US-UN-RASIZAM-KONFERENCIJA-Organizacije/savezi UN DUBOKO PODIJELJEN U BORBI PROTIV RASIZMA Piše: Renata TomaševićZAGREB, 28. kolovoza (Hina) - Konferencija UN-a protiv rasizma (WCAR), od 31. kolovoza do 7. rujna u Durbanu, želi
čovječanstvo mobilizirati u borbi protiv svakog oblika rasne diskriminacije no i danas, u 21. stoljeću, njegova istinska spremnost za obračun s "grijehom koji degradira ljudskost" dvojbena je, pokazuju pripreme skupa koje su rezultirale oštrom polarizacijom sudionika.
Piše: Renata Tomašević
ZAGREB, 28. kolovoza (Hina) - Konferencija UN-a protiv rasizma
(WCAR), od 31. kolovoza do 7. rujna u Durbanu, želi čovječanstvo
mobilizirati u borbi protiv svakog oblika rasne diskriminacije no i
danas, u 21. stoljeću, njegova istinska spremnost za obračun s
"grijehom koji degradira ljudskost" dvojbena je, pokazuju pripreme
skupa koje su rezultirale oštrom polarizacijom sudionika.#L#
Pripremni radovi u Ženevi, koji su u nekim slučajevima donijeli
kompromis, ponegdje oštra upozorenja, a nisu izostale ni prijetnje
bojkotom skupa, otkrili su svu dubinu podjela današnjeg svijeta.
Prijetnju je izrekla jedina svjetska sila koju najvjerojatnije u
petak u Južnoj Africi neće predstavljati njezin državni tajnik
Colin Powell. Službeni Washington će, nagađa dnevnik Washington
Post, objaviti sastav izaslanstva na nižoj razini a nije posve
isključeno da SAD odluči bojkotirati konferenciju. Amerikanci su
prijetili bojkotom bude li na dnevnom redu i u nacrtu dokumenta
upisana rasprava o cionizmu, ropstvu i kolonijalizmu.
Mjesec dana duge pripreme u Ženevi iznjedrile su određeni kompromis
kad je riječ o osudi ropstva i kolonijalizma. Afričke zemlje su,
zasad, odustale od zahtjeva za naknadom žrtvama ropstva po uzoru na
odštete žrtvama holokausta.
Arapske zemlje, zauzvrat, ustrajavaju na tome da se cionizam osudi
kao oblik rasizma.
Diplomatski se o tom pitanju izrazila osoba čija je zadaća štiti
ljudska prava.
"Durban ne može riješiti pitanje Bliskog istoka, ali ga ne može ni
ignorirati", komentirala je visoka povjerenica UN-a za ljudska
prava Mary Robinson za švicarski list Le Temps. Ona je, nakon
"dubokog razmišljanja ocijenila da se u Durbanu ne mogu ignorirati
patnje naroda Bliskog istoka", palestinskog ali i Izraelaca, koji
su također žrtve nasilja i nesigurnosti. Ali, "o radikalnim
tekstovima" kakve predlažu neke islamske zemlje, kazala je odlučno
Robinson, "neće se čak ni raspravljati".
Ni drugo bolno pitanje - ropstvo - neće biti tretirano onako kako bi
to željele afričke zemlje. Kao izaslanicu svjetske organizacije
jednakih u kojoj riječ Zapada ima svoju težinu, kontaktirale su je
zapadne zemlje "kako bi se uvjerile da jezik kojim će se govoriti u
Durbanu neće voditi prema akcijama za isplatu odštete".
"Europska unija ne želi svoje priznanje počinjenih nepravdi vezati
uz odštete", pojasnila je Robinson.
Stoga bi se Afrikanci, ako im se već uskraćuje materijalna odšteta
kakvu uživaju njihova europska braća - žrtve nacističkih logora i
prisilnog rada - morali zadovoljiti olakšicama za njihovo ionako
apstraktno gospodarstvo.
Zapadne su zemlje ponudile "neke poteze", a afričke države
"ustupke"; riječ "odšteta" je izbrisana, ali se još uvijek spominje
mogući fond za naknade, kazala je Robinson koja drži da "bit ne leži
u tome" već "istinski put ide za tim da se grijehovi prošlosti i
njihove trajne posljedice moraju priznati".
Slično se izrazio i njezin šef, glavni tajnik UN-a Kofi Annan
poručivši da se treba okrenuti budućnosti i "stare rane zaliječiti
a ne ih ponovo otvarati".
Afrikancima je teško prihvatljiva takva logika.
"Holokaust, u kojem je sedam milijuna Židova izgubilo živote,
priznat je kao zločin protiv čovječnosti. Smrt 142 milijuna
Afrikanaca tijekom razdoblja ropstva i trgovine robljem je također
holokaust", tvrdi alžirski pregovarač Ahmed Ben Bela, pripadnik
Inicijative Goree, nazvane po otoku na zapadu Afrike na kojem su
zarobljeni Afrikanci čekali prijevoz preko Atlantika i prodaju u
roblje.
Ropstvo je danas ukinuto, no stotine milijuna pripadnika
domorodačkog stanovništva i etničkih manjina žrtve su rasizma
širom svijeta, a nijedna zemlja nije sasvim oslobođena od
netolerancije, ocijenila je međunarodna humanitarna udruga
Amnesty International u svome izvješću uoči skupa u Durbanu.
Pet dana prije početka konferencije, o rasizmu se u tjednom
obraćanju vjernicima oglasio i papa Ivan Pavao II. osudivši rasnu
diskriminaciju kao grijeh koji degradira čovječnost.
"Svatko tko ima poštenu savjest mora odlučno osuditi rasizam, bez
obzira gdje se on pojavi", kazao je Sveti Otac izrazivši žaljenje
što se rasizam "pojavljuje stalno u novim i neočekivanim
oblicima".
Ne zvone li upravo ove Papine riječi na uzbunu.
Zar se itko, tko ima poštenu savjest, može usprotiviti formulaciji
iz prijedloga afričke skupine za konačnu deklaraciju: "Svjetska
konferencija priznaje da su ropstvo, trgovina robljem,
kolonijalizam i apartheid zločini protiv čovječnosti".
(Hina) rt dh