HR-parlamenti-povjerenje vladi-glasovanje-Vlada SABOR ĆE GLASOVATI O POVJERENJU A NE O NEPOVJERENJU VLADI piše: Gordana GrbićZAGREB, 9. srpnja (Hina)- Ustav je sasvim jasan, Sabor može glasovati samo o povjerenju Vladi, rekao je danas
Luka Trconić predsjednik Odbora za pravosuđe, nakon dvojbi koje je izazvala izjava Ratka Maričića iz SDP-a da se glasuje o nepovjerenju Vladi.
piše: Gordana Grbić
ZAGREB, 9. srpnja (Hina)- Ustav je sasvim jasan, Sabor može
glasovati samo o povjerenju Vladi, rekao je danas Luka Trconić
predsjednik Odbora za pravosuđe, nakon dvojbi koje je izazvala
izjava Ratka Maričića iz SDP-a da se glasuje o nepovjerenju
Vladi.#L#
Razlika nije beznačajna, jer u slučaju glasovanja o nepovjerenju za
tu odluku treba 76 glasova, koje bi opozicija teško sakupila.
U okolnostima nastalima nakon odluke Vlade o izručenju dvojice
hrvatskih građana sudu u Haagu, za koje javnost nagađa da su jedan
djelatni i jedan umirovljeni general HV-a, za takvu bi odluku bilo
46 zastupnika HDZ-a, HSP-a i HKDU-a, što nije dovoljno za pad
Vlade.
Ni s glasovima DC-a i HSLS-a to se ne bi moglo učiniti, tim više jer
bi u takvim okolnostima, misle politički analitičari, dio
zastupnika tih stranaka izbjegao očitovanje "za" ili "protiv" i
suzdržao se od glasovanja. Za Račanovu Vladu bila bi to lakša
varijanta.
Maričić tvrdi da je povjerenje Vladi već jednom izglasano, da je
njen mandat legitiman, i da se sada može glasovati samo o
nepovjerenju. Poziva se pritom na ustavnu odredbu po kojoj je
odluka o nepovjerenju donijeta ako je za nju glasovala većina u
zastupnika u domu.
Trconić, međutim, tvrdi da hrvatskim Ustavom nije predviđeno
glasovanje o nepovjerenju.
O tome su obavljena i savjetovanja u saborskom čelništvu, pa je
utvrđeno da jedino što predsjednik Sabora može staviti na
glasovanje jest zahtjev premijera o povjerenju Vladi, rekao je
Trconić.
Objasnio je da rezultat glasovanja može biti odluka o povjerenju
ili nepovjerenju Vladi, što ovisi o tome je li natpolovična većina
od ukupnog broja zastupnika glasovala za povjerenje Vladi.
S takvom se interpretacijom ustavnih odredbi o institutu
izglasavanja povjerenja Vladi slaže i profesor Ustavnog prava na
Pravnom fakultetu u Splitu Arsen Bačić, premda dopušta mogućnost
različitih interpretacija zbog ne sasvim jasnih ustavnih odredbi.
Postoji u nekim ustavima načelo po kojem se nakon prvog
izglasavanja povjerenja vladi svako drugo izjašnjavanje smatra
glasovanjem o nepovjerenju, ali, tvrdi Bačić, to nije slučaj s
rješenjima iz hrvatskog Ustava.
Glasovanje o povjerenju Vladi po našem Ustavu je sredstvo Vlade
kojim ona provjerava uživa li podršku parlamenta. To je za Vladu
sklizak teren ali i rizik u koji se mora upusti kako bi provjerila
neke svoje poteze, rekao je Bačić.
Zahtjev za izglasavanje nepovjerenja u pravilu je u rukama
zastupnika, koji na taj način mogu nadzirati izvršnu vlast. A koja
je stvarna uloga tog instituta u drugim ustavanopravnim sustavima
jesno je iz njegova naziva cenzura, objasnio je Bačić.
Dakle, opstanak Vlade ovisi o tome hoće li za Račanov zahtjev da se
glasuje o povjerenju Vladi ruku dignuti potrebna većina od 76
zastupnika, čime će joj biti izglasano povjerenje.
Prema nizu izračuna u različitim medijima tijekom vikenda,
Račanova Vlada u nedjelju vjerojatno neće izgubit povjerenje.
(Hina) ggrb vl