko mjeseci ove godine zatvoreno, prema procijeni Udruženja trgovaca dvjestotinjak privatnih prodavaonica, a njihovo će se zatvaranje po svemu sudeći intenzivirati otvaranjem novih "hiper i super" prodajnih površina velikih lanaca. NO PODRAVKE ODOBRIO ANGAŽMAN FINANCIJSKIH SAVJETNIKA Nadzorni odbor koprivničke prehrambene industrije Podravka odobrio je angažman financijskih savjetnika koji bi procijenili i odredili strateške opcije grupe Podravka s ciljem intenziviranja rasta, priopćeno je u srijedu iz Podravke. Konzistentno s novom strategijom, istražuju se i ispituju različite mogućnosti rasta uključujući akvizicije, strateška partnerstva i druge mogućnosti rasta na svojim tržištima, pojašnjavaju iz Podravke. Jedan od takvih oblika suradnje već je realiziran na poljskom tržištu, drugom najvažnijem Podravkinom tržištu, s talijanskom tvrtkom Barillom čiji je Podravka ekskluzivni distributer na tom tržištu. Podravka planira, a to je objavljeno i ranije, prosječno godišnje rasti za deset posto, a takav je rast djelomično moguće ostvariti i kroz akvizicije ili strateško partnerstvo s drugim tvrtkama u branši. U Podravci kažu kako njihova vizija ima element koji naglašava "djelovanje na globalno tržištu" i u skladu s time ispituju se opcije koje bi na najbolji način pridonijele rastu i povećanju vrijednosti tvrtke. LANJSKI GUBITAK CROATIA AIRLINESA 206,7 MILIJUNA KUNA Hrvatska zrakoplovna kompanija Croatia Airlines u poslovnoj je 2000. ostvarila ukupan prihod od gotovo 1,02 milijarde kuna, a gubitak u poslovanju iznosio je 206,7 milijuna kuna. Lanjski gubitak Croatia Airlinesa djelomično je planiran, s obzirom na obveze plaćanja kredita za nabavljene zrakoplove, no ipak je veći od očekivanog zbog tečajnih razlika (dolara u odnosu na kunu) ali i značajnog rasta cijene kerozina na svjetskom tržištu. Rekao je to u srijedu glavni direktor Croatia Airlinesa Ivan Mišetić na održanoj redovitoj glavnoj skupštini dioničara te kompanije. Dioničari Croatia Airlinesa, među kojima je Republika Hrvatska većinski sa više od 90 posto temeljnog kapitala, između ostalog, su na skupštini prihvatili financijsko izvješće te kompanije za prošlu godinu. Donijeta je i odluka o povećanju temeljnog kapitala društva izdavanjem novih dionica u ukupnoj vrijednosti od 150 milijuna kuna, sredstva su iz državnog proračuna, a nominalno je ulagač Republika Hrvatska odnosno Ministarstvo financija. Hrvatskoj Vladi nije cilj biti većinskim vlasnikom zrakoplovne kompanije, no ulaganjem treba stvoriti preduvjete za njeno pozitivno poslovanje, rekao je u razgovoru za Hinu ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek koji je i predsjedavao Glavnom skupštinom dioničara. Tušek je istaknuo kako će uskoro i Vladina koordinacija za gospodarstvo razmatrati mogućnost nabavke novih zrakoplova, a glavnu će riječ imati Ministarstvo financija. Po njegovim riječima, dobra osnova za te razgovore bila bi čvrsta argumentacija Uprave Croatia Airlinesa, kako bi na taj način hrvatska zrakoplovna kompanija već za nekoliko godina stvorila uvjete za poslovanje bez gubitaka. Upravo odluka o mogućoj nabavci novih zrakoplova za direktora Mišetića je ključna pri donošenju daljnje strategije i plana poslovanja kompanije u narednih pet godina. U idućih dvije godine iz državnog bi proračuna za Croatia Airlines trebalo osigurati oko 60 milijuna dolara, rekao je Mišetić te naglasio kako kompanija nije u mogućnosti sama financirati eventualni daljnji razvoj flote. Inače, Croatia Airlines ima već sa europskim proizvođačem zrakoplova Airbus Industrie određene predugovore prema kojima bi do 2006. godine nabavila još šest novih zrakoplova. CROATIA AIRLINES DOBILA DOZVOLU ZA ODRŽAVANJE ZRAKOPLOVA Hrvatska zrakoplovna kompanija Croatia Airlines dobila je ovih dana od Ministarstva pomorstva, prometa i veza certifikat 9A JAR 145, odnosno dozvolu za rad na održavanju zrakoplova u skladu sa europskim zrakoplovnim standardima, rečeno je u utorak na susretu s novinarima u toj tvrtki. Taj certifikat prva je dozvola te