GS: PRORAČUNSKE BRIGE VLADA DRŽAVA SREDIŠNJE EUROPE UOČI IZBORA

ZAGREB, 1. kolovoza (Hina/Reuters) - Vlade tri vodeće ekonomije središnje Europe, kojima ove i iduće godine predstoje izbori, traže načine kako ne dirati potrošnju javnog sektora. Iako time riskiraju da se nađu na udaru središnjih banaka, ministri u vladama Češke Republike, Mađarske i Poljske trenutno zasigurno nisu raspoloženi za rezanje javne potrošnje, posebno u politički vrlo osjetljivom području - plaćama.#L# "Tamošnje vlade nastoje prekinuti krug koji je dosad pokazivao da se u istočnoj Europi vlade mogu održati na vlasti najdulje četiri godine, jer su reforme koje moraju provesti previše bolne, a da bi ih glasači ponovno izabrali", tvrdi Charlie Robertson, ekonomist pri ING Barings. Istodobno, središnje banke triju gospodarstava usredotočene su na borbu s inflacijom te provođenje čvrste monetarne politike. Dodatni pritisak na vlast stvara i cijena koju te države moraju platiti kako bi svoju infrastrukturu prilagodile standardima Europske unije, u koju se sve tri zemlje planiraju uključiti 2004. godine. Tu situaciju najbolje ilustrira primjer Češke Republike, koju očekuju opći izbori u proljeće 2002. Prošloga je tjedna češka vlada usvojila proračun za iduću godinu, za koji je čak i ministar financija Jiri Rusnok priznao da "nije optimalan" te da nije uspio smanjiti potrošnju. U državnom je proračunu planiran deficit od 53,9 milijardi kruna, pri čemu je još veći problem što se i prihodi od privatizacije koriste za pokrivanje javne potrošnje. To kritiziraju i Međunarodni monetarni fond (MMF) i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD). Ovogodišnji će deficit po procjeni češke vlade iznositi otprilike 8,6 posto BDP-a, no MMF već sad očekuje da će biti na razini od 11,5 posto. Istodobno, češka je središnja banka prvi put u zadnje tri godine snizila kamatne stope 0,25 postotnih bodova kako bi potaknula gospodarski rast zemlje. Po ocjeni analitičara, Češku već pogađa slabljenje njemačkog gospodarstva, a ta činjenica sigurno neće pripomoći izgledima na sljedećim izborima ni vladama u ostale dvije zemlje. Poljskoj vladi najveću brigu pred predstojeće izbore, zakazane za ovu jesen, predstavlja stopa nezaposlenosti, koja premašuje 15 posto. No, muči je i podbačaj planiranih prihoda u ovogodišnjem proračunu, zbog čega je prošlu subotu donji dom poljskog parlamenta usvojio amandman prema kojem je omogućeno povećanje deficita. Amandman, koji još mora proći glasovanje u gornjem domu parlamenta, omogućuje povećanje deficita s planiranih 2,6 na 3,9 posto BDP-a ili otprilike 29,1 milijardu zlota. Od ožujka, pak, poljska je središnja banka snizila kamatne stope za čak 350 baznih bodova, tako da ključna kamatna stopa iznosi 15,5 posto godišnje ili devet postotnih bodova više od godišnje inflacije. Guverner Leszek Balcerowicz je ocijenio da povećanje proračunskog deficita vjerojatno neće pojačati inflatorne pritiske zbog slabe domaće potražnje u toj zemlji. Analitičari već predviđaju da će nakon izbora uslijediti novo rezanje kamatnih stopa. U Mađarskoj, čini se, vladaju harmonični odnosi između vlade i središnje monetarne vlasti. Snažan gospodarski rast i stabilna ekonomija dva su ključna činitelja koja privlače velik inozemni kapital u mađarsku valutu i vladine obveznice. No, i ta zemlja bilježi golemi deficit u javnom sektoru koji je krajem lipnja dosegnuo 145,9 milijardi forinti, a troškovi i dalje rastu. Prošloga tjedna mađarska središnja banka nije mijenjala kamatne stope, budući se tečaj forinte stabilizirao na razini koja odgovara ciljanoj inflaciji. Ipak, godišnja inflacija bi do kraja prosinca trebala dosegnuti najgornju granicu ciljane, odnosno 8,00 posto, a monetarne vlasti predviđaju da bi je do kraja iduće godine mogle srušiti na 4,2 posto godišnje. Analitičari, pak, ocijenjuju da središnja banka neće uspjeti sniziti stopu inflacije u tako kratkom roku. (Hina) sbo ds