VOA-24. V. O KRŠENJU LJUDSKIH PRAVA U HRVATSKOJ

GLAS AMERIKE - VOA 24. VI. 2001. Međunarodna helsinška federacija za ljudska prava o ljudskim pravima u Hrvatskoj - stanje prošle godine 'manje loše' nego ranije Prilog Bojana Klime "Međunarodna helsinška federacija za ljudska prava objavila je nedavno godišnje izvješće o poštivanju ljudskih prava u nizu zemalja članica Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi. Donosimo dijelove izvješća koje se odnosi na stanje u Hrvatskoj, u prošloj 2000. godini. Međunarodna helsinška federacija savez je nacionalnih odbora. Godišnje izvješće temelji se na podacima koje su središnjici poslali ogranci u državama članicama. Prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora, opća situacija vezana uz problematiku ljudskih prava u 2000. godini bila je - kako se navodi - 'manje loša' no što je to bilo prethodnih godina. Bez obzira na to, Hrvatska niti prošle godine, unatoč demokratskim promjenama, 'nije ispunjavala svoje međunarodne obaveze, te kriterije po kojima se ponašaju demokratske zemlje'. No, prestala su neka od težih kršenja ljudskih prava, znana iz doba Hrvatske demokratske zajednice - stoji u izvješću. 'Počele su se provoditi reforme i Hrvatska je poduzela važne korake kako bi postala demokratska europska država' - navodi se u izvješću Međunarodne helsinške federacije. U poglavlju koje se odnosi na slobodu izražavanja i medija, spominju se tri najveća problema vezana uz hrvatsku medijsku scenu: prvo - tajnost, odnosno netransparentnost, vezana uz vlasništvo nad pojedinim medijskim kućama; drugo - povezanost novinara, političara i tajnih službi; i treće - manipulacija informacijama. Što se tiče televizijskog programa, primjećuje se da su nakon promjene vlasti te dolaska novog vodstva na televiziju prestali napadi na vladine kritičare, a nema više niti takozvanog 'govora mržnje'. 'Međutim, transformacija televizije od jednostranačke do javne institucije ide presporo' - navodi se u izvješću, koje primjećuje da programi još uvijek sadrže previše informacija o aktivnostima državnih dužnosnika i vladajuće stranke. Hrvatski helsinški odbor kritizira vladajuću šestoricu zbog toga što nije ukinula odredbe kaznenog zakona koje ograničavaju slobodu govora, ali s druge strane omogućavaju takozvani 'govor mržnje'. Spominju se i sudske odluke o prekidanju kaznenog postupka protiv novinara tjednika 'Globus' i 'Feral Tribune', te odluka Vrhovnog suda da usvoji žalbu tjednika 'Nacional', u vezi navodnog elektronskog prisluškivanja novinara 1998. godine. U poglavlju o poštivanju prava udruživanja i javnog okupljanja konstatira se da se situacija nakon siječanjskih izbora znatno popravila. 'U otvorenoj atmosferi koja je zavladala, policija je bila tolerantnija prema sudionicima niza prosvjeda'. Međutim, navodi se i nekoliko problematičnih odredbi koje ograničavaju pravo okupljanja. Naprimjer, organizatori prosvjeda moraju policiju obavijestiti o održavanju demonstracija pet dana unaprijed, ili - prema odluci zagrebačke gradske skupštine okupljanja su zabranjena na tri najveća gradska trga. U vezi situacije u sudstvu, helsinška federacija opaža da su hrvatski sudovi vrlo neefikasni i spori. 'Pravo na pravedno suđenje u razumnog roku često se krši, pogotovo kad se radi o problematici s područja radnog prava' - konstatira se u izvješću. U vezi rada policije zabilježena su ozbiljna kršenja istražne procedure, iako je - navodi se u izvješću - 'policija poduzela ozbiljne napore da se transformira u profesionalnu i civiliziranu instituciju'. Navodi se niz kršenja ljudskih prava prema pripadnicima srpskog i romskog naroda, ljudi koji žive u ratom pogođenim područjima, te zatvorenika. U vezi općeg kršenja prava manjina, spominju se problemi u povratku građana srpske nacionalnosti. 'Iako središnje vlasti izražavaju podršku povratku izbjeglica, na lokalnoj razini međunacionalna je netrpeljivost još uvijek vrlo raširena' - konstatira se u izvješću. Također se navodi da najveća netolerancija vlada prema pripadnicima romske zajednice, njih oko 60 tisuća, te da vlasti često toleriraju ispade protiv njih. Navodi se da tek deset posto romske djece polazi škole. U Varaždinu je zabilježen slučaj osnivanja posebnog razreda za Rome, dok je jedan lokal u Zagrebu izvjesio natpis da se 'Romima piće ne poslužuje'. U vezi iskazivanja mržnje prema manjinama i ljudima drugačijeg političkog opredjeljenja, izvješće konstatira da se dio medija, institucija i pojedinaca i dalje ponaša neodgovorno. Navodi se govor Ante Đapića u Vukovaru, u kojem je prijetio lokalnom srpskom stanovništvu, desakracija spomenika srpskim žrtvama ustaškog terora na Kordunu, te 'satirični' prilog o logoru Jasenovac u programu jedne zagrebačke neovisne radio postaje. Glede poštivanja prava žena godišnji izvještaj Međunarodne helsinške federacije, navodi da 'hrvatsko zakonodavstvo ne poznaje odredbe koje definiraju ili propisuju kaznu za spolnu diskriminaciju'. U načelu je moguće podići tužbu zbog takve vrste diskriminacije, no u praksi će biti vrlo teško ostvariti zaštitu u takvim slučajevima, konstatira se u ovom dokumentu. Kao glavni problem žena navodi se nezaposlenost, pogotovo za osobe srednje dobi, te nasilje u obitelji. Spominje se nalaz jedne ankete u kojoj se 49 posto ispitanika i 35 posto ispitanica složilo s tvrdnjom da je 'ženi mjesto prvenstveno kod kuće'. Iako Hrvatice iskazuju iznadprosječno zanimanje za politiku, njihova zastupljenost na političkoj sceni je nedovoljna, navodi se u izvještaju. U Zastupničkom je domu tek 21 žena dok ih među ministrima tek 13 posto. Bili su to izvaci iz godišnjeg izvješća međunarodne helsinške federacije o poštivanju ljudskih prava u Hrvatskoj, tijekom 2000. godine. (VOA)