ZAGREB, 10. srpnja (Hina) - Zdravstveni djelatnici srednje i više stručne spreme koji rade na osobito teškim radnim mjestima, kakvi su npr. oni na intenzivnoj skrbi ili u radiologiji, dobit će na svoje plaće dodatak od 10, ili 20
posto, utvrđeno je uredbom koju je danas donijela hrvatska Vlada.
ZAGREB, 10. srpnja (Hina) - Zdravstveni djelatnici srednje i više
stručne spreme koji rade na osobito teškim radnim mjestima, kakvi
su npr. oni na intenzivnoj skrbi ili u radiologiji, dobit će na
svoje plaće dodatak od 10, ili 20 posto, utvrđeno je uredbom koju je
danas donijela hrvatska Vlada. #L#
Vlada je intervenirala na taj način kako bi se prihvatili opravdani
zahtjevi i posebno vrednovao rad medicinskih sestara, kazao je
zamjenik premijera Goran Granić. Napomenuo je da je uredba
privremenog karatktera dok se kolektivnim ugovorom to ne potvrdi
ili njime i bolje uredi.
Prema Vladinoj uredbi na 10, ili 20 posto dodatka mogu računati
glavne sestre državnih bolnica, glavne sestre i glavni tehničari
županijskih bolnica i klinika, odjelna glavna sestra i glavni
tehničar, zdravstveni djelatnici na hemodijalizi, u hitnoj službi,
bolničkom odjelu, rađaoni, forenzičkoj psihijatriji, patronažnoj
djelatnosti, djelatnici koji rade u jedinicama intenzivne skrbi,
radiološkoj dijagnostici, na operacijama, primjeni citostatika,
liječenju AIDS-a, otvorenim izvorima zračenja.
Vlada je prihvatila da se za 24 bolnice otpiše 88 milijuna kuna
dugovanja prema javnim poduzećima, proračunu i fondovima
mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, ali uz jasnu poruku da se
dubioze više ne smiju prebacivati na državu.
Od ukupno 65 bolnica u Hrvatskoj, njih 24 imaju financijskih
poteškoća i sredinom travnja samo su dobavljačima lijekova,
medicinske opreme i hrane dugovale 723 milijuna kuna.
Taj će se dug podmiriti na način da će 40 posto iznosa pokriti
županije kao osnivači, a ostatak državni proračun.
Izuzetak su bolnice u Rijeci i u Osijeku koje su u državnom
vlasništvu, pa će država preuzeti i dugove.
Na županije bi pao i teret osiguranja otpremnina za višak radnika,
uz izuzetak Rijeke i Osijeka, te vukovarske Opće bolnice.
Procjenjuje se da 24 bolnice imaju oko 2.200 zaposlenika viška, a za
njihove otpremnine županije bi trebale osigurati oko 105 milijuna
kuna.
Ministar financija Mato Crkvenac ističe da se tim bolnicama mora
pomoći, neovisno koliko to bilo teško za nacionalnu ekonomiju.
Državni proračun, kaže, na sebe prima obvezu da u dvije godine
podmiri 460 milijuna kuna za zdravstvo. No, Crkvenac poručuje kako
treba shvatiti da se nakon ovog poteza više ne smije ići u stvaranje
dubioza koje će sanirati država.
Dugovi u tim bolnicama nastali su zbog različitih razloga, zbog
rata, jer se nalaze na područjima gdje je malo stanovnika, a
ministrica zdravstva Ana Stavljenić Rukavina dodaje i višak
kapaciteta. Prema analizi, višak je 888 kreveta, a samo u 24 bolnice
taj je višak 621 krevet.
Članovi Vlade posebno su upozorili na neracionalnosti poslovanja,
te da osnivači, a ne samo država moraju snositi teret takvog
poslovanja. Osnivači moraju shvatiti da u slučaju neracionalnosti
trebaju mijenjati upravna vijeća, ili će same snositit troškove
neracionalnosti, poručio je potpredsjednik Vlade Slavko Linić.
Ističe da bi Ministarstvo moralo imati autoritet i za nesolidne
tražiti brisanje ustanove.
(Hina) bm/bn sšh