CAPE COAST/COTONOU, 30. kolovoza (Hina/AFP) - Afrički kontinent, čije je stanovništvo robovskim radom pridonijelo izgradnji novog svijeta, različitim se pristupom bori protiv bremena prošlosti - zagovarajući obeštećenje za žrtve
ropstva ili pak oprost i pomirenje među narodima.
CAPE COAST/COTONOU, 30. kolovoza (Hina/AFP) - Afrički kontinent,
čije je stanovništvo robovskim radom pridonijelo izgradnji novog
svijeta, različitim se pristupom bori protiv bremena prošlosti -
zagovarajući obeštećenje za žrtve ropstva ili pak oprost i
pomirenje među narodima.#L#
Tvrđava Cape Coast u Gani (120 kilometara zapadno od Akre), jedan je
od brojnih centara gdje su bili zatvarani zarobljenici namijenjeni
prodaji u roblje. Oko 400.000 turista koliko ih na godinu posjeti
Ganu, obiđe takve zatvore-muzeje, a ponajviše Afroamerikanci.
"Neka mrtvi počivaju u miru, neka oni koji dođu pronađu svoje
korijene, neka Čovjek više nikad ne počini takvu nepravdu prema
Čovjeku, mi živi na to se obvezujemo", piše na ulazu u splet mračnih
izbi bez prozora gdje su zarobljenici i do šest tjedana čekali na
izručenje preko Atlantika i prodaju u roblje.
Zatvorenici, u vlastitu izmetu koji im je katkad sezao do koljena,
svakodnevno su sljedovali porcije poniženja: žene su bile
silovane, muškarci batinani, katkad na smrt.
Oko 10 milijuna Afrikanaca prodano je u ropstvo od 16. do 19.
stoljeća.
Bailus Webb, umirovljeni crnački učitelj iz Philadelphie, drži da
je pred Sjedinjenim Državama samo jedan način da se suoči s
prošlošću.
"Podupirem ideju o odštetama. Vrijeme je da Amerika zatraži oprost
te da nešto i pruži", kaže on.
Takvu zamisao zagovaraju brojne afričke skupine pitajući se zašto
Amerikanci ne bi obeštetili crnce na način na koji to čini Njemačka
za zločine prema Židovima.
Bivši glavni tajnik nacionalnog vijeća kraljeva Benina Olofindji
Akande protivi se bilo kakvoj odšteti.
"Među današnjim živima nitko nije odgovoran. Stoga, ne slažem se s
idejom o odšteti", rekao je. "Ljudski život ne može se kupiti, sve
što možemo učiniti jest propovijedati oprost i pomirenje".
Akande je "vizir", predsjednik utemeljitelj Afričkog međunarodnog
kulturnog instituta, nevladine udruge za "preporod" kontinenta,
tvorac zamisli o "zajedničkom grobu svim precima, svoj braći
žrtvama ropstva".
Lani je Akande položio prvi kamen u Igable Aye (sjedište humanizma
na jeziku yoruba).
"Zatražit ćemo svu našu braću iz dijaspore da donesu kamenčić s
mjesta gdje su pokopani njihovi roditelji", rekao je Akande koji će
pomoću tih kamenčića u domovinu vratiti duše predaka.
Svjestan da taj projekt zvuči mistično, upozorava da Afrika ima
takovih tajni i ne želi otkriti tajnu ceremonije repatrijacije duša
predaka-robova.
Njegova ideja o sjedištu humanizma seže i dalje od Afrike. Akande
želi da jednoga dana na tom mjestu budu predstavljeni svi
kontinenti. Jer za njega se problem svodi na jedno jedino pitanje:
"Što možemo učiniti da bi narodi ponovo postali braća i zaboravili
strahote ropstva?".
(Hina) rt maš