vrste izdana u Hrvatskoj, rekao je Boris Smrečki, pomoćnik ministra za zračni promet u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza, napominjući kako je Hrvatska krajem lipnja ove godine primljena u pridruženo članstvo Zajedničkih zrakoplovnih vlasti Europe (JAA). Croatia Airlines uskoro bi trebala dobiti i dozvolu njemačkih zrakoplovnih vlasti, što će joj omogućiti održavanje Lufthansinih, ali i zrakoplova drugih europskih kompanija u hangarima zagrebačke zračne luke Pleso. Prvi zrakoplov tog njemačkog avio prijevoznika na redoviti, tzv. C-pregled, trebao bi stići u Zagreb već potkraj ovogodišnjeg rujna. Tijekom iduće godine očekuje se kako će mehaničari i inženjeri Croatia Airlinesa obaviti oko 40 takvih 'velikih' tehničkih pregleda na zrakoplovima stranih kompanija. Na taj će način Croatia Airlines za početak, kako ističu iz te tvrtke, racionalizirati troškove održavanja vlastitih zrakoplova, dok joj je dugoročni cilj, u idućih tri do pet godina, osnovati u Zagrebu tvornicu za održavanje zrakoplova po strogim europskim standardima. Još ove godine, hrvatska zrakoplovna kompanija zaposlit će 20 mladih avio mehaničara, a do sredine slijedeće godine još njih 42, rekao je direktor Croatia Airlinesa Ivan Mišetić. Istaknuo je kako će na takav način, pružanjem usluga drugim kompanijama, odnosno izlaskom na europsko tržište, Croatia Airlines ekonomičnije koristiti vlastite materijalne kapacitete i ljudske resurse. Hangari Croatia Airlinesa trebali bi tako, po njegovim riječima, ubuduće biti i mjesto prihoda, a ne samo troškova kompanije. Croatia Airlines na taj način dovodi u hrvatsku 'čistu' i ekološki prihvatljivu industriju, a otvara se mogućnost za održavanje zrakoplova iz čitavog svijeta po najvišim europskim standardima koje su usvojeni u hrvatskoj kompaniji. Rekao je Roman Gebauer, pomoćnik glavnog direktora Croatia Airlinesa za tehničke poslove, napominjući kako bi se na tim poslovima moglo otvoriti i do stotinjak novih radnih mjesta. Croatia Airlines, naravno uz konkurentnu cijenu radnog sata jednog avio mehaničara, može europskim kompanijama pružiti i kvalitetu, koja je, naglašava, važniji čimbenik od same cijene usluge. PRIVATIZACIJA CROATIA OSIGURANJA KROZ DVIJE FAZE Najveća hrvatska osiguravateljna tvrtka "Croatia osiguranje" trebala bi biti privatizirana kroz dvije faze, koje će trajati ukupno do 10 mjeseci počevši od ponedjeljka. Na prvom sastanku predstavnika Ministarstva gospodarstva, kao glavnog moderatora privatizacije Croatia osiguranja, managementa tvrtke i savjetnika za privatizaciji CAIB, utvrđeni su projektni, izvršni timovi i takozvane specijalne grupe koje će raditi po pojedinim dijelovima. Riječ je o primjerice specijalnim grupama za pravne poslove, financijske aktivnosti (npr. za reviziju), a sve s ciljem stvaranje "data rooma" (očekuje se da će sadržavati do tisuću različitih dokumenata) kojem će imati pristup potencijalni investitori. Kako se doznaje, za tjedan dana trebao bi biti izabran cjelokupan konzorcij stručnjaka. Privatizacije bi se trebala odvijati u dvije faze pri čemu bi prva trajala idućih 70 dana do kada bi trebao biti gotov informacijski memorandum i određivanje strategije privatizacije tvrtke u suradnji sa savjetnikom, managementom, vladom. Druga - prodaja, trebala bi uslijediti nakon sedam do osam mjeseci, a u njoj se očekuje, na temelju natječaja za ponude, pristup investitora "data roomu", odnosno izrada "due diligenca". Rezultat toga, ističu u Ministarstvu gospodarstva, bit će izbor najbolje ponude investitora u Croatia osiguranje. Traži se visoko kvalitetan strateški ulagač, s jakim financijskim kapacitetom i znanjem, koji će omogućiti kompaniji širenje proizvoda na tržištu, nove tehnologije, ekspertize, povećanje efikasnosti. U HFP-U OTVORENE PONUDE ZA KUPNJU TRI TURISTIČKE TVRTKE Poduzetnik Goran Štrok i španjolska Endicott Compania de Turismo, podnijeli su ponude za kupnju većinskog paketa dionica "Hotela Cavtat" iz Cavtata, vrijednog 47,4 milijuna kuna. Ponude su u ponedjeljak otvorene