DNEVNI PREGLED BR. 152. 8. KOLOVOZA 2001.

GLAS AMERIKE - VOA 7. VIII. 2001. 'Sumnjam da je Carla del Ponte to ikad rekla' - reakcija glasnogovornika tužiteljstva haaškog suda na pisanje 'Il Picolla'. Prilog Žorža Crmarića. Talijanski list 'Il Picollo' objavio je danas razgovor s glavnom tužiteljicom haaškog suda Carlom del Ponte, u kojem se navodi da bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević neće biti optužen za genocid na Kosovu. Istražuje se, međutim, mogućnost da se u optužnicu uključi Miloševićeva odgovornost za genocid u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini - navodi taj list. To, pak, niječe pomoćnik glasnogovornika glavne tužiteljice, Jean-Jacques Joris. Hrvatska izvještajna agencija HINA javila je danas iz Rima da je glavna tužiteljica haaškog suda Carla del Ponte izjavila listu 'Il Piccolo' da u optužnici protiv Slobodana Miloševića 'neće biti optužbe za genocid na Kosovu', ali se takva optužnica priprema u vezi sa zločinima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. S obzirom da je ovo prvi put da se takva tvrdnja pripisuje glavnoj tužiteljici, upitali smo zamjenika njene glasnogovornice - Jean-Jacquesa Jorisa da prokomentira tu navodnu izjavu. = Sumnjam da je ona to ikad rekla, jer je upravo ona isticala da će zločini kojima ga se tereti biti poznati tek kada optužnica bude podignuta i objavljena; kako ona još nije objavljena - nije moguće znati ni to sadrži li optužbe za genocid. Drugo, ukoliko je ukazala na mogućnost da će se istražiti mogućnost za podizanje optužbi za genocid - to bi se najvjerojatnije odnosilo na Bosnu i Hercegovinu, a ne Hrvatsku, rekao je gospodin Joris. Upitali smo ga kako objašnjava razliku između onoga što je 'Il Piccolo' - prema pisanju HINE - naveo da je glavna tužiteljica rekla i tvrdnje njezinog ureda da gospođa del Ponte nije mogla iznijeti sadržaj optužnice koja se tek priprema? = Možda je pogrešno citirana ili je, možda, HINA pogrešno protumačila pisanje 'Il Piccola', ili je možda talijanski list pogrešno razumio, odgovorio je Jean-Jacques Joris i dodao: Optužba za genocid možda će biti ugrađena u optužnicu za zločine počinjene u Bosni, iako ni to u ovom trenutku još nije jasno; ali što se tiče Hrvatske, mislim da se to neće dogoditi. 6. VIII. 2001. Hrvatski sindikalci na sastanku s dužnosnicima MMF-a: Smanjenje javne potrošnje podupiremo, ali uz uvažavanje socijalne pravde. Prilog Željka Matića. Čelnici sindikalnih centrala su svjesni potrebe smanjenja javne potrošnje i zadržavanja proračunskog deficita od maksimalno 5,3 posto bruto domaćeg proizvoda, na čemu inzistira Međunarodni monetarni fond, rečeno je danas nakon njihovog sastanka s misijom MMF-a koju predvodi Hans Flickenshild. Sindikalni čelnici su izvijestili kako je MMF zadovoljan 9-postotnim smanjenjem plaća u javnom sektoru, a oni sami su iznimno nezadovoljni što se hrvatska Vlada do sada kod donošenja te i drugih nepopularnih mjera ne konzultira sa sindikatima. Vitomir Begović, iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske upozorava na potrebu pravednije raspodjele prilikom smanjenja javne potrošnje. = Ja sam ukazao na problem visine socijalnog minimuma u Hrvatskoj koji ovog trenutka u Hrvatskoj iznosi svega 400 kuna, i nedovoljan je za dva-tri dana nekakvog minimalnog života, što znači da je razina socijalnih prava u Hrvatskoj za one koji su radno nesposobni naprosto neizdrživa. Pored toga, kad su u pitanju mirovine u Hrvatskoj, postoji svega 17 posto umirovljenika koji su odradili puni radni staž. I za taj puni radni staž njihova mirovina iznosi 1001 kunu, s korekcijom do iznosa minimalne mirovine, dakle zajamčene, a to je 1500 kuna, a istodobno imamo povlaštene kategorije umirovljenika bez odrađenog punog