GS: NAJAVA GOSPODARSKE REDAKCIJE ZA UTORAK, 24. SRPNJA

ZAGREB, 24. srpnja (Hina) - ZAGREB - Ugovor o oročavanju novčanog depozita za kreditiranje poduzetnika potpisat će zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb d.d. Božo Prka. PBZ će odobriti kredite poduzetnicima koje predloži gradsko Povjerenstvo za odabir poduzetničkih projekata na rok otplate od 7 godina, uz dvije godine početa, s promjenjivom kamatnom stopom od 8 posto godišnje. Nakon potpisivanja ugovora bit će održana i konferencija za novinare (VIP Klub PBZ-a, Vlaška 53/II u 11 sati.). ZAGREB - Vrijeme je da Vlada predstavi jasan i transparentan plan privatizacije, odnosno plan za ostvarenje predviđenih prihoda od privatizacije na koje se računa u državnom proračunu, ocjenjuju analitičari Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (RBA) u srpanjskoj analizi, ujedno prognozirajući da će u Hrvatskoj i dalje biti prisutan problem s fiskalnim deficitom. Rebalansom ovogodišnjeg proračuna planirani prihodi od privatizacije smanjeni su sa prvotnih 8,7 milijardi na 6,5 milijardi kuna. Nakon dogovora oko prodaje 16 posto dionica Hrvatskog telekoma Deutsche Telekomu za 500 milijuna eura, osigurano je 3,65 milijardi kuna, pa sada ostaje da se vidi od kuda će država namaknuti preostalih 2,85 milijardi kuna, napominje se u RBAnalizi. ZAGREB - Plasmani hrvatskih poslovnih banaka privatnom sektoru na kraju svibnja su iznosili 65,8 milijardi kuna i bili su za 8,1 posto veći nego na početku godine, objavljeno je u srpanjskom Biltenu hrvatske narodne banke. Budući da je veliki dio plasmana indeksiran u stranim valutama (krediti sa valutnom klauzulom i devizni krediti čine više od 70 posto ukupnih plasmana), stvarni je rast plasmana u prvih pet mjeseci bio veći i iznosio je gotovo 11 posto, napominju iz središnje banke. Analitičari središnje banke ističu da poslovne banke nastavljaju povlačiti sredstva iz inozemstva radi plasiranja u Hrvatskoj, a ta je konverzija deviza u kune utjecala i na aprecijaciju domaće valute. ZAGREB - Kretanja na domaćem deviznom tržištu krajem travnja i u svibnju bila su u znaku snažne nominalne aprecijacije tečaja kune prema euru, a samo tijekom svibnja kuna je prema euru ojačala za ukupno 3,3 posto. Tijekom lipnja pak ukupno je oslabila 0,7 posto u usporedbi s tečajem zabilježenim koncem prethodnog mjeseca, no već je srpanj donio daljnje jačanje kune prema euru. Tako je kuna, prema tečajnici početkom ovog tjedna ojačala za 2,76 posto u odnosu na tečaj krajem lipnja. Jačanje kune posljednjih mjeseci analitičari objašnjavaju s nekoliko razloga. Među razlozima je zaduživanje države u inozemstvu za financiranje domaće potrošnje, što je devizni priljev koji se konventira u kune. Nadalje posljedica je to i smanjenja inozemne aktive poslovnih banaka zbog njihove pojačane kreditne aktivnosti na domaćem tržištu, a povećana je ponuda deviza s početkom turističke sezone. Urednica: Davorka Stanešić tel. 01/4808 680 fax 01/4808 822 (Hina) ds ln