BBC 6. TISAK

BRITANSKI RADIO - BBC 6. VIII. 2001. Pregled tiska 'Mirovni pregovori ne uspijevaju zaustaviti podjelu Makedonije", naslov je članka u 'The Independentu', koji procjenjuje da je malo vjerojatno da će Sobranje ratificirati sporazum ukoliko makedonski ustupci albanskoj strani budu procijenjeni kao preveliki. List ocjenjuje da je etničko čišćenje na obje strane realnost. S jedne se strane procjenjuje se da je oko 60 tisuća Makedonaca izbjeglo s područja Tetova, dok su, s druge, tisuće Albanaca napustile Bitolu gdje su im zapaljene kuće i trgovine, te oskvrnuta džamija i groblje. 'The Independent' navodi da agenti za prodaju nekretnina već uvelike razmjenjuju kuće među pripadnicima dviju nacionalnih zajednica, kao i da su u etnički čistim četvrtima Skopja stanarine narasle za čak četrdeset posto. Oslikajući stanje u Tetovu 'The Independent' izvještava da se albanski pobunjenici osjećaju toliko sigurno da naoružani kalašnjikovima sjede po kafićima, dok se djeca mirno igraju unaokolo. List primjećuje da sve više Makedonaca vidi u podjeli ili barem federalizaciji države jedino trajno rješenje. List podsjeća na nedavni prijedlog dijela makedonske Akademije znanosti o razmjeni državne teritorije s Albanijom, ističući tadašnju procjenu makedonskog premijera Ljupča Georgijevskog da će se za mjesec dana 90 posto stanovništva složiti s tom idejom. 'Teškoća je što dvije strane imaju različite koncepcije podjele države', citira 'The Independent' jednog stranog promatrača, koji drži da Albanci žele kontrolu nad područjima u kojima su većina, ali se zbog siromaštva stanovništva i nedostatka prirodnih resursa ne žele odreći dijela kontrole nad državnom privredom. Iako podjela nije bila na dnevnom redu ohridskih pregovora, ako konačan sporazum bude postignut ona će uskoro postati realnost na terenu, zaključuje 'The Independent'. Komentar u 'The Guardianu' brani legitimitet haaškoga suda. List ističe da su nedavne optužnice protiv hrvatskih i muslimanskih generala dokaz da nisu samo Srbi haaški optuženici. 'The Guardian' inzistira da različito od nuernberškog haaški sud nije sud pobjednika već Ujedinjenih naroda, utemeljen na Ženevskoj konvenciji i konvenciji o genocidu koje su, prema ocjeni lista, pravno nedodirljive. Osvrćući se na Miloševićevu tvrdnju da je riječ o lažnom sudu, 'The Guardian' podsjeća da je njegovu nužnost i sam priznao stavljanjem potpisa na Daytonski sporazum. 'The Guardian' poziva da se podupru slični sudovi za zločine u Ruandi, Siera Leoneu, Istočnom Timoru i Kambodži kao preteče Međunarodnog suda za ratne zločine, koji Washington za sada ne želi prihvatiti, ali pred kojim će, predviđa list, jednoga dana biti odgovoran. Komentator 'The Financial Timesa' Lawrence Friedman, inače stručnjak za ratne studije londonskog Kraljevskog koledža, osvrće se na povijest širenja NATO-a i buduće korake tog procesa. On zaključuje da će povećanjem broja članica proces odlučivanja postajati sve složeniji, interesi članica sve suprostavljeniji, a njihovi međusobni odnosi kompleksniji i predviđa da će uloga generalnog tajnika saveza vremenom postati posrednička. Ipak, on ne predviđa imploziju NATO-a već transformaciju organizacije u paneuropsku sigurnosnu strukturu čije će širenje nužno biti okončano pridruživanjem Rusije. Prevladavajuće vanjskopolitičke teme današnjeg britanskog tiska su širenje nasilja na Bliskom istoku, sve veći pritisak Italije na Ujedinjene narode da s obzirom na iskustvo u Genovi pronađu drugo mjesto održavanja za konferenciju Svjetskog programa za hranu koja se u studenom treba održati u Rimu, kao i istim prosvjedima inspiriranoj inicijativi njemačkog ministra unutrašnjih poslova Schilyja da se osnuju europske policijske snage specijalizirane za kontrolu masovnih i potencijalno nasilnih prosvjeda. (BBC)