SAVJET HNB O GOSPODARSKIM I NOVČANIM KRETANJIMA

SAVJET HNB O GOSPODARSKIM I NOVČANIM KRETANJIMA Savjet Hrvatske narodne banke jučer je, pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, razmotrio najnoviju gospodarska i novčana kretnja, izvješća o prošlogodišnjem radu Zavoda za platni promet i o radu Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka u 1999. i 2000. godini, te donio više odluka iz svoje nadležnosti, priopćeno je iz HNB-a. U prvom tromjesečju ostvaren je šesti kvartalni rast bruto domaćeg proizvoda za redom i to za 4,2 posto. Budući da i kasniji podaci o gospodarskoj aktivnosti najvažnijih sektora govore o dinamičnom rastu, za očekivati je da će predviđena stopa ovogodišnjeg povećanja bruto domaćeg proizvoda biti i ostvarena. O dinamičnom rastu govore podaci da je industrijska proizvodnja porasla u svibnju za 8,2 posto a u petomjesečnom razdoblju za 7,2 posto prema istom razdoblju prošle godine, promet u trgovini na malo u travnju je bio za 13,3 posto, a za prva četiri mjeseca 11,5 posto veći nego lani, broj turističkih noćenja tijekom prvih pet mjeseci povećao se za 24 posto. Platnobilančni podaci pokazuju da izvoz raste zamjetno sporije od uvoza, a i deficit tekućeg računa veći je nego lani. To je djelomično i odraz ubrzanja ekonomske aktivnosti. Ukoliko se iz podataka o izvozu u kunskoj vrijednosti eliminira izvoz ostale transportne opreme (pretežno brodova, koji predstavljaju iregularnu komponentu), izvoz u prvih pet mjeseci raste po zadovoljavajućoj stopi od 11 posto. Podaci o prošlomjesečnom kretanju cijena još nisu poznati. Što se tiče tečaja, nakon što je tijekom travnja i svibnja središnja banka intervenirala na deviznom tržištu otkupom ukupno 206 milijuna eura, krajem svibnja zaustavljen je ubrzani rast vrijednosti kune prema euru. Tijekom lipnja održavala se zadovoljavajuća stabilnost tečaja i bez uključivanja središnje banke u poslovanje na deviznom tržištu. Na današnjoj sjednici Savjet HNB je odobrio vođenje računa pravnih osoba i obavljanje platnog prometa po tim računima sljedećim bankama: Centar banka d.d. Zagreb, Međimurska banka d.d. Čakovec, Privredna banka Zagreb d.d. Zagreb, Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb, Riječka banka d.d. Rijeka, Sisačka banka d.d. Sisak, Varaždinska banka d.d. Varaždin, Volksbank d.d. Zagreb i Zagrebačka banka d.d. Zagreb. Te poslove banke će moći obavljati od 15. listopada ove godine. Navedeni rok usklađen je s drugim promjenama u platnom sustavu (donošenje ili izmjene podzakonskih propisa, početak rada Jedinstvenog registra računa poslovnih subjekata i drugo). Hypo-Alpe-Adria Bank AG dobila je prethodnu suglasnost Savjeta HNB za preuzimanje do ukupno 80,91 posto dionica s pravom glasa u Slavonskoj banci d.d. Osijek, pri čemu će do povećanja vlasničkog udjela sa sadašnji 45,14 posto na 68,84 posto doći dokapitalizacijom a za mogućih dodatnih 21,25 posto otkupom od drugih dioničara (izuzevši EBRD). Bausparkasse Wuestenrot AG Salzburg i Wuestenrot Bank AG Ludwigsburg dobile su suglasnost za stjecanje po 37,5 posto dionica s pravom glasa u Wuestenrot stambenoj štedionici d.d. Zagreb, čime se udio dosadašnjeg jedinog vlasnika navedene štedionice, Bank Austria Creditanstalt Croatia d.d. Zagreb, smanjuje na 25 posto.