FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ODŠTETA ILI OPROST I POMIRENJE, AFRIKA O ZLOČINU ROPSTVA

CAPE COAST/COTONOU, 30. kolovoza (Hina/AFP) - Afrički kontinent, čije je stanovništvo robovskim radom pridonijelo izgradnji novog svijeta, različitim se pristupom bori protiv bremena prošlosti - zagovarajući obeštećenje za žrtve ropstva ili pak oprost i pomirenje među narodima.
CAPE COAST/COTONOU, 30. kolovoza (Hina/AFP) - Afrički kontinent, čije je stanovništvo robovskim radom pridonijelo izgradnji novog svijeta, različitim se pristupom bori protiv bremena prošlosti - zagovarajući obeštećenje za žrtve ropstva ili pak oprost i pomirenje među narodima.#L# Tvrđava Cape Coast u Gani (120 kilometara zapadno od Akre), jedan je od brojnih centara gdje su bili zatvarani zarobljenici namijenjeni prodaji u roblje. Oko 400.000 turista koliko ih na godinu posjeti Ganu, obiđe takve zatvore-muzeje, a ponajviše Afroamerikanci. "Neka mrtvi počivaju u miru, neka oni koji dođu pronađu svoje korijene, neka Čovjek više nikad ne počini takvu nepravdu prema Čovjeku, mi živi na to se obvezujemo", piše na ulazu u splet mračnih izbi bez prozora gdje su zarobljenici i do šest tjedana čekali na izručenje preko Atlantika i prodaju u roblje. Zatvorenici, u vlastitu izmetu koji im je katkad sezao do koljena, svakodnevno su sljedovali porcije poniženja: žene su bile silovane, muškarci batinani, katkad na smrt. Oko 10 milijuna Afrikanaca prodano je u ropstvo od 16. do 19. stoljeća. Bailus Webb, umirovljeni crnački učitelj iz Philadelphie, drži da je pred Sjedinjenim Državama samo jedan način da se suoči s prošlošću. "Podupirem ideju o odštetama. Vrijeme je da Amerika zatraži oprost te da nešto i pruži", kaže on. Takvu zamisao zagovaraju brojne afričke skupine pitajući se zašto Amerikanci ne bi obeštetili crnce na način na koji to čini Njemačka za zločine prema Židovima. Bivši glavni tajnik nacionalnog vijeća kraljeva Benina Olofindji Akande protivi se bilo kakvoj odšteti. "Među današnjim živima nitko nije odgovoran. Stoga, ne slažem se s idejom o odšteti", rekao je. "Ljudski život ne može se kupiti, sve što možemo učiniti jest propovijedati oprost i pomirenje". Akande je "vizir", predsjednik utemeljitelj Afričkog međunarodnog kulturnog instituta, nevladine udruge za "preporod" kontinenta, tvorac zamisli o "zajedničkom grobu svim precima, svoj braći žrtvama ropstva". Lani je Akande položio prvi kamen u Igable Aye (sjedište humanizma na jeziku yoruba). "Zatražit ćemo svu našu braću iz dijaspore da donesu kamenčić s mjesta gdje su pokopani njihovi roditelji", rekao je Akande koji će pomoću tih kamenčića u domovinu vratiti duše predaka. Svjestan da taj projekt zvuči mistično, upozorava da Afrika ima takovih tajni i ne želi otkriti tajnu ceremonije repatrijacije duša predaka-robova. Njegova ideja o sjedištu humanizma seže i dalje od Afrike. Akande želi da jednoga dana na tom mjestu budu predstavljeni svi kontinenti. Jer za njega se problem svodi na jedno jedino pitanje: "Što možemo učiniti da bi narodi ponovo postali braća i zaboravili strahote ropstva?". (Hina) rt maš

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