US-diplomacija-supersile-Politika US-13.8.-NYT - AMERIČKA VANJSKA POLITIKA SJEDINJENE DRŽAVETHE NEW YORK TIMES13. VIII. 2001.Senat i svijet"Amerikanci zabrinuti smjerom vanjske politike predsjednika Busha gledaju prema Senatu za spas.
Prošli je tjedan vođa demokratske većine Tom Daschle ocrtao alternativni, više međunarodni pogled na američku ulogu u svijetu 21. stoljeća. (...) U domaćoj politici sada vatru ne razbuktava niti jedan rat u inozemstvu. No Bushova administracija žuri podići proturaketni štit prije no što je ovaj usavršen, njeno kratkovidno protivljenje međunarodnim sporazumima i njeno omalovažavanje okoliša prijete potkopavanjem američkog utjecaja i narušavanjem odnosa s Rusijom, Kinom i europskim saveznicima. Suvremeno predsjedništvo dominira američkom vanjskom politikom tako da koristi maksimum ustavnih ovlasti predsjedničkog ureda. U opasnom i složenom suvremenom svijetu vođenja američke diplomacije i vojnih snaga treba prvenstveno pripadati predsjedniku. No utemeljitelji su mudro osigurali veliku uključenost Senata u vanjske poslove kroz ovlasti Kongresa da objavi rat i preispituje financijske zahtjeve, i mandat Senata da ratificira sporazume i potvrđuje postavljanja na
SJEDINJENE DRŽAVE
THE NEW YORK TIMES
13. VIII. 2001.
Senat i svijet
"Amerikanci zabrinuti smjerom vanjske politike predsjednika Busha
gledaju prema Senatu za spas. Prošli je tjedan vođa demokratske
većine Tom Daschle ocrtao alternativni, više međunarodni pogled na
američku ulogu u svijetu 21. stoljeća. (...) U domaćoj politici
sada vatru ne razbuktava niti jedan rat u inozemstvu. No Bushova
administracija žuri podići proturaketni štit prije no što je ovaj
usavršen, njeno kratkovidno protivljenje međunarodnim
sporazumima i njeno omalovažavanje okoliša prijete potkopavanjem
američkog utjecaja i narušavanjem odnosa s Rusijom, Kinom i
europskim saveznicima. Suvremeno predsjedništvo dominira
američkom vanjskom politikom tako da koristi maksimum ustavnih
ovlasti predsjedničkog ureda. U opasnom i složenom suvremenom
svijetu vođenja američke diplomacije i vojnih snaga treba
prvenstveno pripadati predsjedniku. No utemeljitelji su mudro
osigurali veliku uključenost Senata u vanjske poslove kroz ovlasti
Kongresa da objavi rat i preispituje financijske zahtjeve, i mandat
Senata da ratificira sporazume i potvrđuje postavljanja na
veleposlanička i druga mjesta. (...)
Demokrati, uz pomoć umjerenih republikanaca, trebaju postaviti
jasne filozofske razlike koje bi ih razlikovale od državne uprave.
Daschleov govor je ukazao na pravac, naglašavajući važnost bliske
suradnje sa saveznicima, pomoći Rusiji i Kini u izgradnji tržišnih
demokracija i predvodništva u naporima u borbi protiv zaraznih
bolesti, uklanjanju opasnosti po okoliš i smanjivanju opasnosti od
nuklearnih i bioloških oružja. Senatori bi trebali koristiti javna
saslušanja kako bi se zaustavila politika državne uprave,
predlagati alternative i iznositi ih na javnu raspravu u zemlji.
(...)
Demokrati u Kongresu isto tako planiraju suprotstaviti se
politikama državne uprave i izgraditi dvostranačku koaliciju kako
bi zaustavili napuštanje ABM sporazuma. No glavna arena rasprave o
vanjskoj politici bit će Senat dok će vodstvo demokrata nastojati
vratiti povijesnu ulogu te institucije u sudjelovanju u vođenju
međunarodnih odnosa."