MINISTAR CRKVENAC: TRENDOVI U GOSPODARSTVU POZITIVNI

Priredila: Davorka Stanešić ZAGREB, 8. kolovoza (Hina) - Hrvatska nije bez problema, ali oni su daleko manji nego što to neki žele prikazati - činjenice govore da hrvatsko gospodarstvo nepobitno izlazi iz krize i depresije, trendovi su vrlo pozitivni i pretpostavka su za provođenje daljnje faze Vladinog programa - prije svega poticanja gospodarskog rasta i zapošljavanja. Istaknuo je to u razgovoru za Hinu ministar financija dr. Mato Crkvenac, najavljujući ujedno da se u predstojećem rebalansu iznos državnog proračuna neće mijenjati već će doći do preraspodjela i restrukturiranja. #L# Ukupni rashodi proračuna ostaju isti - 49,67 milijardi kuna, a rebalansom će biti obuhvaćen iznos od oko 870 milijuna do milijardu kuna. Rebalans se odnosi na sedam područja: plaća koje se neće smanjivati, tekućih rashoda, subvencija te kapitalnih rashoda gdje su predviđena određena smanjivanja, mirovina za koje su potrebna dodatna sredstva, zdravstva sa većim participacijama građana te područje različitih socijalnih mjera, čiji će teret snositi u prvom redu oni s različitim privilegijama. Ministar Crkvenac pritom kategorički odbacuje tvrdnje da se mjere provode pod diktatom MMF-a, ističući kako one znače provođenje Vladinog programa, te osnovnog načela da se rashodi javnog sektora moraju prilagoditi mogućnostima gospodarstva. Ministar financija pritom ističe kako je, u situaciji kada se svatko smatra pozvanim davati opće ocjene, vrlo često u politikantske svrhe, vrlo bitno objektivno reći kakvo je pravo stanje u Hrvatskoj, koji su problemi, gdje je država neuspješna, što su prioriteti Vlade, uključujući i rebalans državnog proračuna. U hrvatskom gospodarstvu, koje nije bez problema, stanje nije ni približno katastrofično kako to neki žele prikazati, tvrdi Crkvenac. Vlada ima jasan program, ističe Crkvenac, a na jesen će se razviti daljnja faza tog programa. Govoreći o problemima, ministar Crkvenac je prije svega istaknuo kašnjenje u provođenju reformi. Do zakašnjenja u provođenju promjena dolazi stoga što, s jedne strane Vlada nije dovoljno odlučno insistirala na tim reformama u određenim rokovima, dok s druge strane postoje objektivno veliki otpori da se dira u nečije interese, u pozicije nekih ljudi koji su vrlo glasni. Drugi je veliki problem neefikasna državna administracija, uključujući i pravosuđe. Treći je problem, napominje Crkvenac, što još uvijek nismo shvatili da se u tržišnoj ekonomiji svatko o sebi mora više brinuti i puno više raditi. Hrvatska nepobitno izlazi iz krize Za svoju tvrdnju da Hrvatska, nepobitno, izlazi iz krize i depresije, ministar financija navodi konkretne podatke. Ova Vlada je naslijedila negativnu stopu rasta od minus 0,4 posto u 1999. , u 2000. je ubrzala rast na 3,7 posto, a ove je godine u prvom tromjesečju rast bio 4,2 posto. Proizvodnja je u 1999. pala 1,4 posto, ali je prošle godine porasla 1,7 posto, a ove godine raste oko 6 posto. Istodobno, nakon niza godina, 2000. kao prva godina ove Vlade, donijela je dobit u gospodarstvu. Gubici u gospodarstvu u 1999. bili su za 4,3 milijarde kuna veći od dobiti, dok je 2000. u gospodarstvu ostvarena veća dobit od gubitaka za 2,1 milijardu kuna. To se odražava i na ubrzanje investicija. U tijeku je stotinjak projekata, ali uz velike razlike među pojedenim regijama, odnosno županijama, što bitno ovisi o lokalnim čimbenicima. Dok jedni od države traže da im omogući samo opće uvjete poslovanja, drugi su jako glasni, stalno od države traže novac. Crkvenac posebno ističe kako smo na putu da se postupno rješava problem nezaposlenosti. Nelikvidnost više nije problem, u Hrvatskoj više ne nedostaje novca, visoka je kunska i devizna likvidnost. Povrh toga ova je Vlada, ističe ministar financija, podmirila sve dugove koji su stvoreni zadnjih desetak godina. Kamatne stope se smanjuju, u platnoj bilanci nema većih problema, devizne rezerve države i dalje rastu. Istodobno se ostvaruje i visoki rejting u inozemstvu, i politički, ali i ekonomski i financijski. Glavne zadaće Vlade Govoreći o glavnim zadaćama Vlade u jesen, ministar Crkvenac ističe odlučnu orijentaciju prema razvoju i zapošljavanju. Vlada će dalje konkretizirati svoj gospodarski razvojni program i neće dati da joj se nametnu periferne teme na kojima neki žele politički profitirati. Razvoj ekonomskog programa