FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VOA 7. VIII. KOMENTATOR 'NEWSWEEKA' O MAKEDONIJI I KOSOVU

MK-US-KRIZE-Vlada-Organizacije/savezi-Ratovi VOA 7. VIII. KOMENTATOR 'NEWSWEEKA' O MAKEDONIJI I KOSOVU GLAS AMERIKE - VOA7. VIII. 2001.Razgovor iz emisije srpske redakcije. John Barry, komentator 'Newsweeka': 'NATO neće otići s Balkana sljedećih 10 do 20 godina.- Postojani zahtjevi obje strane, makedonske i albanske, dovode u pitanje namjere, ali i samu primjenu eventualnog mirovnog sporazuma. Kakve su mogućnosti postizanja tog sporazuma? = Lako je dobiti list papira. Međutim, Albanci žele da se politička pitanja riješe prije nego što se razoružaju, a Makedonci žele da se albanski gerilci prvo razoružaju, a zatim da se riješe politička pitanja. Politički aspekt te jednadžbe i pitanje razoružanja se mogu riješiti diplomatskim putem i postepenim usaglašavanjem. Tako se može dobiti sporazum, ali je pitanje koliko je on vrijedan, jer je riječ o dvjema stranama bez ikakvog međusobnog povjerenja. Albanci i makedonske vlasti imaju dovoljno razloga da ne vjeruju jedni drugima. Teškoća će biti u primjeni mirovnog sporazuma, odnosno u tome tko će ga provesti u djelo, a drugo pitanje je sama uloga NATO-a. - Ukoliko se postigne mirovni sporazum u Makedoniji, NATO će, kako se predviđa, uputiti 3.500 vojnika u tu regiju. Što to znači u smislu daljeg uplitanja NATO-a i američkih snaga u regiju?
GLAS AMERIKE - VOA 7. VIII. 2001. Razgovor iz emisije srpske redakcije. John Barry, komentator 'Newsweeka': 'NATO neće otići s Balkana sljedećih 10 do 20 godina. - Postojani zahtjevi obje strane, makedonske i albanske, dovode u pitanje namjere, ali i samu primjenu eventualnog mirovnog sporazuma. Kakve su mogućnosti postizanja tog sporazuma? = Lako je dobiti list papira. Međutim, Albanci žele da se politička pitanja riješe prije nego što se razoružaju, a Makedonci žele da se albanski gerilci prvo razoružaju, a zatim da se riješe politička pitanja. Politički aspekt te jednadžbe i pitanje razoružanja se mogu riješiti diplomatskim putem i postepenim usaglašavanjem. Tako se može dobiti sporazum, ali je pitanje koliko je on vrijedan, jer je riječ o dvjema stranama bez ikakvog međusobnog povjerenja. Albanci i makedonske vlasti imaju dovoljno razloga da ne vjeruju jedni drugima. Teškoća će biti u primjeni mirovnog sporazuma, odnosno u tome tko će ga provesti u djelo, a drugo pitanje je sama uloga NATO-a. - Ukoliko se postigne mirovni sporazum u Makedoniji, NATO će, kako se predviđa, uputiti 3.500 vojnika u tu regiju. Što to znači u smislu daljeg uplitanja NATO-a i američkih snaga u regiju? = Ne vjerujem da snage NATO-a namjeravaju napustiti tu regiju za sljedećih 10 do 20 godina. NATO će biti vojno prisutan u regiji još dugo vremena. Teškoća NATO-a je nespremnost albanskih gerilaca u Makedoniji da se razoružaju. Albanci će vjerojatno radije prebaciti svoje oružje na prijateljske susjedne teritorije nego što će ga predati makedonskim vlastima. Ukoliko NATO preuzme na sebe zadatak razoružavanja Albanaca, on će morati preuzeti ulogu policajca i patrolirati po unutrašnjosti i granici te države. S druge strane, ako se i postigne neko primirje, mjestimične gerilske aktivnosti će se nastaviti, kao i napadi albanskih gerilaca na makedonske policajce. Bojim se da će se NATO naći u sendviču. Predviđam da će biti potrebno daleko više od 3 i po tisuće vojnika, koliko NATO za sada planira, ali pričekajmo na dalji razvoj zbivanja. - Da prijeđemo iz Makedonije na Kosovo. Hoće li se izaći ususret srpskim uvjetima za njihovo sudjelovanje na predstojećim izborima u toj pokrajini? Ako Srbi ne izađu na birališta kakav će onda biti značaj tih izbora? = Izbori će se održati i neće biti odgođeni. Ukoliko Srbi ne izađu na birališta, oni će se praktično isključiti iz sudjelovanja u odlučivanju o budućnosti Kosova. Izbori će se održati i nadam se da će se Srbi uključiti u taj politički proces. - Kakav će biti budući status Kosova? Hoće li ta pokrajina ostati dio Jugoslavije ili krenuti putem neovisnosti? = Rizik koji je na sebe preuzela međunarodna zajednica odredivši vrijeme izbora u studenom, leži u zahtjevu da se glavne stranke na Kosovu ne zalažu za neovisnost, barem ne u neposrednoj budućnosti. Te stranke govore o obnovi institucija na Kosovu, a pitanje konačnog statusa Kosova je, nadajmo se, odgođeno za neki kasniji datum. Ukoliko Srbi bojkotiraju izbore, oni neće imati svoje predstavnike u kosovskoj skupštini, što će dovesti do programa rada koji će ići u prilog kosovskim Albancima, bez i jednog srpskog glasa. (VOA)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