u Hrvatskom fondu za privatizaciju, zajedno s ponudama za biogradsku Crvenu luku i Hotel Alan iz Starigrada- Paklenice. Za kupnju 71,45 posto dionica "Hotela Cavtat" Štrok nudi 54,5 milijuna kuna, uz prihvaćanje financijskih obveza tvrtke, koje se sada procjenjuju na 24,8 milijuna kuna i to nakon otpisa duga koje odlukom hrvatske Vlade "Hotelima Cavtat" treba otpisati Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka (DAB). Cjelokupni iznos bit će, navodi se u ponudi, uplaćen u roku od 45 dana od potpisivanja ugovora. Štrok u tom poslu računa na britanski "Air tours". Planovima su predviđena ulaganja od 7 milijuna eura do 2010. pri čemu će se posebna pažnja posvetiti revitalizaciji hotela "Albatros" i "Epidaurus". Španjolska tvrtka "Endicott Compania de Turismo" iz Palma de Mallorce, za kupnju "Hotela Cavtat" nudi 54,85 milijuna kuna, s plaćanjem u roku 15 dana od potpisa ugovora. Do 2006. godine planiraju ulaganje od 5,8 milijuna eura posebno u infrastrukturu hotela. U obje ponude naglašena je potreba za restrukturiranjem poslovanja "Hotela Cavtat", obveza neotpuštanja zaposlena najmanje tri godine te dodatna edukacija zaposlenih. Na ponovljeni natječaj za kupnju 97 posto dionica tvrtke "Turisthotel Crvena luka" iz Biograda, po početnoj cijeni od 31,4 milijuna kuna, također su pristigle dvije ponude. Jedna od njih je tvrtke "Dalbank nekretnine" d.o.o. iz Zadra koja je ponudila 33,5 milijuna kuna te jednokratno plaćanje u roku 30 dana od potpisivanja ugovora. Bankarsko jamstvo daje Hypo Alpe Adria Bank, a "Dalbank nekretnine" se obvezuje zadržati zaposlene te namjeravaju uložiti 7,4 milijuna njemačkih maraka. Druga je ponuda milanske tvrtke "Essential Finance Internazionale", koja nudi 31,45 milijuna kuna i plaćanje u roku 45 dana od potpisa ugovora. Strateški partner im je Raiffeisen Property Invest iz Beča, a ukupna ulaganja će, kako se navodi u ponudi, ovisiti ne samo o kupcu nego i o ukupnim odnosima u hrvatskom turizmu. Na natječaj za kupnju 97,67 posto dionica "Hotela Alan" iz Starigrada-Paklenice, po početnoj cijeni od 10,99 milijuna kuna stigla je jedna ponuda, i to tvrtke "Real Development AG" iz Muenchena. Nude početnu cijenu i plaćanje u roku 30 dana, a planiraju i dodatno ulaganje od 5 do 6 milijuna njemačkih maraka kroz tri do pet godina. OVE GODINE NAJBOLJI REZULTATI "JADROLINIJE" U NJEZINOJ POVIJESTI Hrvatski linijski putnički brodar "Jadrolinija" ove bi godine mogla postići najbolje rezultate u svojoj povijesti, ocijenio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare direktor "Jadrolinije" Slavko Lončar. "Jadrolinija" je u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci prevezla ukupno 3.598.052 putnika i 962.325 vozila, što je za 14,6 odnosno 13,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Ti su rezultati bolji i od najuspješnije prijeratne 1989. godine, posebice kada je riječ o prijevozu automobila kojih je prevezeno gotovo upola više nego te godine, rekao je Lončar. U prvih sedam mjeseci najveći rast ostvaren je na dužobalnim i međunarodnim linijama, na kojima je realizirano povećanje prometa putnika i vozila više od 20 posto u odnosu na prošlu godinu. STEČAJNI UPRAVITELJ SISAČKE "ŽELJEZARE" NAJAVIO POKRETANJE STEČAJA S PREUSTROJEM Privremeni stečajni upravitelj u sisačkoj "Željezari" Ilija Marić najavio je prošloga petka na konferenciji za novinare da će Stečajnom vijeću Trgovačkog suda u Zagrebu predložiti pokretanje stečaja "Željezare" s preustrojem, a odluku o tom prijedlogu očekuje u prvoj polovici rujna. "Željezara" će i u stečaju trebati pomoć države, posebno oko zbrinjavanja 30 do 40 posto viška radnika, odnosno između 800 i 900 zaposlenih, rekao je Marić. "Željezara" s 31. srpnjem duguje 224 milijuna kuna državi, državnim poduzećima, gradu Sisku i Sisačkom vodovodu. Sa sadašnjom razinom proizvodnje i troškovima osoblja ne može se osigurati redovita isplata punih plaća, upozorio je Marić. Marić je izvijestio da je za ulaganje u "Željezaru" zainteresirana i rusko-austrijska tvrtka "Turboimpex" iz Moskve, s podrškom konzalting tvrtki i poslovnih banaka, dok se s upitima o ulaganjima javljaju i konzorciji iz Finske. "Svi zainteresirani strateški partneri od hrvatske Vlade kao vlasnika 'Željezare' traže da se poduzeće prije njihovog ulaska očisti od obveza, dugova i viška radnika. Prednost će, prema stavovima Vlade, imati strateški partner koji zajamči proizvodnju i zapošljavanje što većeg broja radnika, te ishodi bankarska jamstva da može ispuniti svoju ponudu i obvezu", naglasio je Marić. Vladin cilj je, ističe Marić, da se u "Željezari" zadrži što veći broj zaposlenih i poveća proizvodnja na razinu rentabilnosti od najmanje 200.000 tona cijevi godišnje. Proizvodnja je u "Željezari" pokrenuta 10. kolovoza, nakon 36 dana štrajka koji su zbog isplate minimalnih plaća organizirale podružnice Hrvatskog sindikata metalaca i Sindikata metalaca Hrvatske. DOVRŠETAK DIONICE KARLOVAC-VUKOVA GORICA DO 15.STUDENOG Lijevi kolnik dionice od Karlovca do Vukove Gorice na trasi autoceste Rijeka - Zagreb bit će pušten u promet 15. studenoga ove godine, najavljeno je u ponedjeljak, prigodom potpisivanja ugovora između predstavnika dioničkog društva Autocesta Rijeka - Zagreb i izvođača radova - tvrtki Viadukt i Strabag. Vrijednost ugovorenih radova na oko devet kilometara neizgrađenog lijevog kolnika dionice Karlovac - Vukova Gorica iznosi 17 milijuna kuna, rekao je Zoran Klarić, direktor tvrtke Autocesta Rijeka - Zagreb d.d. Najavio je kako će se u idućih mjesec dana potpisati i ugovori sa izvođačima radova na dionici Kupjak - Vrbovsko, a ovog se tjedna, po njegovim riječima, očekuje i jamstvo hrvatske Vlade za kredit Njemačke razvojne banke u iznosu od 190 milijuna maraka kojim bi se financirala izgradnja te dionice. Predstavnici zagrebačkog Viadukta i tvrtke Strabag, članice austrijskog građevinskog koncerna, istaknuli su zadovoljstvo potpisivanjem ugovora, ističući kako su sa nekim radovima već započeli prije tjedan dana, te najavljujući da će poštivati rokove i dovršiti lijevi kolnik autoceste od Karlovca do Vukove Gorice početkom studenog ove godine. Klarić je pak istaknuo i kako će ta dionica do dovršetka radova i puštanja u promet dobiti sve potrebne dozvole. Kao glavni razlog zbog kojeg izgradnja te dionice nije u završnoj fazi kako je početkom ljeta bilo planirano, Klarić je naveo nemogućnost izvođenja zemljanih radova koji dižu veliku prašinu uz prometnicu, čime bi se ugrozila sigurnost vozila koja prolaze drugim trakom autoceste. Također, Klarić je dodao i kako se očekivao određeni financijski priljev od naplate cestarine tijekom turističke sezone, a bilo je i problema sa prošlom upravom Autoceste Rijeka- Zagreb d.d. HAC RASPISAO NATJEČAJ ZA IZGRADNJU TUNELA 'MALA KAPELA' Hrvatske autoceste d.o.o. (HAC) raspisale su u ponedjeljak međunarodno javno nadmetanje za izbor izvođača radova na izgradnji tunela 'Mala Kapela', na ličkoj dionici buduće autoceste od Zagreba do Dubrovnika. Riječ je o tunelu ukupne dužine približno 5,7 kilometara na dionici od Bosiljeva do Svetog Roka, a kao krajnji rok za dovršetak svih radova potrebnih za puštanje u promet zapadne tunelske cijevi, u natječaju se navode 44 mjeseca. Natječaj je objavljen, kažu u HAC-u, u dvama hrvatskim dnevnim listovima koji se mogu nabaviti i u inozemstvu, a može se pogledati i na internet stranici HAC-a. Trošak bušenja, odnosno vrijednost radova bit će točno definirana kada se završi izgradnja tunela, jer to najviše ovisi o sastavu tla kroz koje će prolaziti tunel, napominje Vlado Domes, direktor HAC-a. Inače, prosječna okvirna cijena za metar izgrađenog tunela kreće se oko 22 tisuće njemačkih maraka. Natječaj je raspisan za radove na iskopu i osiguranju iskopa obiju tunelskih cijevi, betonskih radova i radova na odvodnji i hidroizolaciji zapadne tunelske cijevi, iskopa predusjeka i izvođenja zemljanih radova na dijelu autoceste. Otvaranje ponuda zakazano je za 24. listopada ove godine u sjedištu HAC-a u Zagrebu. REKORDNI REZULTATI TVORNICE CEMENTA KOROMAČNO Tvornica