RFE-HRVATSKI TURIZAM-18-7

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 18. VII. 2001. Hrvatski turizam: rast i stagnacija Prilog Milana Gavrovića: "'Imamo goste kakve možemo dobiti?' Ta, pomalo rezignirana konstatacija ministrice turizma, Pave Župan Rusković, pogađa u samo srce problema. Hrvatska turistička ponuda više nije ono što je bila prije deset godina, pa ne može računati ni na goste kakve je nekad imala. Na Jadranskoj obali sada je najviše turista iz bivših komunističkih zemalja srednje Evrope, a mnogo manje nekad najbrojnijih Nijemaca, Austrijanaca, Talijana, Francuza ili Engleza. Oni sada slijede neke druge putokaze, a prestanak rata i silazak s vlasti nacionalističkog HDZ-ova režima, na koji je civilizirana Europa bila alergična, nije bilo dovoljno da ih vrati na stare staze. Mala potrošnja turista u Hrvatskoj, sada se objašnjava time što za svoj novac stranci dobivaju premalo kuna, pa im je poslije sve preskupo. Nesumnjivo da je nerealan devizni tečaj jak razlog, zbog kojeg turisti troše malo, a hotelijeri i drugi turistički privrednici ostaju bez prihoda. Ali točno je i to da je turizam, u proteklom desetljeću, doživio istu sudbinu, kao i ostala hrvatska privreda; ulagalo se malo, a uništavalo mnogo. Vrijednost i poslovna sposobnost poduzeća, koja ne investiraju, topi se poput snijega u proljeće. Tako je, na primjer, nestao i riječki brodar Croatia line, nekadašnja Jugolinija, koja u deset godina nije nabavila nijedan brod. U tih istih deset godina ? tokom kojih se u hrvatskom turizmu nije sagradilo ništa, dok su postojeći objekti zastarijevali i propadali ? u ostalim mediteranskim zemljama, podignuti su novi hoteli s milijun kreveta i svim ostalim što upotpunjuje turističku ponudu. Samo Turska sada ostvaruje promet od 10 milijardi dolara, iako je prije, ako se ne računa Carigrad, ona bila turistički nepoznata zemlja. Europski turisti sada imaju drukčiji izbor, a za svoj novac više i traže. Gosti iz nekadašnjih komunističkih zemalja traže manje, mnogi od njih su sretni da uopće mogu putovati, ali mnogo manje i troše. Udruga hotelijera tvrdi da je u hotelima s dvije i tri zvjezdica, izvanpasionska potrošnja, samo 2,5 marke dnevno. U skromnijim hotelima, ni jedna marka. Ali to su gosti, kakve hrvatski turizam danas može privući i trebao bi im biti zahvalan da dolaze. Uz realniji devizni tečaj i oni bi trošili više, a turizam bi dobio novi zalet. Ovako, on dijeli sudbinu cijele izvozne privrede, koja stagnira već osmu godinu uzastopce". (RFE)