RFE 1. VIII. HOOPER DRŽI DA MAKEDONCI MORAJU PODIJELITI VLAST

RADIO SLOBODNE EUROPE - RFE 1. VIII. 2001. Američki stručnjak za Balkan James Hooper: Makedonci moraju podijeliti vlast s albanskom manjinom. Razgovor o razlozima protuzapadnog raspoloženja u Makedoniji i ustupcima što bi obje strane morale napraviti kako bi se postigao mirovni sporazum s gospodinom Hooperom vodio Vlado Azinović. - Gospodine Hooper, kako biste ocijenili trenutačno stanje u Makedoniji? = Čini mi se da se Makedonci nalaze pred velikom odlukom o budućnosti zemlje. Ako žele da ona i dalje ostane cjelovita, a najiskrenije se nadam da je to slučaj, za dobro Makedonaca i Albanaca, ali i cijele regije. Dakle, ako to žele, Makedonci moraju biti spremni odreći se dijela dosadašnjeg monopola u državnoj upravi i stvarno podijeliti vlast s albanskom manjinom. Albanski udio u stanovništvu Makedonije znatno je veći nego što se to najčešće navodi. Albanaca je u Makedoniji između 30 i 40 posto, a ne između 20 i 30 kako se to često tvrdi. Ali Makedonci do sada nisu pokazali spremnost da u značajnijoj mjeri podijele vlast s Albancima. Mislim da kod umjerene makedonske struje postoji volja da se takvo što učini, ali teškoće predstavljaju makedonski nacionalisti. Njihove su pozicije, čini se, ojačane stavovima premijera Georgijevskog, pa i predsjednika Trajkovskog, ali i stavovima ljudi iz makedonskog vojnog vrha koji neprestano tvrde kako su u stanju vojnom akcijom eliminirati Nacionalnu oslobodilačku armiju. Mislim da to objektivno nije moguće, a do istog je zaključka došla i međunarodna zajednica. Inzistiranje na vojnom rješenju problema u Makedoniji može samo dovesti do građanskog rata ili do nasilne podjele zemlje. Međutim, upravo za takvu opciju, dakle vojnu, zalažu se vođe makedonskih nacionalista i zbog toga potiču protuzapadno raspoloženje i nerede u kojima su na meti simboli međunarodne nazočnosti u Makedoniji - zapadne ambasade i strana predstavništva. - Možete li procijeniti zbog čega makedonske vlati potiču prosvjede protiv međunarodnih predstavnika u Makedoniji i optužuju međunarodnu zajednicu da je stala na stranu Albanaca? = Nacionalisti predvođeni premijerom Georgijevskim i ljudima iz makedonske vojske i policije odlučili su da se neće odreći monopola državne kontrole i da ga neće podijeliti s Albancima. S druge strane, Zapad upravo inzistira na podjeli vlasti jer podržava očuvanje cjelovitosti Makedonije, ali i zato što želi okončati diskriminaciju albanske manjine u toj zemlji. Zato su se makedonski nacionalisti tako snažno okrenuli protiv međunarodnih predstavnika, protiv Sjedinjenih država, Europske unije i NATO-a, jer žele ograničiti mogućnost Zapada da potakne promjene u Makedoniji, poboljša položaj tamošnjih Albanaca i omogući očuvanje zajedničke države. Makedonski nacionalisti vjeruju da će, ako se međunarodni predstavnici povuku, albansko pitanje u toj zemlji moći riješiti vojnim putem. To je, međutim, vrlo loša procjena. No, upravo zbog nje makedonski čelnici napadaju i optužuju Zapad da podupire Albance. Vjerujem da unutar obje zajednice postoje razumni i umjereni političari i da bi u slučaju da oni prevladaju bilo moguće naći funkcionalno i za sve prihvatljivo političko rješenje. Čini mi se da bi u tom procesu bilo nužno očuvati cjelovitost Makedonije. Mnogi elementi budućeg državnog uređenja već su dogovoreni zahvaljujući posredničkim naporima Jamesa Pardewa i Francoisa Leotarda. Preostalo je da se riješi pitanje upotrebe albanskog jezika kojim govori skoro 40 posto stanovništva. Ako se to ne dogodi, a bojim se da neće, i ako nacionalisti odnesu prevagu među makedonskim političkim snagama i nastave se oslanjati na vojnu opciju, to će i samu ideju očuvanja zajedničke države učiniti nemogućom. Tada bi moglo doći do federalizacije koja bi dovela do toga da dvije zajednice žive jedna do druge, ali ne jedna s drugom, ili do nekog drugog modela etničke podjele. S političkog gledišta, nijedno od tih rješenja ne bi bilo zadovoljavajuće, niti bi donijelo stabilnost u regiji. - Za polovicu studenog ove godine na Kosovu su zakazani prvi opći izbori. U čemu vidite njihov značaj? = Izbori na Kosovu bit će od odlučujućeg značaja jer će dovesti do uspostave demokratski izabranih tijela autonomne vlasti u pokrajini. Svakako je dobro što će se to dogoditi, ali taj proces kasni najmanje godinu ili godinu i pol. Činjenica je, da će se izbori na Kosovu održati 2,5 godine nakon dolaska KFOR-a, a to je zbilja kasno. Dužnosnici pokrajinske vlasti koji budu izabrani, svoje će ovlasti službeno preuzeti početkom sljedeće godine. Najiskrenije se nadam da će i kosovski Srbi sudjelovati u izborima i kasnije u vlasti, kao i da će se ponašati konstruktivnije nego što je ponekad ranije bio slučaj. Mislim da će nakon izbora međunarodna zajednica morati prepustiti novoizabranim vlastima preuzimanje i veći dio ovlasti koje su do sada ležale na međunarodnoj upravi. Na taj bi se način demokratski izabranim Albancima i Srbima omogućilo da preuzmu veću odgovornost za budućnost pokrajine. Mislim da međunarodna zajednica očekuje da će prva odluka novog kosovskog parlamenta biti proglašenje nezavisnosti. Ne vjerujem da će se to dogoditi i takav bi korak bio pogrešan. Poznato je da Albanci silno žele nezavisnost Kosova i vjerujem da će je na kraju dobiti. No, oni sada moraju pokazati političku mudrost i umjesto da odmah krenu s objavom nezavisnosti, moraju preuzeti političku odgovornost na razuman način. Do nezavisnosti Kosova će svakako doći prije ili kasnije. Ako Albanci sada pokažu političku zrelost, konstruktivan i obziran odnos prema srpskoj manjini i odanost demokraciji, međunarodna će zajednica podržati i njihov zahtjev za neovisnošću. U ovom je trenutku osobito značajno pokazati da takvo Kosovo doprinosi regionalnoj stabilnosti. U tom će kontekstu i očuvanje međunarodne granice prema Makedoniji biti od odlučujućeg značaja važnosti jer se ne smije stvoriti dojam da nova prištinska vlada želi stvoriti 'veliko Kosovo' koje bi uključilo i dijelove Makedonije nastanjene Albancima. Sve dok se nova vlada bude odgovorno ponašala i održavala dobre odnose sa srpskom zajednicom i susjedstvom, i izgledi za nezavisnost Kosova bit će veći. (RFE)