NJ 21.VIII.-SZ-MAKEDONIJA

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 21. VIII. 2001. Žetvene svečanosti na albanskom "Ako OVK položi oružje, bit će to sve osim kapitulacije. 'Nacionalna oslobodilačka vojska' albanskih dragovoljaca u Makedoniji predat će NATO-ovoj postrojbi za razoružavanje u operaciji 'Važna žetva' tek manje značajan dio svojeg oružja. No to je samo jedan od razloga radi kojih će vođa OVK Ali Ahmeti NATO-ovu postrojbu u Makedoniji dočekati 'prijateljski'. Važnija je jedna druga stvar: Ahmeti i njegovi pozadinci na Kosovu i u albanskoj dijaspori 'dragovoljno razoružanje' drže svojom pobjedom. Jer NATO je zapravo OVK unaprijedio u sugovornika u pregovorima a sada i prihvatio kao jamca mira. To pomaže OVK-u da se otarasi svojeg ugleda banditske postrojbe. Međutim, NATO ima pred očima drugi cilj: militantne snage albanskog nacionalizma želi barem držati pod nadzorom. Kad oružje bude prikupljeno i kad će NATO-ove zemlje po istijeku 30 dana povući svoje postrojbe, 'raspušteni' će OVK još uvijek držati područja na sjeverozapadu Makedonije. A makedonska se policija unatoč promatračima OESS-a neće usuditi ponovno uspostaviti teritorijalni integritet države. Klonit će se albanskih sela duž granice s Kosovom. Na drugoj strani ekstremističkog spektra nalazi se 'Makedonski svjetski kongres' bivšeg zastupnika Todora Petrova koji s područja Tetova blokira opskrbu KFOR-a preko graničnog prijelaza Blace i naziva NATO 'novom albanskom terorističkom organizacijom'. NATO mora vlasti u Skopju s razlogom upozoriti da prekinu djelovanje tih snaga. Slavensko-makedonska većina ogorčena je što su albanskoj trećini stanovništva učinjeni ustupci uz pomoć SAD-a i EU pod pritiskom oružane sile OVK. Sporazumi predviđaju da se albanski jezik uvede kao drugi službeni jezik, da se makedonska policija poveća s Albancima i da se kod parlamentarnih odluka uvede etnička klauzula. OVK je - da bi ga zapadni krizni menadžeri priznali kao partnera - pregrizao jezik: posve svjesno izbjegava govoriti o federalizaciji ili čak diobi Makedonije kao cilju svojih akcija. Za razliku od zapovjednika OVK koji su tijekom borba govorili posve drukčije, Ahmeti sada zvuči bezazleno i tvrdi: 'Makedonija ima vojsku i policiju u kojoj će Albanci biti razmjerno zastupljeni'. Ahmeti i OVK nisu doduše sudjelovali u pregovorima, ali su se još u svibnju zajedničkom 'Platformom iz Prizrena' zajedno s albanskim strankama koje su pregovarale, odrekli 'teritorijalnih rješenja etničkih pitanja'. Izbor mjesta ipak podsjeća na druge zahtjeve, formulirane prije jednog stoljeća pod turskom vlašću: tada je 'Liga iz Prizrena' postavila kao cilj jedinstveno upravno područje za sve Albance na Balkanu. Ostaje samo tajanstvena Albanska nacionalna armija koja se otvoreno izjašnjava za stvaranje velike Albanije i izjavljuje da želi nastaviti borbu. Vođa OVK Ahmeti o njoj samo kaže: 'Ne poznam tu organizaciju'. Tako se za sada ne zna je li internet stranica ANA-e samo trik ili se iza nje uistinu skriva suparnički gospodar rata. NATO u svakom slučaju mora paziti da ga na posljetku ne iskoriste: kao kod priznanja Republike srpske u Bosni i progona Srba s Kosova, savez bi i u Makedoniji mogao biti iskorišten za teritorijalno rješenje etničkih pitanja", drži komentator lista Bernhard Kueppers.