ZAGREB, 15. srpnja (Hina) - Premijer Ivica Račan prepričao je danas u Hrvatskom saboru osnovne teze pisma s prigovorima kojega je uputio Haaškom sudu nakon što su u Vladu stigle dvije tajne, zapečaćene optužnice, te zatražio saborsku
podršku njegovoj Vladi za politiku poštivanja međunarodnih obveza i nastavak reformskog smjera.
ZAGREB, 15. srpnja (Hina) - Premijer Ivica Račan prepričao je danas
u Hrvatskom saboru osnovne teze pisma s prigovorima kojega je
uputio Haaškom sudu nakon što su u Vladu stigle dvije tajne,
zapečaćene optužnice, te zatražio saborsku podršku njegovoj Vladi
za politiku poštivanja međunarodnih obveza i nastavak reformskog
smjera. #L#
Saboru je prepričao osnovne teze svoga kako kaže "oštro
intoniranog" pisma s prigovorima na optužnice.
Izvijestio je da je opovrgnuo da je za i nakon "Oluje" kumulativnim
učincima protupravnih radnji (ubojstva, pljačke i dr.) došlo do
deportacije i/ili iseljavanja krajinskih Srba u širim razmjerima,
a spominju se i brojke od 150.000 do 200.000 ljudi.
"Istaknuo sam da takvo što ne može biti točno. Notorna je činjenica
da je srpsko stanovništvo iselilo planirano odmah na početku Oluje
i to po nalogu svoga vodstva", rekao je Račan.
Naveo je da se prigovori odnose, da određene konkretne zločine nisu
počinile hrvatske snage, odnosno da tek treba utvrdi da li su i koje
zločine počinili pripadnici tih snaga, a koje eventualno druge
osobe koje se nikako ne mogu okarakterizirati kao hrvatske snage.
Kaže da je tražio jasno određenje tzv. krajine, kao samoproglašene,
nelegitimne i pobunjeničke tvorevine.
U protivnom, kaže, otvorilo bi se pitanje i postojanja odgovornosti
Miloševića i njegovih suradnika za agresiju i zločinačke
posljedice stvaranja velike Srbije.
Naveo je da je u pismu podsjetio da je velik dio Hrvatske bio
okupiran, naglasio zločinačku ulogu JNA i etničko čišćenje Hrvata i
brojne zločine počinjene nad njima upravo na području tzv.
krajine.
Premijer je pred Saborom istaknuo da suradnja Vlade s Haaškim sudom
ne znači da Vlada podržava optužnice, te najavio da će Vlada u samom
sudskom procesu učinit sve da pomogne obranu optuženih, naročito u
dijelovima optužnica koje ne može prihvatiti.
Veliko je ohrabrenje Vladi, kaže, bilo uvjeravanje i postignuti
dogovor kako Haaško tužiteljstvo u svom radu neće kriminalizirati
Domovinski rat, posebno oslobodilačke akcije Hrvatske vojske i
njihovu legitimnost, te da se pri optuživanju neće primjenjivati
isključivo kriterij zapovjedne odgovornosti već će se to uvijek
raditi i uz izravnu odgovornost pojedinaca.
"U dijelu teksta optužnice ne slijedi se taj pristup u potpunosti i
otvaraju se neka pitanja", otkrio je Račan.
Istaknuo je da je u pismu upozorio na neke dijelove optužnica koji
se temelje na izravnoj zapovjednoj odgovornosti, ali gdje nema
uvijek izravne povezanosti optuženih s pojedinim zločinima.
Usprotivio se, kaže, i ocijeni da su optuženi zajedno s drugima
planirali, poticali ili na drugi način počinili kazneno djelo
progona, prisilne deportacije i raseljavanja srpskog stanovništva
iz Hrvatske i to dijelom kroz "Oluju". "Može se steći dojam,
istaknuo sam, da se ovakvim navodima optužnice makar dijelom
kriminalizira ili pokušava kriminalizirati ova akcija i dovodi u
pitanje njena legitimnost", rekao je.
Rekao je da se zauzeo da optužnice razumije i prihvati velika većina
hrvatskih građana, a ne da one evenutalno posluže kao oružje
snagama koje se opiru suradnji s Tribunalom i progonu ratnih
zločina. Prenio je da je istaknuo da neke nejasnoće u optužnicama
mogu pridonijeti da one budu ne samo na štetu Hrvatske i Tribunala,
već bi mogle ugoroziti ostvarenje pravde.
Istaknuo je da je širokim i opširnim prepričavanjem pisma riskirao,
i time svjesno preuzeo na sebe sasvim određenu odgovornost.
Podsjeto je također da je Haaško tužiteljstvo objasnilo da se
optužnice ne mogu mijenjati nakon što ih Sud potvrdi, ali da će biti
prostora za primjedbe u daljnjem postupku pred Sudom.
Govoreći o situaciji u kojoj se Vlada našla kod odlučivanja o
optužnicama, Račan je kazao da nije bilo upitno prihvaćanje
međunarodnih obveza i hrvatskih zakona, ali je Vlada bila u teškoj
situaciji jer je znala da će svaki njen stav izazvati reakciju i u
zemlji i u svijetu.
Bili smo svjesni, kazao je, da bi sukob sa Sudom značio sukob s
međunarodnom zajednicom, izolaciju i sankcije. "Mislim da onaj tko
zagovara takav razvoj događaja izdaje nacionalne interese", rekao
je Račan.
Izražavajući spremnost da Vlada pomogne obranu optuženih, ako do
suđenja u Haagu dođe, posebno u točkama optužnica s kojima se ne
može složiti, Račan je najavio da će se Vlada koristiti i institutom
"amicus curie" koji joj omogućava da se i neposredno umiješa u
proces suđenja.
Ponovio je da je za Vladu, kao i za većinu građana, suradnja s Haagom
neupitna, kao i da se svim sredstvima izbori za istinu i zaštitu
vrijednosti Domovinskog rata.
Drugačija odluka rezultirala bi izolacijom i sankcijama, rekao je
ponavljajući i frazu o narodu koji jede travu.
"Ako bi narod jeo travu ne bi svi jednako bili u toj situaciji, a
pitanje je žele li to hrvatski građani i koju će cijenu sutra
platiti za neodgovorno populističko ponašanje političke elite",
kazao je Račan.
Istaknuo je da odluka pred kojom je prije tjedna dana stajala Vlada,
a danas Sabor, nije odluka o sudbini 22 člana Vlade, već o sudbini
svih građana. Odluka je to i hoće li se Hrvatska izgrađivati kao
demokratska i pravna država, integrirati se s Europom ili će
šutnjom većine i agresivnošću manjine biti gurnuta u balkanski mrak
i blato, kazao je.
Račan je podsjetio da je njegova Vlada, vlada reformi, te na kraju
zatražio podršku Sabora ne samo za politiku suradnje s međunarodnom
zajednicom, već i za odlučno poštivanje reformskog smjera.
Račan je očitovanje Sabora o povjerenju Vladi zatražio nakon njene
odluke od 7. srpnja da udovolji zahtjevima Haaga i dvije optužnice
proslijedi Ministarstvu pravosuđa, i zbog toga, ostavki ministara
HSLS-a (Gorana Granića, Joze Radoša, Goranka Fižulića i Hrvoja
Kraljevića).
(Hina) bn/bm/nb/ibob sšh