radnog staža, s polovičnim radnim stažem, koji ostvaruju mirovinu u iznosu od 4 tisuće kuna, ili povlaštene bivše saborske zastupnike koji ostvaruju mirovinu od 10 do 15 tisuća kuna. Pri tome sam naglasio da promjene zakona mogu ići jedino u pravcu da se razvlaste saborski zastupnici, da ostvaruju mirovinu kao i svi ostali građani, dakle s odgovarajućim godinama odrađenog radnog staža, bez bilo kakvih povlastica. Isto tako uštede su moguće i na nekim drugim stavkama, prije svega bivši dužnosnici od lokalne do državne razine imaju pravo 6 mjeseci na punu plaću za nerad, rekao je Begović. Sindikalci također predlažu akcije sprječavanja rada na crno i upozoravaju da je u Hrvatskoj čak 40 tisuća radnika prijavljeno na minimalnih 1700 kuna, čime se izbjegavaju stvarni porezi odnosno doprinosi. Sindikalci su obaviješteni i što će se dogoditi sa stand-by aranžmanom ukoliko se ne ispoštuju zahtjevi Međunarodnog monetarnog fonda. = Onda izostaje zajam Svjetske banke za poticanje malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj, što na neki način znači i izostanak projekta poticanja novog zapošljavanja i druga posljedica je gubitak kreditnog i financijskog rejtinga države i vjerojatno izostanak određenoga opsega stranih ulaganja itd., rekao je Zdenko Mučnjak iz zagrebačke Unije sindikata. (VOA) BRITANSKI RADIO - BBC 7. VIII. 2001. Pregled tiska Prijedlog Irske republikanske armije o načinu razoružanja tema je kojoj svi ugledni britanski listovi posvećuju daleko najviše prostora na naslovnim i na unutrašnjim stranicama. 'The Financial Times' ocjenjuje da je riječ o potezu koji je u posljednjem trenutku spasio sjevernoirski mirovni proces, budući da je IRA po prvi put definirala način kojim se namjerava riješiti ilegalnog arsenala oružja. 'The Daily Telegraph' navodi da se ponuda IRA-e može opisati kao početak odlaganja oružja, iako se, primjećuje list, u potpunosti ne ispunjavaju zahtjevi najveće protestantske stranke Ulsterskih unionista vezani uz početak tog procesa. 'The Independent' u članku na naslovnoj stranici ocjenjuje da taj iznenađujući potez znači povijesni korak IRA-e u procesu razoružanja, a istu ocjenu donosi i 'The Guardian'. 'The Times', međutim, primjećuje da takvim obećanjem ipak nije pronađen izlaz iz slijepe ulice u kojem se nalazi mirovni proces, budući da su unionisti sinoć ponovili zahtjev da IRA-e i konkretno započne sa samim procesom odlaganja oružja. Na vanjskopolitičkim stranicama, uz eskalaciju nasilja u Izraelu i uhićenje humanitarnih radnika u Afganistanu optuženih da su širili kršćanstvo, svi listovi pišu i o pokušajima da se pronađe mirno rješenje krize u Makedoniji. 'The Independent' u uredničkom komentaru uspoređuje stanje u Sjevernoj Irskoj i Makedoniji, uz tvrdnju da i u Makedoniji ima sve više razloga optimizmu iako često ima razloga i za suprotno mišljenje. Jučer ujutro, nastavlja autor komentara, činilo se da će mirovni sporazum biti vrlo brzo potpisan, a samo nekoliko sati kasnije pojavile su se nove zapreke. Makedoniji i Sjevernoj Irskoj nije zajednički samo osjećaj nesigurnosti. Unatoč svim oštrim riječima koje su se jučer čule na mirovnim pregovorima u Ohridu, izvjesno je da obje strane shvaćaju potrebu za postizanjem kompromisa. Ali čak i ako mirovni sporazum bude potpisan sljedećih nekoliko dana, očekivanje da će oružje preko noći utihnuti bilo bi odraz apsurdnog optimizma. A to je, primjećuje uvodničar, još jedna karakteristika koja podsjeća na stanje u Sjevernoj Irskoj. U 'The Daily Telegraphu' čitamo da su nade za skorim uspostavljanjem mira u Makedoniji uz nove zahtjeve makedonske strane dodatno smanjene otkrićem britanskih jedinica KFOR-a da su albanski pobunjenici iskoristili primirje za dodatno naoružanje i regrutiranje novih boraca. Britanske snage tijekom vikenda provele su široku operaciju kako bi spriječile bivše pripadnike Oslobodilačke vojske Kosova da prokrijumčare oružje s Kosova u Makedoniju. 