ZAGREB/LIMA, 6. kolovoza (Hina) - Šesteročlana ekspedicija karlovačkog Centra za istraživanje "Braća Seljan" nakon deset dana probijanja kroz Ande i peruansku prašumu stigla je na ruševine Gran Pajatena, drevnog kamenog grada, za koji
ekspedicija vjeruje da je mjesto smrti hrvatskog istraživača Mirka Seljana.
ZAGREB/LIMA, 6. kolovoza (Hina) - Šesteročlana ekspedicija
karlovačkog Centra za istraživanje "Braća Seljan" nakon deset dana
probijanja kroz Ande i peruansku prašumu stigla je na ruševine Gran
Pajatena, drevnog kamenog grada, za koji ekspedicija vjeruje da je
mjesto smrti hrvatskog istraživača Mirka Seljana.#L#
U spomen hrvatskom istraživaču rođenom 19. kolovoza 1871. u
Karlovcu, ekspedicija je na ostacima fascinantnog grada postavila
spomen ploču, izvijestio je danas vođa ekspedicije Mladen Kuka.
Kuka u e-mail poruci upućenoj iz Perua Radio Sljemenu, od kojega ju
je dobila i Hina, piše i kako su utvrdili, do sada nepoznat, datum
smrti Mirka Seljana: 12. svibnja 1913. "O tome smo našli povijesne
pisane izvore u Peruu koje ćemo predstaviti po prvi puta hrvatskoj
javnosti po našem povratku", navodi Kuka, predsjednik Centra za
ekspedicionizam, istraživanja i kulturu "Braća Seljan".
U hrvatskim se publikacijama do sada uglavnom navodilo kako je
Mirko Seljan "umro 1913. u bespućima peruanske prašume".
Karlovačka ekspedicija težak put kroz neprohodnu prašumu prošla je
pješice i na konjima, a svaki je član ekipe izgubio po 15 kilograma,
napominje Kuka. Osim Kuke, u njoj su Mladen Postružnik, Žarko
Baždar, Marko Prpić, Krunoslav Mlačak i Željko Car.
Pripreme za taj poduhvat trajale su dvije godine, a uz ostalo su
uključivale alpinizam, ronjenje, gladovanje, razne testove
izdržljivosti.
Braća Mirko i Stjepan (Stevo) Seljan poznati su hrvatski
istraživači, koji su 1899. krenuli u Afriku gdje istražuju područja
Rudolfova i Stefanijina jezera. Tamo obavljaju prva geomorfološka,
klimatološka i etnografska istraživanja. Četiri godine kasnije
odlaze u Južnu Ameriku, gdje organiziraju nekoliko ekspedicija u
nepoznata područja. Prvi su odredili položaj slapova Salto de
Guayara, utvrdili tok nekoliko rijeka i prikupili važnu
dokumentaciju o životu domorodačkih plemena.
Njihova najvažnija zamisao, projekt spajanja Atlantskog i Tihog
oceana kanalom koji se nadovezivao na Amazonu nije se ostvarila
radi iznenadne i nerazjašnjive smrti Mirka Seljana u bespućima
Perua.
Za kameni grad Gran Pajaten u srcu amazonskih prašuma istočnog
Perua znanstvenici vjeruju da ga je izgradio narod Chachapoya 2000
godina prije Krista, da bi ga u ranom 16. stoljeću osvojile Inke.
Postojanje Gran Pajatena svijetu je postalo poznato tek 1965. kada
ga je otkrio američki istraživač Gene Savoy. Smatra se da je to
najvažnije otkriće drevnih ruševina iz vremena prije Inka od
otkrića Machu Picchua iz 1911.
(Hina) pp/ln ln