STATUS ZAP-A I NJEGOVIH ZAPOSLENIKA RIJEŠIT ĆE SE POSEBNIM ZAKONOM

Piše: Nevenka Brčić ZAGREB, 28. srpnja (Hina) - Platni će promet od početka iduće godine obavljati isključivo Hrvatska narodna banka (HNB) i poslovne banke, a do tada bi se posebnim zakonom trebao regulirati status sadašnjeg Zavoda za platni promet (ZAP), uključujući i pitanja njegovi imovine i zaposlenika. #L# Vlada je, naime, s ovotjedne sjednice u prvo saborsko čitanje uputila prijedlog novog zakona o platnom prometu, koji bi stupio na snagu 1. siječnja 2001. Po tom prijedlogu, platni bi promet prešao u isključivu nadležnost depozitnih institucija, odnosno mogle bi ga obavljati HNB koja bi vodila račune države i banaka, dok bi poslovne banke vodile račune poslovnih subjekata i građana i obavljale platni promet po tim računima. Početak primjene novog zakona ujedno znači i prestanak postojanja ZAP-a na dosadašnji način. ZAP je do sada, naime, imao vodeću ulogu u platnom prometu, a u nekim poslovima i monopolski položaj. No, s obzirom da je ZAP važna institucija s bogatim resursima, i tehničkim i ljudskim, on i dalje treba i može imati važnu ulogu, istaknuo je na sjednici Vlade ministar financija Mato Crkvenac. Najavio je pritom da će se posebnim zakonom riješiti status ZAP-a, uključujući zaposlene, kojih je trenutno oko 5.000. Ministar Crkvenac naznačio je i pravce mogućih rješenja. Ističe tako mogućnost privatizacije Nacionalnog klirinškog sustava, namjeru da se poslovi gotovine, trezora, a i dio platnog prometa izdvoje u posebno trgovačko društvo koje može biti servis bankarskom sustavu, koji od početak neće biti dovoljno osposobljen da pokrije sve potrebe platnog prometa. Kao treću komponentu ZAP-a Crkvenac navodi agenciju koja bi se bavila konsolidiranim nadzorom javnih financija i određenih financijskih institucija i operacija, obavljala poslove za državu vezane uz naplatu javnih prihoda i rashoda, te obavljala određene analitičke i druge poslove. Takvim se popratnim rješenjima, kaže Crkvenac, osigurava da ne dođe do nikakvih poremećaja, te osigurava transformacija dosadašnjeg nositelja platnog prometa. "U platnom prometu neće biti nikakvih šokova, nikakvih udara i nikakvih poremećaja", poručio je, predstavljajući prijedlog novog zakona o platnom prometu kojim se zaokružuje reforma platnog prometa, započeta još 1993. Središnja banka, koja bi u novom sustavu dobila izuzetno važno mjesto i u čijoj bi nadležnosti bila i regulativa i nadzor nad sustavom platnog prometa, već je ranije javnost upoznala s nacrtom prijedloga novog zakona. U odnosu na taj prvotni prijedlog novina je povećanje maksimalnog broja računa koje bi sudionici platnog prometa mogli imati. Sudionici platnog prometa morat će imati najmanje jedan račun za redovno poslovanje, dok bi maksimalno mogli imati pet računa, dok je prvotni prijedlog bio tri računa. "Širi se mogućnost gospodarskim subjektima da imaju više računa, što je dobro i ne predstavlja nikakvu opasnost", kaže Crkvenac. Devizni bi pak račun subjekti platnog prometa mogli imati samo u banci u kojoj vode kunski račun za redovno poslovanje. Poslovne banke vodile bi vlastiti registar računa otvorenih u toj banci, a na razini države ustrojio bi se Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata. Taj bi registar vodila HNB, a putem matičnog broja u njemu bi se mogli utvrditi svi računi jednog poslovnog subjekta otvoreni u svim bankama. Time se, ističe ministar Crkvenac, osigurava i naplata javnih prihoda i to je osnova prisilne naplate sredstava dužnika u svim bankama, tako da se ne može desiti da izbjegava izvršavanje svojih obveza. Zakonski prijedlog predviđa i sankcije protiv nelikvidnog sudionika. Banka bi tako Ministarstvo financija i nadležni trgovački sud morala izvijesti o sudioniku koji na računu ima evidentirane nenamirene obveze neprekidno 60 dana. No, u odnosu na prvotno predloženi tekst još u fazi njegova nacrta, u prijedlogu kojeg je jučer prihvatila Vlada, više se ne spominje obveza Ministarstva da u tom slučaju u idućih mjesec dana predloži pokretanje stečaja. (Hina) bn ds