'The Daily Telegraph' napominje i da su u pronalaženju skladišta oružja u Kosovu polju korištena iskustva iz Sjeverne Irske u pronalaženju sakrivenog oružja IRA-e. 'The Independent' i 'The Financial Times' pišu o planovima za raspoređivanje NATO-vih snaga u Makedoniji nakon postizanja mirovnog sporazuma. 'The Financial Times' navodi da NATO ubrzano dovršava planove za slanje 3500 vojnika, dok 'The Independent' primjećuje da će Britanija koja će biti na čelu operacije, u spomenutim snagama sudjelovati s više od polovice broja vojnika. Predstavnik britanskog ministarstva odbrane izjavio je da će britansko sudjelovanje ovisiti o postizanju političkog sporazuma, o usvajanju plana za prikupljanje oružja i o trajnoj potpori svih strana, čitamo u 'The Independentu'. (BBC) NJEMAČKI RADIO - RDW 7. VIII. 2001. Pregled tiska Makedonska kriza jedna je od glavnih vanjskopolitičkih tema osvrta i komentara današnjeg njemačkog tiska. 'Westfalenpost' iz Hagena piše da će sporazum biti danas, sljedećih dana ili čak sljedećih tjedana. Samo - bar za sada - valja dvojiti u njegovu provedbu jer tek kada se i albanski pobunjenici pokore rezultatima, isposlovanim bez njihovog sudjelovanja u pregovorima, Makedonija ima šansu na neku mirnu budućnost. 'Neue Osnabruecker Zeitung' podsjeća kako je svaki napredak koji je postignut u pregovorima između makedonskih i albanskih stranaka učinjen pod pritiskom posrednika. Ni jedna strana to nije mogla izbjeći jer bi međunarodno bile izolirane. Ali igraju na vrijeme, svjesni da utjecaj gostiju iz Bruxellesa s druge strane pregovaračkog stola pada velikom brzinom. Od kuda vjetar stvarno puše otkrivaju odvažne parole o konačnoj pobjedi, kojih se premijer Ljupčo Georgijevski do zadnjega nije htio osloboditi ... Makedonsko stanovništvo u pregovorima jedva da je moglo prepoznati nešto drugo do da je Zapad stao na stranu albanske manjine. Sukladno tomu vrlo su malo prihvaćeni svi ustupci Albancima. A oni? Vide li svoje predstavnike u strankama koje pregovaraju na Ohridu ili misle da ih više zastupa OVK, dvoji list. Današnji 'Berliner Zeitung' donosi članak o uvjerljivosti politike njemačkoga kancelara kroz prizmu njemačko-srpskih odnosa. Beogradski se premijer osjeća ostavljenim na cjedilu, kada je o kancelaru riječ. Đinđić je ratnoga zločinca Miloševića izručio, ali kao protuusluga najavljeni milijuni iz Njemačke nisu potekli. Tako je Schroeder ponovo na sav glas nešto što se jednostavno nije moglo održati. To nam je poznato. Schroederovu obećanu pomoć zaposlenicima građevinskog poduzeća Holzmann od jeseni 1999. Europsko je povjerenstvo odobrilo tek u ožujku ove godine. A predizborno obećanje iz 1998. o smanjenju broja nezaposlenih ispod tri i pol milijuna, spada u maštu. Kancelar bi trebao natjerati svoje službenike da Đindiću doznače kredit. Inače će u povijest ući kao kancelar koji samo obećava, drži 'Berliner Zeitung'. S velikim je olakšanjem u njemačkim medijima primljen i pomak u sjeverno-irskim pregovorima i ponuda Irske Republikanske Armije. 