NJ 24.VIII.-DIE WELT-SOLANA O MAKEDONIJI

NJEMAČKA DIE WELT 24. VIII. 2001. Put do mira "Zašto je EU potrošio toliko energije na traženje mira na Balkanu? Djelomično stoga da spriječi sukobe ispred svojih vrata, djelomično zato što osjeća svojom obvezom dopustiti i drugima da uživaju plodove 50-godišnjega mira u zapadnoj Europi. Od raspada Jugoslavije međunarodna je zajednica mnogo naučila o suradnji, ponekad teškim putom. Mir na Balkanu i dalje počiva na stalnoj potpori izvana - i vojno i gospodarski. Europske države predstavljaju veći dio mirovnih postrojba, oko 38 tisuća od 50 tisuća ljudi a EU je zajednički u tijeku proteklog desetljeća dao oko 20 milijarda dolara pomoći za obnovu. Duboko ukorijenjeno nepovjerenje između vjerskih i etničkih skupina u Makedoniji sliči drugim balkanskim sukobima. Stajalište EU-a i međunarodne zajednice je jedinstveno: rješenje nije u razdvajanju duž etničkih granica. To stajalište dijele i balkanske države. Vrh u Zagrebu u studenom 2000. na kojem su se prvi put sastale države regije, to je naglasio. Daleko se više radi o priznanju jednake odgovornosti svih pojedinih osoba za njihovu zemlju, bez obzira na njihovu vjersku i etničku pripadnost. To znači slobodnu uporabu vlastitog jezika, jednak pristup upravi, zaštitu manjina, ponajprije ulaz u politički dijalog umjesto primjene sile. Takav je postupak uspješan u EU pola stoljeća. Proteklih tjedana sam zajedno s predstavnikom EU-a u Skopju Francoisom Leotardom potrošio puno energije kako bih Makedoniji pomogao u njezinu putu do takvog rješenja. To ni u jednom trenutku nije bila šetnja. Ponekad se činilo da je rješenje izvan dohvata. Potpisivanje sporazuma između najvažnijih političkih stranaka potaknulo je nadu da se sukob može smiriti. Bilo bi dakako iluzorno vjerovati da ga je sporazum već dokončao. On je tek početak novog poglavlja. Bitan element sporazuma je primirje iza kojega slijedi razoružanje pobunjenika. Zapljena oružja NATO-ova je zadaća. Prethodnica već sada priprema teren za dolazak nekoliko tisuća vojnika. Razmještaj postrojba ovisit će o tomu hoće li sukobljene strane poštovati primirje. Razoružanje je pak povezano s amnestijom za sve pobunjenike, uz izuzeće onih koji su počinili ratne zločine. To je ponudio predsjednik a pobunjenici su prijedlog prihvatili. Parlament zemlje zadužen je za spajanje odredaba sporazuma u zakonski oblik, također i u vezi temeljitih ustavnih promjena. Držim da se politički vrhovi bivše jugoslavenske republike Makedonije osjećaju obvezanima na to i time otvaraju put u dobru budućnost. To zahtijeva državničku veličinu, jer alternativa je povratak u kolanje nasilja koje nitko ne želi. Brzi napredak u provedbi sporazuma otvara vrata pojačanoj međunarodnoj gospodarskoj pomoći, osobito EU-a. Pomoć za obnovu žurno je potrebna, jednako kao i potpora pri izgradnji i obuci policije i pravosuđa čije se osoblje sada novači na bitno širem temelju. EU je spreman, u tijesnoj suradnji s drugim donatorima, također i SAD-om i OESS-om, pružiti svu moguću pomoć. Prije nekoliko je mjeseci vlada u Skopju s EU-om sklopila Stabilizacijski i pridružbeni sporazum, što su učinile i druge države regije, ili to namjeravaju. Njegova provedba ovisi o mirovnom procesu. Sporazum je dio procesa integracije Balkana u političku i gospodarsku sredinu Europe. Ponuda EU-a da se regionalna integracija iskoristi kao sredstvo jamstva mira privlačan je, čvrst simbol pomirbe. On pokazuje vrijednost smirivanja sukoba isključivo političkim dijalogom. Tim putom u stabilnost i mir moraju krenuti bivša jugoslavenska republika Makedonija i njezini susjedi. Sporazum iz Skopja polazna je točka. Političkim čelnicima Makedonije potrebna je hrabrost i dalekovidnost da ostanu na svojem putu. EU će i dalje za tu svrhu nuditi svoju potporu i pomoć", piše Javier Solana, Visoki dužnosnik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije.