ZAGREB, 24. srpnja (Hina) - Vrijeme je da Vlada predstavi jasan i transparentan plan privatizacije, odnosno plan za ostvarenje predviđenih prihoda od privatizacije na koje se računa u državnom proračunu, ocjenjuju analitičari
Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (RBA) u svojim srpanjskim analizama, ujedno prognozirajući da će u Hrvatskoj i dalje biti prisutan problem s fiskalnim deficitom.
ZAGREB, 24. srpnja (Hina) - Vrijeme je da Vlada predstavi jasan i
transparentan plan privatizacije, odnosno plan za ostvarenje
predviđenih prihoda od privatizacije na koje se računa u državnom
proračunu, ocjenjuju analitičari Raiffeisenbank Austria d.d.
Zagreb (RBA) u svojim srpanjskim analizama, ujedno prognozirajući
da će u Hrvatskoj i dalje biti prisutan problem s fiskalnim
deficitom.#L#
Rebalansom ovogodišnjeg proračuna planirani prihodi od
privatizacije smanjeni su sa prvotnih 8,7 milijardi kuna na 6,5
milijardi. Nakon dogovora oko prodaje 16 posto dionica Hrvatskog
telekoma Deutsche Telekomu za 500 milijuna eura, prikupljeno je
3,65 milijardi kuna, pa sada ostaje da se vidi od kuda će država
namaknuti preostalih 2,85 milijardi kuna, napominje se u
RBAnalizi.
U lipnju je objavljeno prikupljanje ponuda za prodaju Dubrovačke i
Croatia banke. U tom kontekstu, za analitičare RBA postavlja se
dodatno pitanje - "što Vlada ima dodatno za prodati". Uz Croatia i
Dubrovačku banku, Vlada može prodati svoje udjele u drugim bankama
(Privredna, Splitska, Riječka), a tu su i Croatia osiguranje,
Jadranski naftovod, Pliva i INA. Nakon što se pojavila nagađanja o
mogućnosti prodaje državnog udjela (25 posto) u Plivi, to su
službeno demantirali najviši dužnosnici Vlade.
Stoga za sada, zaključuju analitičari RBA, ostaje samo da Vlada
transparentno objavi svoje namjere o privatizaciji za ovu godinu
kako se špekulacijama i nagađanjima ne bi napravila šteta pojedenim
hrvatskim tvrtkama.
Istodobno, u srpanjskim analizama RBA se ocjenjuje da će se Vlada
prije ili kasnije morati suočiti s redizajnom načina financiranja
izvanproračunskih fondova jer se tu nalazi bitni problem rashoda
javnog sektora. Po mišljenju analitičara RBA, seljenje mirovinskog
fonda u središnji proračun samo je kozmetička promjena budući je
poznato da je državni proračun transferima u velikoj mjeri
financirao mirovinski fond. "Sada je sasvim jasno", smatraju
analitičari RBA, "da se većina mirovina isplaćuje iz tekućih
poreznih prihoda, a ne iz doprinosa".
Napominju također da Hrvatska ima stalnu višu strukturnu potrošnju
nego što to gospodarstvo i građani mogu podnijeti, te zaključuju da
će stoga problem sa fiskalnim deficitom i dalje ostati prisutan. Po
njihovoj ocjeni, dok ne dođe do zaustavljanja i smanjenja državne
potrošnje te smanjenja administracije problem će se samo
ponavljati.
Napominjući da se od 1999. godine Hrvatska nalazi u situaciji u
kojoj se deficit permanentno financira prodajom državnog
portfelja, u RBAnalizama prognoziraju da će se, prema trenutnom
stanju u proračunu, takva praksa ponavljati i sljedećih nekoliko
godina.
(Hina) ds