'Sueddeutsche Zeitung' u svom komentaru ističe da je IRA ipak probila svoj zid šutnje. Iznijela je plan o vlastitom razoružavanju koji je zadovoljio barem vođu međunarodnog povjerenstva umirovljenog generala Chastelaina. On vjeruje da će to otvoriti put potpunom i stvarnom uništavanju smrtnog arsenala te ilegalne organizacije. Bio je to središnji zahtjev protestanske strane. Taj bi prijedlog uistinu mogao označiti prekretnicu i sjevernoirski mirovni proces osloboditi paraliziranosti. Naglasak je na 'mogao bi', ali za veći napredak potrebno je puno više. Povijest Sjeverne Irske pune nasilja nebrojeno je puta pokazala kako se brzo obećanja mogu prekršiti. Najnovija ponuda IRA-e bit će dragocjena samo ako uistinu dođe do efektnog razoružanja i to hitno. Otkrije li se ta najava kao taktična varka, više toga je izgubljeno nego što se dobilo. (RDW) RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 6. VIII. 2001. Sinjska alka gađa u vrh vlasti. Prilog Ines Šaškor. Jučer se na Sinjskoj alci ponovno prosvjedovalo protiv hrvatskih vlasti zbog suradnje s haaškim sudom, a vodstvo Alke odlučilo se i na nesvakidašnji čin ? odbijanje darova pokrovitelja priredbe, predsjednika Mesića. Samo je jedna Sinjska alka u povijesti završila neregularno, i to ? bijegom vojvode iz svečane lože. Dogodilo se to 1935. godine u vrijeme izbora u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji. HSS-ovci i komunisti, prosvjedujući protiv monarhije i socijalne i nacionalne eksploatacije, upali su na trkalište, tjerajući žandare. Vojvoda se mudro povukao s poprišta. Jučer je privremeni vojvoda, pravi je u pritvoru, osuo drvlje i kamenje po vlasti, a vodstvo Alke odlučilo se na čin koji nije predviđen drevnim alkarskim statutom ? odbilo je darove pokrovitelja, inače šefa države, a pokunjeni je slavodobitnik otišao kući bez sablje i zlatnog prstena. Trenutačni vojvoda Sinjske alke, aktivni brigadir Hrvatske vojske, održao je politički govor, u kojemu je pučistički prizvao nacionalnu slogu bez stranačkih boja, dodvoravao se Crkvi, izvrijeđao vlast, priprijetio novinarima. U svakoj demokratskoj zemlji teško bi bilo zamislivo takvo ponašanje aktivnog časnika. Predsjednik Mesić već je zbog politike umirovio desetak generala. Kreatori kaosa izazivaju šefa države, želeći upravo Stipu Mesića, kao zagovaratelja dosljedne suradnje s haaškim sudom, izolirati od ostatka koalicije. Sinjska alka definitivno je ispolitizirana i iskorištena u aktualnim političkim obračunima u Hrvatskoj. Od toga će se ovo tradicionalno viteško natjecanje dugo oporavljati. Iza jučerašnjih događanja formalno stoji vodstvo alkarskog društva, stvarno ? svi oni koji upravljaju krizom u Hrvatskoj proteklih mjeseci. Prosvjedovanje protiv vlasti, pa i na sportsko-folklornim priredbama, samo po sebi ne bi trebalo biti sporno. Nema nikakve dvojbe da se dio građana protivi izručenju hrvatskih generala u Haag i da imaju pravo i na takvo mišljenje, ma kako ono za suvremeni svijet bilo egzotično. U zrelom se društvu, međutim, pravda izvršava, ma što tko mislio o tome. Sud se ne ometa, na njega se ne čini pritisak, ne zagovara se zaborav zločina. A ako je nerazumijevanje i protivljenje masovno - političari, mediji, vjerske zajednice, civilno društvo uključuju se u rasprave, objašnjavanjem. Političari ni u kom slučaju ne sudjeluju u populističkom povlađivanju bezakonju. U tome ne sudjeluje ni opozicija, jer je poštivanje zakona uvjet bez kojega nema ni države. A što se trenutačno događa u Hrvatskoj? Ne samo da oporbeni političari masovno sudjeluju na takvim manifestacijama, neki od njih, vjerojatno i kao organizatori iz sjene, već to rade i pojedini političari na vlasti. Jedan je analitičar nedavno primijetio ? Hrvatska još nije krenula putem bez povratka u demokraciju. To će se dogoditi tek onda kada načela pravne države postanu neupitna, a oporba ne bude dovodila u pitanje vlast zato što provodi zakon. A što kada se i dijelovi vlasti šale sa zakonom? (RFE) NJEMAČKA DIE WELT 8. VIII. 2001. Mirovni pregovori u Makedoniji ne napreduju "Mirovni razgovori u makedonskom ljetovalištu Ohridu jučer su opet bili mučni nakon što se u nedjelju sve već činilo jasnim. Makedonska je strana iznenada zatražila da se prije ratifikacije sporazuma u parlamentu razoružaju svi pobunjenici. NATO