GS: PRIPREME ZA PRIJENOS PLATNOG PROMETA IZ ZAP-A U BANKE

Piše: Nevenka Brčić ZAGREB, 19. srpnja (Hina) - Ugovor o otvaranju platnoprometnog računa pravne osobe - Plive kod Zagrebačke banke, prvi je takav zaključeni ugovor nakon što je devet poslovnih banaka prije desetak dana dobilo odobrenje Hrvatske narodne banke o vođenju računa pravnih osoba i obavljanju platnog prometa po tim računima.#L# Savjet HNB-a početkom srpnja odobrio je vođenje računa i obavljanje platnog prometa Centar banci, Međimurskoj banci, Privrednoj banci, Riječkoj, Sisačkoj, Varždinskoj, Zagrebačkoj, Raiffeisenbanci i Volksbanci. HNB je tada najavila da će poslove vođenja platnog prometa banke moći obavljati od 15. listopada ove godine, jer do tada treba donijeti ili izmijeniti niz propisa, uz ostalo i donijeti novi zakon o platnom prometu. Taj bi se prijedlog, kojim se zaokružuje reforma platnog prometa, pak uskoro trebao naći pred Vladom. Prema nacrtu prijedloga zakona koji je na svojim web stranicama objavila središnja banka, platni bi promet iz Zavoda za platni promet (ZAP) prešao u isključivu nadležnost depozitnih institucija, odnosno mogle bi ga obavljati HNB i poslovne banake, pri čemu bi HNB vodila račune banaka i države, a banke bi vodile račune i obavljale platni promet za poslovne subjekate i građane. Predviđeno je i ograničavanje broja računa koji tvrtka može imati za obavljanje platnog prometa, i to na maksimalno tri kunska računa u tri različite banke, te jedan devizni i to u banci u kojoj se već vodi račun za redovito poslovanje. Kako bi se osigurala naplata javnih prihoda i omogućila prisilna naplate sredstava dužnika na njegovim računima u svim bankama, banke bi vodile vlastiti registar računa koji su u njoj otvoreni, dok bi se na razini države ustrojio Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata. Taj bi registar vodila HNB, putem matičnog broja u njemu bi se mogli utvrditi svi računi jednog poslovnog subjekta otvoreni u svim bankama. Središnja bi banka također preuzela i regulativu i nadzor nad sustavom platnog prometa. Novi zakon uveo bi i rigoroznije mjere za sankcioniranje nelikvidnih tvrtki. Tako bi u slučaju da tvrtka na računu ima evidentirane nenamirene obveze neprekidno 60 dana, banka o tome morala obavijestiti Ministarstvo financija i nadležni trgovački sud. U idućih 30 dana, pak, Ministarstvo predlaže pokretanje stečajnog postupka. Jedno od najčešćih pitanja koje se postavlja vezano za novi zakon je i pitanje sudbine ZAP-a, posebice više od 5.000 ljudi koji trenutno radi u ZAP-u. Naime, s predviđenim početkom primjene novog zakona od 1. siječnja iduće godine nestao bi i ZAP kao sadašnja institucija. No, iz ZAP-a najavljuju svoj preustroj i u poslovnom i u institucionalnom smislu, ponudu i sadašnjih usluga u širem obujmu, nuđenje novih proizvoda. Pa i same banke koje će preuzeti poslove platnog prometa najavljuju da bi sa ZAP-om mogli postići dogovor da on za njih nastavi obavljati poslove primanja platnih naloga od klijenata, pružanje usluga u manipulaciji gotovinom. Uz to u ZAP-u računaju da bi mogli dobiti i poslove na razini proračuna, fondova, lokalne uprave i samuprave, zadržati velik dio poslova s gotovoinom, trezoriranju, transportu i slično. Postavlja se i pitanje što s Hrvatskim poštama, koje također trenutno obavljaju posao platnog prometa. Prema obrazloženjima iz zakona, Hrvatske pošte više ne bi mogle obavljati platni promet temeljem zakonske ovlasti već bi to mogla činiti samo temeljem ugovornog odnosa s bankama. (Hina) bn ds