FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SABOR ĆE GLASOVATI O POVJERENJU A NE O NEPOVJERENJU VLADI

HR-parlamenti-povjerenje vladi-glasovanje-Vlada SABOR ĆE GLASOVATI O POVJERENJU A NE O NEPOVJERENJU VLADI piše: Gordana GrbićZAGREB, 9. srpnja (Hina)- Ustav je sasvim jasan, Sabor može glasovati samo o povjerenju Vladi, rekao je danas Luka Trconić predsjednik Odbora za pravosuđe, nakon dvojbi koje je izazvala izjava Ratka Maričića iz SDP-a da se glasuje o nepovjerenju Vladi.
piše: Gordana Grbić ZAGREB, 9. srpnja (Hina)- Ustav je sasvim jasan, Sabor može glasovati samo o povjerenju Vladi, rekao je danas Luka Trconić predsjednik Odbora za pravosuđe, nakon dvojbi koje je izazvala izjava Ratka Maričića iz SDP-a da se glasuje o nepovjerenju Vladi.#L# Razlika nije beznačajna, jer u slučaju glasovanja o nepovjerenju za tu odluku treba 76 glasova, koje bi opozicija teško sakupila. U okolnostima nastalima nakon odluke Vlade o izručenju dvojice hrvatskih građana sudu u Haagu, za koje javnost nagađa da su jedan djelatni i jedan umirovljeni general HV-a, za takvu bi odluku bilo 46 zastupnika HDZ-a, HSP-a i HKDU-a, što nije dovoljno za pad Vlade. Ni s glasovima DC-a i HSLS-a to se ne bi moglo učiniti, tim više jer bi u takvim okolnostima, misle politički analitičari, dio zastupnika tih stranaka izbjegao očitovanje "za" ili "protiv" i suzdržao se od glasovanja. Za Račanovu Vladu bila bi to lakša varijanta. Maričić tvrdi da je povjerenje Vladi već jednom izglasano, da je njen mandat legitiman, i da se sada može glasovati samo o nepovjerenju. Poziva se pritom na ustavnu odredbu po kojoj je odluka o nepovjerenju donijeta ako je za nju glasovala većina u zastupnika u domu. Trconić, međutim, tvrdi da hrvatskim Ustavom nije predviđeno glasovanje o nepovjerenju. O tome su obavljena i savjetovanja u saborskom čelništvu, pa je utvrđeno da jedino što predsjednik Sabora može staviti na glasovanje jest zahtjev premijera o povjerenju Vladi, rekao je Trconić. Objasnio je da rezultat glasovanja može biti odluka o povjerenju ili nepovjerenju Vladi, što ovisi o tome je li natpolovična većina od ukupnog broja zastupnika glasovala za povjerenje Vladi. S takvom se interpretacijom ustavnih odredbi o institutu izglasavanja povjerenja Vladi slaže i profesor Ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Splitu Arsen Bačić, premda dopušta mogućnost različitih interpretacija zbog ne sasvim jasnih ustavnih odredbi. Postoji u nekim ustavima načelo po kojem se nakon prvog izglasavanja povjerenja vladi svako drugo izjašnjavanje smatra glasovanjem o nepovjerenju, ali, tvrdi Bačić, to nije slučaj s rješenjima iz hrvatskog Ustava. Glasovanje o povjerenju Vladi po našem Ustavu je sredstvo Vlade kojim ona provjerava uživa li podršku parlamenta. To je za Vladu sklizak teren ali i rizik u koji se mora upusti kako bi provjerila neke svoje poteze, rekao je Bačić. Zahtjev za izglasavanje nepovjerenja u pravilu je u rukama zastupnika, koji na taj način mogu nadzirati izvršnu vlast. A koja je stvarna uloga tog instituta u drugim ustavanopravnim sustavima jesno je iz njegova naziva cenzura, objasnio je Bačić. Dakle, opstanak Vlade ovisi o tome hoće li za Račanov zahtjev da se glasuje o povjerenju Vladi ruku dignuti potrebna većina od 76 zastupnika, čime će joj biti izglasano povjerenje. Prema nizu izračuna u različitim medijima tijekom vikenda, Račanova Vlada u nedjelju vjerojatno neće izgubit povjerenje. (Hina) ggrb vl

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