traži upravo suprotno: najprije ratifikaciju a zatim razoružanje. Za sada broj žrtava sukoba koji traje već pet mjeseci, i dalje raste. Vlada je navela da je u predgrađu Skopja ustrijeljeno pet albanskih pobunjenika dok su policajci praznili ilegalno skladište oružja. Albanska je strana potvrdila žrtve. O okolnostima ipak postoje proturječnosti organizacije Human Rights Watch. Njezini predstavnici posjetili su prostorije - po njihovu mišljenju Albanci su očito ustrijeljeni u krevetima dok su spavali. Da nema znakova obrane. Ministarstvo unutarnjih poslova izjavilo je da su Albanci prvi otvorili vatru. I kod Tetova su se opet vodile borbe. Prema makedonskim podacima reagirale su sigurnosne snage nakon što je gađano na nekoliko njihovih nadzornih točaka. Jedan zapovjednik OVK zvan 'Leka' izjavio je da je selo Neprosteno tijekom noći bilo pod paljbom granata. Makedonski zahtjevi na Ohridu zapravo i nisu sasma novi - samo do sada nisu bili službeno predočeni, ali još su prošlog četvrtka predsjednik vlade Ljubčo Georgijevski i predsjednik parlamenta Stojan Andov upravo to rekli u svojim govorima u prigodi makedonskog nacionalnog praznika. Andov je izjavio da neće biti ratifikacije prije potpunog razoružanja dragovoljaca a Georgijevski je rekao da je mirovni sporazum nemoguć sve dok samo jedan pobunjenik ostane u Makedoniji. Pobunjenička vojska OVK objavila je da neće priznati mirovni sporazum prema sada ugovorenim crtama, a ako i hoće, tada će položiti oružje tek kad bude ratificiran. Nije dakle čudo što zapadni pregovarači krše ruke i uzdišući više ne govore o 'uspjehu', nego kobnom 'slomu' u razgovorima. Ipak su jučer opet pregovarali. NATO-ov izaslanik Peter Feith prema nepotvrđenim je izvješćima otišao u pobunjenički stožer u Šipkovici sjeverno od Tetova i na večer se očekuje u Ohridu. Zapadni su diplomati jučer izjavili da su razgovori opet 'na pravom kolosijeku'. Bitno je jače pesimisitčki zvučao EU-ov pregovarač Francois Leotard dan ranije u jednom interviewu: 'Na može se isključiti najgore', rekao je francuskom časopisu 'Le Parisien': 'Može doći do rata kao u Bosni ili Hrvatskoj'. Taj je isti Leotard 24 sata ranije u jednom interviewu radiju euforično izjavio da će pregovori vjerojatno svršiti do ponedjeljka na večer. Umjesto toga razgovori su u ponedjeljak prekinuti uz pripomenu da se sada ne mogu nastaviti jer predsjednik države Boris Trajkovski mora razgovarati s vrhom sigurnosnih snaga. Iznenada je sazvana sjednica Vijeća nacionalne sigurnosti. Na tim se razgovorima djelomično radilo o optužbama i prijetnjama Zapadu, djelomično o uklanjanju nesuglasica između Trajkovskog i ministra obrane Buckovskog. Predsjednik je prije nekoliko dana naložio ministru da 'očisti' cestu na graničnom području uz Kosovo koju drže pobunjenici, no Buckovski to nije učinio. U izjavi za tisak poslije tih su razgovora napokon tema bili uglavnom prigovori Zapadu. Sve više pripadnika kosovskog bivšeg OVK i današnje 'kosovske zaštitne postrojbe' može se naći u redovima albanskih boraca, rečeno je. Ta je zaštitna postrojba proizišla iz OVK, teoretski bi na Kosovu morala obavljati civilne zadaće pa stoga ima potporu UN-ove uprave. Makedonska je vlada tu potporu predstavila kao pomoć pobunjenicima. Osim toga je retorički zapitala zašto se EU boji poimence poznatim pozadinskim ljudima i vođama OVK službeno zabraniti ulazak - kao što su to SAD i Švicarska već učinile s 'crnim popisom'. No barem UN-ova uprava na Kosovu nije baš tako nedjelotvorna. Nedavno je suspendirala petoricu zapovjednika albanske zaštitne postrojbe - jer su spomenuti na onom 'crnom popisu'", izvješćuje Boris Kalnoky. FRANKFURTER RUNDSCHAU 7. VIII. 2001. Bez jamstva za mir "Prerano je za svršetak uzbune u slučaju krize u