cementa Koromačno u prvih je sedam ovogodišnjih mjeseci proizvela 266.645 tona cementa i 178.315 tona klinkera, što su rekordni rezultati u proizvodnji, objavili su iz te tvrtke. U odnosu na isto lanjsko razdoblje proizvodnja cementa porasla je 15,7 posto, a klinkera 15,4 posto. Isti pozitivan trend zabilježen je i kod prodaje cementa koja je u spomenutom razdoblju povećana 15,4 posto. Rast prodaje od čak 131 posto zabilježen je na inozemnim tržištima na koja je izvezeno 66.416 tona cementa. Najviše se izvozi u Italiju, Bosnu i Hercegovinu i Austriju. Ovako dobri poslovni rezultati, ističu u tvrtki, rezultat su kontinuiranih ulaganja u modernizaciju proizvodnje, kvalitetnog održavanja i upravljanja proizvodnjom te dobro vođene poslovne politike tvrtke. Prema najavama poslovodstva, u ovoj se godini planira proizvodnja 476.333 tone cementa i 460.193 tone klinkera. POČELA PRERADA REPE U OSJEČKOJ ŠEĆERANI Potpaljivanjem vapnenih peći u osječkoj Tvornici šećera IPK označen je početak 95. kampanje prerade šećerne repe. Ove se godine očekuje urod od 435.000 tona repe te proizvodnja od oko 50.000 tona šećera. Predsjednik uprave osječke Šećerane Miroslav Kos kazao je kako je tvornica posljednjih godina, uslijed nesređenog tržišta, borbe s nelojalnom konkurencijom i posljedica elementarnih nepogoda, bila i na rubu stečaja, ali da je nakon provedene financijske konsolidacije i dogovora s Europskom unijom oko izvoza šećera, moguć opstanak i stabiliziranje domaćega tržišta. Predsjednik uprave osječkoga IPK dd Zvonko Erak ocijenio je kako je odluka Vlade RH o konsolidaciji velikih poljoprivrednih kombinata bila nužna radi stvaranja uvjeta za njihov brži razvoj i opstanak na tržištu. U SEDAM MJESECI SPAČVIN IZVOZ 13,4 MILIJUNA DEM Drvna industrija Spačva u prvih je sedam ovogodišnjih mjeseci izvezla proizvoda u vrijednosti 13,4 milijuna njemačkih maraka, što je na razini prošlogodišnjeg izvoza u istom razdoblju, objavili su iz te tvrtke. I dalje je nastavljen trend pada izvoza pilanskih proizvoda, dok je rast izvoza zabilježen kod viših faza obrade. U strukturi ukupnog izvoza parket sudjeluje s 32 posto, furnir s 28 posto, pilanski proizvodi s 29 posto i finalni proizvodi s 11 posto. Izvoz, pak, Spačve čini oko 70 posto vrijednosti ukupne realizacije. UJEDINILE SE DVIJE TVRTKE PERUTNINE PTUJ U HRVATSKOJ Perutnina Ptuj u ponedjeljak je objavila ujedinjavanje svojih dviju do sada odvojenih peradarskih tvrtki u Hrvatskoj - Perutnine Ptuj - Pipo iz Čakovca i Perutnine Zagreb, čime želi optimizirati svoje poslovne potencijale i racionalizirati poslovanje. Udruživanjem Perutnine Zagreb i Perutnine Ptuj - Pipo Čakovec, pri čemu se zapravo prva priključila drugoj, Perutnina Ptuj je kao većinski vlasnik postigla koncentraciju svojih potencijala u Hrvatskoj te povećala ekonomski opseg svog poslovanja, objašnjeno je iz Perutnine. Udruženo poduzeće imat će oko 300 zaposlenih, a zbog planova širenja svog poslovanja na hrvatskom tržištu nitko od zaposlenika neće ostati bez posla. Iz tvrtke najavljuju nova zapošljavanja zbog ambicioznih razvojnih planova za Hrvatsku, kao i internacionalizacije poslovanja tj. širenja na poznata susjedna tržišta čiji bi nositelj trebala biti Perutnina Ptuj - Pipo iz Čakovca. Perutnina Zagreb kao trgovačko i distribucijsko društvo u većinskom vlasništvu Perutnine Ptuj posluje od 1992. godine, dok je Pipo Čakovec nakon dokapitalizacije i otkupa većinskog paketa u vlasništvu Perutnine od prosinca prošle godine. Nakon udruživanja uslijedit će utvrđivanje položaja drugog najvećeg proizvođača peradarskog mesa i proizvoda Hrvatskoj, pri čemu se opseg proizvodnje planira godišnje povećati za osam posto. Tako bi već iduće godine proizvodnja u Perutnini Ptuj - Pipo Čakovec trebala narasti sa sadašnjih 5000 na 7000 tona, dok bi udruženo Perutninino poduzeće u Hrvatskoj već u idućoj godini trebalo ostvariti 55 milijuna njemačkih maraka prihoda od prodaje vlastitih proizvoda kao i proizvoda matičnog poduzeća. ZABA PRODALA CROATIA RECORDS TVRTKI 'AUTOR' ZA 