ZAGREB, 14. srpnja (Hina) - Odnosi Hrvatske s Haaškim sudom i pitanje povjerenja Vladi dvije su središnje teme kojima bi Hrvatski sabor sutra trebao nastaviti 13. sjednicu.
ZAGREB, 14. srpnja (Hina) - Odnosi Hrvatske s Haaškim sudom i
pitanje povjerenja Vladi dvije su središnje teme kojima bi Hrvatski
sabor sutra trebao nastaviti 13. sjednicu. #L#
Hoće li se o tim temama provesti objedinjena rasprava, kako
predlažu zastupnici pet vladajućih stranaka, ili odvojeno, što
traži HDZ, odlučivat će se na samom početku sjednice.
Raspravu o odnosima Hrvatske s Haaškim sudom, u povodu dviju
zapečaćenih optužnica pristiglih iz Haaga, zatražio je HDZ. Ta
stranka traži da Vlada izvijesti parlament o tomu sadrže li te
optužnice neprihvatljive političke kvalifikacije o naravi
Domovinskog rata.
Prema nekim informacijama, iz pisma s prigovorima premijera Ivice
Račana Haagu može se iščitati da se u optužnicama navodi da je
Hrvatska izvršila agresiju na tzv. RS Krajinu, s ciljem etničkog
čišćenja.
HDZ, DC i HSLS traže da premijer pročita pismo s prigovorima jer
drže da je bez toga nemoguće provesti raspravu.
No, premijer to ne može učiniti jer mu, kako je rekao, prijete
sankcije Haaškog suda, među ostalim, 12 mjeseci zatvora.
Premda neki zastupnici pozivaju na raspravu o cjelokupnom programu
Vlade, suradnja s Haagom bit će, po svemu sudeći, ključna točka oko
koje će se "lomiti" rasprava o povjerenju Vladi.
Raspravu i glasovanje o tomu zatražio je prošle subote premijer
Račan, nakon što Vlada nije uspjela konsenzusom donijeti odluku o
izručenju optuženih Haagu.
Od 22 ministra, za tu je odluku bilo njih 19, dva su se HSLS-ova
ministra - Jozo Radoš i Goranko Fižulić - suzdržali, a protiv je bio
jedino HSLS-ovac Hrvoje Kraljević.
Zbog moralnog konflikta između stavova Vlade i stranke, ostavku su
istu večer podnijeli ministri Radoš, Fižulić i Kraljević, te
zamjenik premijera Goran Granić, dok peti HSLS-ov ministar Alojz
Tušek nije podnio ostavku.
Da bi Vlada sutra dobila povjerenje parlamenta treba joj najmanje
76 glasova od ukupno 151 zastupnika.
Vlada može računati s glasovima 65 zastupnika četiri stranke iz
vladajuće koalicije - 45 iz SDP-a, 16 iz HSS-a, te po dva iz HNS-a i
LS-a.
Podršku Vladi najavila su i četiri zastupnika IDS-a, a povjerenje
bi joj mogli iskazati i dva PGS-ovca, tri zastupnika nacionalnih
manjina, te po jedan iz SBHS-a, HND-a i SNS-a.
Ako bi svi navedeni zastupnici podržali Vladu, ona bi dobila ukupno
77 glasova.
Zasad se ne može sa sigurnošću reći kako će se postaviti 23
zastupnika HSLS-a jer je stranka podijeljena oko toga treba li
Vladi izglasati povjerenje ili ne.
Ne zna se ni kako će se izjasniti nezavisni zastupnik Ivo Lončar
koji nije baš sklon Vladi, ali ni HDZ-u.
DC je danas najavio da njegova četiri zastupnika neće podržati
Vladu.
S druge strane, nepovjerenje Vladi vjerojatno će iskazati 41
zastupnik HDZ-a, četiri HSP-a, te zastupnik HKDU-a, što
predstavlja ukupno 46 glasova.
Ako se u Saboru izglasa nepovjerenje Vladi, premijer i Vlada
podnose ostavke, stoji u Ustavu. Nakon toga su moguće dvije opcije,
od kojih je jedna raspisivanje prijevremenih parlamentarnih
izbora, a druga je mogućnost da Predsjednik Republike povjeri
mandat za sastav Vlade novom mandataru.
Za vrijeme sutrašnje rasprave o suradnji s Haagom međustranačka
radna skupina trebala bi pripremiti akt za izjašnjavanje u Saboru.
U kojoj će formi biti taj akt (deklaracija, zaključci), zasad nije
poznato.
Sabor bi na ovoj sjednici trebao raspravljati i o HDZ-ovu
prijedlogu da se, na temelju 450.000 potpisa birača, raspiše
referendum o tomu da hrvatski branitelji budu tretirani kao i svi
ostali pripadnici pobjedničkih vojski nakon Drugog svjetskog
rata.
Za razliku od sjednice u petak, koja se vodila iza zatvorenih vrata,
sutrašnja će se sjednica odvijati pred očima javnosti.
S obzirom na važnost tema i brojne prijavljene zastupnike za
raspravu, malo je vjerojatno da će se sjednica završiti sutra.
Stoga je za ponedjeljak i utorak sazvana izvanredna sjednica
parlamenta.
(Hina) ibob/bm/nb mć