Vlade ići će za tim da se dalje ubrza gospodarski rast, u iduću godinu-dvije prema 5 posto pa i više, što znači da će hrvatsko gospodarstvo uči u zonu najdinamičnijih privreda. U narednom razdoblju porezi se neće povećavati. Ubrzo nakon rebalansa ministar financija najavljuje da će se podastrijeti prijedlog proračuna za 2002. i fiskalne projekcije za 2003. godinu. Naglasak će biti na većim stopama i većem zapošljavanju, i snažnoj borbi sa sivom ekonomijom. To će omogućit veće prihode države bez većih opterećenja, pri čemu će se u idućoj godini prepoloviti prihodi od privatizacije i istodobno će se smanjivati i budžetski deficit. Deficit državnog proračuna za ovu godinu je 5,3 posto BDP- a, a u idućoj godini moći će biti 4,25 posto. Rebalans proračuna U takvom okviru - okretanja razvoju, efikasnoj državi, reformama, sada smo pred rebalansom proračuna. "Neću predložiti Vladi ni povećanja poreza da bi se ostvarili veći prihodi i pokrili povećani rashodi, niti povećano zaduživanje da bi na račun njega rasli rashodi", kategoričan je Crkvenac ističući kako se moramo kretati u okviru svojih mogućnosti. Rebalansom se proračun u ukupnoj masi neće mijenjati, niti će se mijenjati deficit. Proračun ostaje kako je planiran, unutar njega će se samo činiti različite preraspodjele i restrukturiranja jer su neke stavke povećane, a mora se naći prostor ili da se smanje ili da se pokriju na račun smanjenja nekih drugih. Rebalans proračuna se ostvaruje na sedam područja, a ne samo kako se sada u prvi plan ističu neki problemi sektora socijale. Prvo područje rebalansa će biti područje plaća. Tu se rashodi povećavaju za 400 milijuna, sa 13,7 na 14,1 milijardu kuna, što znači da se plaće onih koji su na državnom proračunu neće dalje mijenjati, odnosno neće se smanjivati. Crkvenac pojašnjava da se, na žalost, provedenim promjenama na sektoru plaća, nije u potpunosti uspjelo ostvariti planirano smanjenje mase plaća. Bilo je planirano masu plaća smanjiti za 1,7 milijardi kuna, a ona će se smanjiti oko 1,1, do 1,2 milijarde kuna, ali i to je veliki napor koji su učinili zaposleni u sektoru države jer je mnogima plaća smanjena 10, 20 pa i 30 posto. Prema tome, plaće ostaju iste, ali će se na poziciji plaća moraju napraviti određena usklađenja. Drugo područje rebalansa bit će tekući rashodi u kojima će se tražiti uštede, koje moraju premašiti 300 milijuna kuna. Riječ je o različitim troškovima - od struje, održavanja, prijevoza, kancelarijskog materijala, riječju o racionalizaciji u ministarstvima i kod korisnika državnog proračuna. Treće područje su subvencije - planira se smanjenje subvencija u ovoj godini za 270 milijuna kuna. Na to upućuju sve međunarodne uzance, a s druge strane subvencije se kod nas ne koriste dovoljno efikasno. To ne znači da subvencije neće ostali i da nemaju važnu ulogu, osobito u poljoprivredi. Četvrto područje rebalansa bit će kapitalni rashodi. Za sada se ne planiraju veći zahvati, svega oko 80 milijuna kuna, niti veća smanjenja radova (na cestama, graničnim prijelazima i dr.), ali ako se pokažu problemi osobito na nekim sektorima, primjerice mirovina, morat će se neki radovi zaustaviti. Peto je upravo područje mirovina, gdje su prihodi nedostatni i moraju se osigurati određena dodatna sredstva s obzirom na povećanje rashoda, ali se moraju sagledati i mogućnosti smanjenja rashoda. Na području zdravstva ide se sa novim zakonom o zdravstvenoj djelatnosti i zdravstvenom osiguranju sa promjenama koje će u osnovi mijenjati sustav zdravstva - njegovu organizaciju i efikasnost, ali zahtijevati i veću participaciju od svih nas. I sedmo je područje različitih socijalnih mjera - od različitih doplataka, naknada, olakšica i drugog. Kao i u slučaju mirovina, ministar Crkvenac ističe načela u provođenju rebalansa u socijalnoj sferi. Prije svega, smanjivanja će uslijediti kod onih sa privilegijama. Prije svih smanjuju se određene privilegije koje su rezultat stjecajem okolnosti izborenih prava. Načelo je da se socijalna prava dovedu u vezu s objektivnim mogućnostima nacionalne ekonomije. Ministar Crkvenac pritom ističe da promjene u socijalnoj sferi ne znače ukidanje prava, nego samo diferencirano smanjivanje nekih od njih. Pri tome će se voditi računa da ne bude kumuliranja različitih socijalnih primanja, pa će se već od idućeg mjeseca sve isplate ići preko Poštanske banke. (Hina) ds jn