16 MILIJUNA KUNA Zagrebačka banka (ZABA) prodala je 88,4 posto tvrtke Hrvatska naklada zvuka i slike - Croatia Records tvrtki 'Autor' d.o.o. iz Zagreba za 16 milijuna kuna. Kako je prošloga petka objavljeno iz ZABA-e, transakcija je završena dan ranije i time je promijenjen vlasnik najveće i najstarije diskografske kuće u Hrvatskoj. Cijena dionice Croatia Recordsa iznosila je 158,62 kune. Tvrtka "Autor", napominju iz ZABA-e, strukovno je interesno društvo profesionalaca iz hrvatske diskografske industrije, čiji su članovi dijelom zastupljeni u menagamentu, a dijelom su i poslovno vezani s Croatia Recordsom. Također, otvara se i mogućnost ulaska krovne glazbene udruge u Hrvatskoj - Hrvatskog društva skladatelja (HDS) u vlasničku strukturu Croatia Recordsa, stoji u priopćenju banke. Tvrtka Autor, sukladno odredbama Zakona o postupku preuzimanja dioničkih društava obvezna je objaviti javnu ponudu za otkup preostalih dionica Croatia Recordsa. Zagrebačka banka podajeća da je udjel od 88,4 posto temeljnog kapitala u Croatia Recordsu stekla realizacijom fiducijarnog prava prijenosa dionica 1998. godine, a prodaja vlasničkog udjela u diskografskoj tvrtki, u skladu je s poslovnom strategijom Zagrebačke banke na fokusiranje na svoju osnovnu djelatnost. VIPNET I ZAGREBPARKING DO SREDINE RUJNA UVODE PLAĆANJE PARKIRANJA MOBITELOM Tvrtka VIPnet će do sredine rujna uvesti uslugu plaćanja parkiranja putem mobilnog telefona na javnim parkiralištima u Zagrebu čiju naplatu obavlja javno poduzeće "Zagrebparking", objavljeno je iz VIPneta. Tu će uslugu VIPnet svojim GSM korisnicima ponuditi u suradnji sa "Zagrebparkingom", a na temelju zajedničkog "pilot- projekta" koji se razrađuje od početka srpnja ove godine. Pri tome, napominju iz VIPneta, cijene, zone, radno vrijeme i vremenska ograničenja određuje zagrebačko Gradsko poglavarstvo, a pakirališta na kojima će usluga biti moguća bit će posebno označena. 6. MEĐUNARODNA SURADNJA PARAFIRAN DODATNI PROTOKOL O VINIMA SA EUROPSKOM UNIJOM U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva u utorak je potpisan dodatni Protokol između Europske unije i Hrvatske o uzajamnim preferencijalnim koncesijama za određena vina i alkoholna pića, uzajamnom priznanju, zaštiti i kontroli imena vina te označavanju alkoholnih i aromatiziranih pića. Dodatnim protokolom utvrđene su carinska kvota unutar kojih se primjenjuju preferencijalne carine i ukidaju izvozne subvencije za vino, kao i uzajamno priznavanje, zaštita i kontrola imena vina te oznaka za jaka alkoholna i aromatizirana vina, izjavio je nakon potpisivanja pomoćnik ministra poljoprivrede Miroslav Božić. Protokol će se privremeno primjenjivati od 1. siječnja 2002. godine a u dijelu trgovinskih koncesija za vino bit će asimetričan u hrvatsku korist, dodao je Božić. Naime, Hrvatskoj je odobrena početna kvota za bescarinski izvoz vina u Europsku uniju u količini od 45.000 hektolitara, a ta će se količina povećavati do maksimalnih 70.000 hektolitara. Istodobno, Europskoj uniji je odobren izvoz bez carina i izvoznih subvencija u količini od 8000 hektolitara, što će se povećavati do maksimalnih 12.000 hl, kazao je Božić. Odobrena kvota za izvoz domaćih vina na tržišta EU veća je od sadašnjeg izvoza, a Božić procjenjuje kako se u kratkom roku ta kvota neće u cijelosti ispuniti. Parafirani Dodatni Protokol definitivno je zadnji sporazum koji se odnosi na trgovinski dio bilo kojeg od proizvoda bilo industrijskog ili poljoprivrednog vezano za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kazao je Božić. NORVEŠKA ĆE S 34 MILIJUNA KUNA FINANCIRATI HRVATSKE PROJEKTE Norveška je u srijedu u Oslu prihvatila financirati šest projekata hrvatske Vlade ukupno vrijednih osam milijuna maraka (34 milijuna norveških kruna), priopćilo je hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova. Financiranje je dogovoreno na sastanku zamjenice ministra vanjskih poslova Vesne Cvjetković-Kurelec sa zamjenikom norveškog ministra vanjskih poslova Espenom Barthom Eideom održanom u