ZAGREB/BONN, 14. srpnja (Hina) - Predstavnici 180 zemalja sastat će se idućeg tjedna u Bonnu kako bi nastavili pregovore o mjerama provođenja Protokola iz Kyota o zaustavljanju daljnjeg zagrijavanja Zemljine atmosfere potpisanog
1997., ali uz slabe nade da bi mogli postići neke konkretne rezultate, jer je administracija američkog predsjednika Georgea Busha taj dogovor već proglasila mrtvim slovom na papiru.
ZAGREB/BONN, 14. srpnja (Hina) - Predstavnici 180 zemalja sastat će
se idućeg tjedna u Bonnu kako bi nastavili pregovore o mjerama
provođenja Protokola iz Kyota o zaustavljanju daljnjeg
zagrijavanja Zemljine atmosfere potpisanog 1997., ali uz slabe
nade da bi mogli postići neke konkretne rezultate, jer je
administracija američkog predsjednika Georgea Busha taj dogovor
već proglasila mrtvim slovom na papiru. #L#
Protokol iz Kyota obvezuje razvijene zemlje da smanje izbacivanje
ugljičnog dioksida i drugih plinova koji pojačavaju "učinak
staklenika" i izazivaju zagrijavanje atmosfere.
Prema tom dokumentu, 38 zapadnih i istočnoeuropskih zemalja
trebale bi do 2012. izbacivanje tih plinova smanjiti za 5,2 posto u
odnosu na 1990. U suprotnom, zemljina atmosfera mogla bi se, prema
predviđanjima znanstvenika, u narednih 100 godina zagrijati za 1,4
do 5,8 stupnjeva. To bi rezultiralo katastrofalnim posljedicama
kao što su topljenje polarnog leda i potapljanje mnogih priobalnih
područja, uništenje brojnih životinjskih i biljnih vrsta i
dezertifikacija.
Američki predsjednik Bush, čija je zemlja prije četiri godine u
Kyotu prihvatila da svoju emisiju "stakleničkih" plinova do 2012.
smanji za 7 posto, izjavio je u ožujku kako je za SAD taj sporazum
mrtav, jer bi njegovo provođenje bilo štetno za američko
gospodarstvo. On je također ocijenio kako je taj sporazum
nepravedan, jer ne obvezuje zemlje kao što su Kina i Indija,
potencijalno velike proizvođače "stakleničkih" plinova.
Procjenjuje se da su SAD već odgovorne za četvrtinu emisije
ugljičnog dioksida, koji nastaje uglavnom izgaranjem fosilnih
goriva, te za polovicu povećanja emisije tog plina u svijetu od
1990.
Za provođenje Protokola iz Kyota najviše se zauzimaju članice EU,
koje su preuzele obvezu smanjiti svoju emisiju "stakleničkih"
plinova za osam posto. One nastoje uvjeriti zemlje kao što su Japan
i Rusija da ga ratificiraju, u nadi da će to povećati pritisak na SAD
da učine isto. Nedavne izjave dužnosnika te dvije zemlje ukazuju,
međutim, na to da su mali izgledi da će one to učiniti bez SAD.
Protokol iz Kyota do sada su potpisale 84 zemlje, a 34 su ga
ratificirale, među kojima ni jedna razvijena zemlja. Sporazum bi
trebao stupiti na snagu 2002., ali to će se dogoditi samo ako ga
ratificira 55 posto zemalja koje ukupno proizvode 55 posto emisije
ugljičnog dioksida.
Diplomati strahuju da bi s propašću Protokola iz Kyota u vodu pali
dugogodišnji pregovarački napori, dok znanstvenici istodobno
upozoravaju da je čak i smanjenje emisije "stakleničkih" plinova
predviđeno tim dokumentom nedovoljno da bi se spriječilo
zagrijavanje atmosfere. Mnogi upozoravaju da taj dokument može
biti tek prvi korak, jer je za vraćanje udjela tih plinova u
atmosferi na normalnu razinu potrebno prepoloviti njihovu
emisiju.
Sjedinjene Države ipak su najavile da će "aktivno" sudjelovati u
pregovorima u Bonnu, a administracija predsjednika Busha stalno
ponavlja kako problem zagrijavanja atmosfere shvaća ozbiljno,
premda do sada nije ponudila ozbiljnu alternativu Protokolu iz
Kyota.
Čak i bez problema američkog odbijanja Protokola, predstavnici 180
zemalja, među kojima će biti i hrvatski ministar okoliša i
prostornog uređenja Božo Kovačević, imat će pune ruke posla - jer
tek trebaju definirati načine njegovog provođenja, u slučaju da
ipak stupi na snagu.
Oni, među ostalim, trebaju dogovoriti moguće sankcije protiv
zemalja koje ga krše, u kojoj će mjeri biti dopuštena "trgovina
kvotama" između zemalja koje proizvode više i onih koje proizvode
manje "stakleničkih" plinova nego što im je dopušteno, te oblike
pomoći zemljama u razvoju kako bi svoja gospodarstva razvijala bez
ugrožavanja okoliša.
Očekuje se da će biti i dosta rasprave o prijedlozima poput
američkog da se među načine ispunjenja obveze smanjenja emisije
ugljičnog dioksica uračuna i apsorpcija tog plina u postojećim ili
novozasađenim šumama, što zemlje EU uglavnom odbacuju, smatrajući
da je nužno smanjiti ukupnu emisiju tog plina.
Osim predstavnika država, na konferenciji će sudjelovati ili će
pomno pratiti njezin tijek i mnoge nevladine udruge za zaštitu
okoliša, koje su uglavnom nezadovoljne rezultatima što su ih do
sada proizveli svjetski političari.
One su već najavile brojne demonstracije pod parolom "spasimo
planet", a za 21. lipnja će organizirati mimohod čiji će sudionici
ministrima okoliša pokloniti Noinu arku, kao simbol katastrofe
koja će zadesiti svijet u slučaju da njihove zemlje ne poduzmu
potrebne korake radi zaustavljanja klimatskih promjena.
(Hina) rb nab