US-15.8.-IHT- EUROPLJANI O BUSHU

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 15. VIII. 2001. Europske veze s Amerikom: Novi razlog za zabrinutost "'Problem sa saveznicima', kazao je Winston Churchill, 'je da oni povremeno razvijaju vlastita mišljenja'. Međunarodni analitičari podijeljeni su glede toga jesu li trenutne trans-atlantske napetosti, očite u novom istraživanju javnog mišljenja o europskim stavovima spram Gerogea W. Busha, samo loš slučaj previše razvijenih vlastitih mišljenja ili odražavaju rastuće udaljavanje između Sjedinjenih država i Europe. No slažu se da će budući ključni geopolitički odnosi ovisiti o tome kako će Bush njima upravljati. Istraživanje javnog mišljenja, koje su proveli International Herald Tribune i Pew Research Cenetr for the People and the Press, dolazi u vrijeme kada se pojavljuju dvije glavne škole mišljenja. Jedna škola predvođena Antonyijem Blinkenom, dužnosnikom Vijeća nacionalne sigurnosti u Clintonovoj upravi, kaže da se SAD i Europa zapravo zbližavaju. ''Kriza' u odnosima SAD-a i Europe uvelike je mit kojega su proizvele elite', napisao je Blinken u listu Foreign Affairs. No neki rezultati ispitivanja IHT-a i Pew-a osporavaju Blinkenovu tvrdnju da se gledanja političara, intelektualaca i medija na ovo pitanje 'sukobljavaju s gledanjima ljudi koje oni predstavljaju'. Istraživanje pokazuje da se većina ljudi oštro ne slaže s načinom na koji Bush vodi međunarodne poslove, a vrlo mali broj kaže da on uzima u obzir europske interese.(...) Njihova duboka zabrinutost glede Bushovog pristupa izgleda da podupire protivnu skupinu analitičara koju predstavlja francuski komentator Dominique Moisi. 'Po prvi put od 1947. istinski je moguće razdvajanje Sjedinjenih Država od Europe', tvrdi Moisi, zamjenik direktora francuskog instituta za međunarodne odnose, u odgovoru Blinkenu u slijedećem broju lista Foreign Affairs. (...) Suočena sa sovjetskom vojnom prijetnjom, Europa je morala biti zadovoljna transatlantskim odnosima tijekom hladnog rata u kojima su obje strane sudjelovale ali je Washington dominirao. No od pada Berlinskog zida, Europljani su slobodniji dovesti u pitanje neke od pretpostavki saveza. Ono što oni vide, tvrdi Moisi i njegova skupina, je neravnopravno partnerstvo s vojno nastrojenom Amerikom opsjednutom odmetničkim državama i oružjem za masovno uništavanje. (...) 'Jedan od načina da Europljani odrede svoj identitet', kaže Moisi, 'je da se razlikuju od Sjedinjenih Država'. Blinken međutim tvrdi da se često pretjeruje glede jaza između Europljana i Amerikanaca u svezi mnogih kulturalnih pitanja, smrtne kazne, genetski modificirane hrane, dominacije američke popularne kulture. Bush izgleda da mnogim Europljanima predstavlja koncentraciju njihovih strahova. (...) Ne samo da se Bushove vrijednosti razlikuju, nego Europljani osjećaju, da on glede mnogih stvari ide u krivom pravcu. (...) Nakon odluke o Kyotu 'sav otpor spram života američkog nacionalnog života', napisao je Henry Porter, londonski urednik Vanity Faira, 'stopio se u jedinstvenu optužnicu koja optužuje američko društvo da je arogantno i da nema dodira s globalnim brigama'. (...) 'Najveća opasnost danas' napisao je Thomas Friedman, kolumnist New York Timesa za vanjske poslove, 'nije europski antiamerikanizam, nego američki antiamerikanizam. Najveća je opasnost da Amerika više neće htjeti igrati ulogu Amerike, dobroćudne supersile koja plaća nesrazmjernu cijenu za održavanje sustava koji njoj najviše koristi'", piše Andrew Johnston.