Oslu. Priopćenje kaže da je Norveška voljna odmah uložiti: Institutu "Ruđer Bošković" za projekt analize kemijskih opasnosti - 7,9 milijuna kruna, Ministarstvu poljopriverede i šumarstva za projekt boljeg iskorištavanja i upravljanja u ribarstvu - 3,9 milijuna kuna, Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja za projekt zdrave proizvodnje - četiri milijuna kruna, Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva te Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja, za projekt iskorištavanja priobalja u Podvelebitskom kanalu i Malom Stonu - 3,2 milijuna kruna, Ministarstvu zdravstva za projekt rekonstrukcije zdravstvenih centara - pet milijuna kruna, Državnoj geodetskoj upravi za projekt zemljišnog katastra - 10 milijuna kruna. Odobrena ulaganja dio su šireg programa norveške pomoći Hrvatskoj ukupno vrijednog 25 milijuna DEM (100 milijuna kruna). NIZOZEMSKI NMCP SURAĐUJE SA SLAVONSKIM UZGAJIVAČIMA VOĐA I POVRĆA Suradnjom nizozemskog NMCP-a (Netherlands Management Cooperation Program) i Hrvatske udruge poslodavaca realizirano je dosad više razvojnih projekata, a trenutačno je u realizaciji projekt udruživanja i institucionalnog povezivanja proizvođača voća i povrća. Riječ je o projektu NMCP-a realiziranom u Vukovarsko- srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji, gdje su predstavnici NMCP-a radili s uzgajivačima voća i povrća na projektu udruživanja i institucionalnog povezivanja proizvođača. U inicijalnoj fazi projekta okupilo se tridesetak proizvođača iz Vukovarsko- srijemske županije, a nakon njih i dvadesetak iz Brodsko-posavske županije. Krajnji je cilj povezati većinu proizvođača voća i povrća iz pet slavonskih županija te udruženim sredstvima organizirano nastupiti na tržištu, uključujući cijeli ciklus: od proizvodnje do plasmana krajnjem potrošaču. Taj projekt otvara mogućnosti još većeg angažmana potencijala u voćarstvu i povrtlarstvu, što znači i mogućnosti novog zapošljavanja i gospodarskog aktiviteta u cijeloj regiji. VIDOŠEVIĆ: OBNOVITI GOSPODARSKU SURADNJU S AUSTRALIJOM Obnova starih i uspostava novih gospodarskih veza Hrvatske i Australije glavni je cilj boravka hrvatske delegacije u Australiji, istaknuo je u četvrtak predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadan Vidošević prilikom susreta sa Brentom Daviesom, direktorom međunarodne trgovine u australskoj trgovinsko-industrijskoj komori, saznaje se iz HGK. Iako je robna razmjena dviju zemalja mala, potencijali su daleko veći, kazao je Vidošević. U prošloj je godini ostvareno 12 milijuna američkih dolara razmjene u oba smjera. Hrvatska ima, naglasio je Vidošević, pet međunarodnih luka, šest međunarodnih zračnih luka i 12 slobodnih zona, što može biti prilika da robe iz Australije na europsko tržište uđu preko Hrvatske, tim više što će Hrvatska uskoro biti u središtu zone slobodne trgovine zemalja EU, EFTA-e i CEFTA-e. Budući je riječ o tržištu od više stotina milijuna ljudi Australija sasvim sigurno može imati interes za korištenje hrvatskih infrastrukturnih potencijala, kazao je Vidošević. Vidošević je izvršnom direktoru u Ministarstvu gospodarstva australskog glavnog teritorija (Australian Capital Teritory) Peteru Gordonu prezentirao mogućnosti poslovanja u Hrvatskoj. Veliki interes Gordon je pokazao za pravnu regulativu investiranja i poslovanja u Hrvatskoj. 7. SINDIKATI SSSH U NAČELU PODRŽAVA VLADIN NACRT SOCIJALNE POLITIKE Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) u načelu podržava Vladin Nacrt za utvrđivanje socijalne politike jer je javna potrošnja previsoka, pa se u Hrvatskoj više troši nego stvara, kazao je u četvrtak za Hinu predsjednik tog sindikata Davor Jurić. "Na socijalnom planu u Hrvatskoj postoji rašomon koji netko mora raščistiti, iako se zna da je to apsolutno nepopularno, posebice za one koji su zlouporabili sredstva iz socijalne sfere," kazao je Jurić. Istaknuo je da bi trebalo zadržati sva socijalna prava, ali njihovu razinu odrediti prema realnom stanju i mogućnostima. Dodao je da je samo SSSH od svih