Makedoniji. Ekstremistima na obje strane dovoljno su otvorena stražnja vrata da bi sabotirali dogovor umjerenih i produžili sukob. Dvotrećinska većina za potrebne ustavne promjene u parlamentu sve je drugo doli sigurna. Stranački se vođe vrlo lako mogu sakriti iza veta zastupnika. Mirovni plan za Makedoniju osim toga može opstati i pasti s provedbom. NATO bi trebao pomoći vladi pri razoružavanju pobunjenika. Oročena zadaća ima dobre izglede postati novim trajnim angažmanom na Balkanu. Albanski pobunjenici ili vladine postrojbe moraju samo izazvati nezgode da bi NATO-ove vojnike doveli u neugodan položaj. U slavensko-makedonskom većinskom stanovništvu je osim toga protuzapadno raspoloženje jako rašireno. Zapad i NATO već su sada na glasu da su 'prijatelji Albanaca'. Ako NATO-ova postrojba ne uspije brzo i djelotvorno razoružati pobunjenike, u makedonskom će se taboru nepovjerenje pretvoriti u otvoreno neprijateljstvo prema stranim postrojbama. Skepsa je opravdana, jer na Kosovu višestruko jača NATO-ova mirovna postrojba (KFOR) s daleko jačim mandatom također nije obavila svoju zadaću. Makedonija ipak drži da se za korak odmakla od ponora građanskoga rata. No mirovni sporazum nipošto nije jamstvo za mir", zaključuje komentator Stephan Israel. AUSTRIJA SALZBURGER NACHRICHTEN 7. VIII. 2001. Nasilje se tako raspiruje a ne smiruje "Zamisao je sjajna: ako već svjetski vrh o gladi, onda tamo gdje glad stvarno postoji. Odvedimo dakle 180 šefova država i vlada u neku sasma, sasma siromašnu zemlju Trećega svijeta. Zamisao potječe od Silvija Berlusconija. A on je u paničnom strahu. Poslije ludila u Genovi, s pravom se boji da bi on i njegova policija po drugi put ove godine mogli propasti na jednom svjetskom vrhu. Naime u Rimu bi početkom studenoga trebala biti održana najavljena svjetska konferencija o gladi. A već sada se pretpostavlja da bi u glavni talijanski grad moglo doći pola milijuna prosvjednika. Uključujući i ratoborne momke. To si šef vlade ne može i ne želi priuštiti. Dakle dalje s priredbom na mjesto koje će ljudi koji žele prosvjedovati teško dosegnuti, najbolje uopće ne. Berlusconija nadmašuje samo još Fidel Castro: on bi moćnike ovoga svijeta najradije okupio na svemirskoj postaji. Na njoj ima dosta toga: na rijedak zrak i nedostatak zemljine sile teže već su navikli. I napokon bi se prostorno toliko udaljili od zemlje i ljudi koji na njoj žive, koliko se u njihovim glavama očito već dogodilo. Bez polemike: njihovim povlačenjem iza bodljikave žice u zabačena planinska sela ili na puste otoke, policijskim metodama, zakučastim riječima umjesto ozbiljnog dijaloga, demonstrativnim potresima umjesto približavanjem, vladajući postižu upravo suprotno od onoga što proglašavaju svojim ciljem: neće smiriti nasilje, nego ga raspiriti. Ima ih tek nekoliko stotina koji posežu za kamenjem, molotovljevim koktelima i letvama. A još se stotine tisuća izjašnjavaju za nenasilne prosvjede, oni koji se boje onoga što se podrazumijeva pod pojmom globalizacije. Za svoje brige žele pronaći adresata, jednostavno žele da ih se čuje. No što češće nailaze na policijske prepreke umjesto na otvorene uši, to će veća biti agresivnost, bijes. Pokreće se spirala, civilno nasilje i državno nasilje uzajamno se potiču. Šansa bi mogla biti u dijalogu. Prigoda se pružila na gospodarskom forumu u Salzburgu. Organizatori i protivnici su razgovarali. Mirno, konstruktivno. Salzburg se ne može uspoređivati s Genovom ili Goeteborgom. No početak je presudan: što više mirnih prosvjednika ima osjećaj da ih se shvaća ozbiljno, to će se lakše distancirati od nasilnika, izolirati ih. Što ih se manje shvaća ozbiljno, to će se lakše solidalizirati s nasilnicima. I - na kraju - posegnuti za kamenom", zaključuje Norbert Lublasser.