sindikata iznio svoje pisane i argumentirane primjedbe i prijedloge na nove Vladine mjere socijalne politike, te je, kaže, zadovoljan što je iz izjava premijera Ivice Račan i resornih ministara vidljivo da je Vlada prihvatila dio prijedloga SSSH. SINDIKALCI TRAŽE OD VLADE PRIVATIZACIJU "VINILNOG LANCA" Predstavnici sindikalnih podružnica Hrvatske udruge sindikata (HUS) u tvrtkama "Vinilnog lanca" prošloga su petka na konferenciji za novinare zatražili od Vlade da se očituje o nedavno pristigloj ponudi stranog partnera za kupnju tvrtki u "Vinilnom lancu". Sindikalni povjerenici "Polikema" iz Zadra, "Adriavinila" iz Splita i "Diokija" s Krka upozorili su na problematičan odnos vlasti prema "Vinilnom lancu". Njemački investitor, čulo se na konferenciji, želi u "Vinilni lanac" uložiti 400 milijuna njemačkih maraka i podmiriti sve obveze prema zaposlenicima i dobavljačima. Sindikalcima je taj investitor zasad nepoznat, ali tvrde da je ponuda sasvim sigurno pristigla u Vladu. Voditelj zagrebačkog ureda HUS-a Mario Iveković optužio je Vladu da ništa nije napravila za spašavanje tvrtki u "Vinilnom lancu". Ako se Vlada uskoro ne odluči za privatizaciju te tri tvornice, koje bi mogle mjesečno puniti državni proračun s po četiri milijuna kuna, one će se pretvoriti u staro željezo, a tisuće radnika završit će na ulici. 8. POSEBAN PRILOG BORBA PROTIV NEZAPOSLENSTI U VRHU INTERESA GRAĐANA EUROPE Nezaposlenost i kako se boriti s tim problemom u vrhu je interesa građana Europe, kao i Hrvatske. Rezultati nedavno provedenog istraživanja GfK grupe pokazuju kako polovica anketiranih građana u osam europskih zemalja smatra da kreiranje i zadržavanje sigurnih radnih mjesta treba biti osnovni cilj buduće politike njihovih zemalja. GfK Grupa jedan je od vodećih međunarodnih instituta za istraživanje tržišta, a ovo istraživanje u Njemačkoj provodi već 20 godina. Ove je godine prvi put i prošireno na još sedam europskih zemalja - Poljsku, Španjolsku, Francusku, Italiju, Veliku Britaniju, Austriju i Nizozemsku. Iskazanu brigu o nezaposlenosti u zemljama poput Poljske i Španjolske koje imaju najveći stopu nezaposlenosti (prva 14,3 a druga 14,2 posto) pokazao je i najveći broj anketiranih građana. Naime, čak 75 posto Poljaka uvrstilo je nezaposlenost u vrh problema o kojima njihova Vlada treba voditi brigu, dok isti stav u Španjolskoj ima 62 posto anketiranih. Istraživanje je pokazalo kako rangiranje stvarne nezaposlenosti i brige o njoj nije baš u direktnoj korelaciji kod Talijana. Prošlogodišnja stopa nezaposlenosti u Italiji je iznosila 10,5 posto, dok ju je tek 47 posto Talijana istaknulo kao problem "broj 1" u anketi. Takvo se odstupanje tumači specifičnim mentalitetom i navikom na višu stopu nezaposlenosti. Njemački građani 'zauzeli' su treće mjesto prema identificiranju nezaposlenosti kao glavnog problema (59 posto građana), dok je prema stvarnoj nezaposlenosti od osam zemalja koje su sudjelovale u istraživanju Njemačka na četvrtom mjesto (stopa od 8,3 posto). Takav je razlika u istraživanju, pojašnjavaju u GfK-u, uzrokovana povećanim strahom koji još uvijek postoji kod stanovništva iz bivšeg istočnog dijela. Kako je u Nizozemskoj stopa nezaposlenosti tek 2,8 posto, ne iznenađuje podatak da je u istraživanju samo tri posto anketiranih građana taj problem stavilo u vrh. Uz nezaposlenost visoku poziciju "strahova" europskih građana zauzimaju problemi zločina (21 posto anketiranih), zdravstvenih usluga (13 posto), dok je primjerice probleme vezane za politiku i vladu istaknulo tek sedam posto anketiranih građana osam europskih zemalja. Iako Hrvatska nije bila direktno uključena u istraživanje GfK-ov Centar za istraživanje tržišta u Zagrebu raspolaže s podatkom da u Hrvatskoj čak 75 posto građana smatra nezaposlenost vrlo ozbiljnim problemom. Pridoda li se tome i 21 posto onih koji nezaposlenost drže vrlo ozbiljnim pitanjem dolazi se do visokog postotka od 96 posto domaćeg stanovništva koje nezaposlenost stavljaju na prvo mjesto problema s kojima je društvo suočeno.