NL-klima-znanost-Zanimljivosti-Znanost/tehnologija ZNANSTVENICI: KLIMATSKE PROMJENE MOGLE BI BITI IZNENADNE Amsterdam, 13. srpnja (Hina/Reuters) - Buduće promjene klime na zemlji mogle bi se dogoditi iznenada i mogli bi ih pokrenuti
faktori koje je stvorio čovjek, poput dimnjaka ili ispušnih cijevi, kazali su znanstvenici.
Amsterdam, 13. srpnja (Hina/Reuters) - Buduće promjene klime na
zemlji mogle bi se dogoditi iznenada i mogli bi ih pokrenuti faktori
koje je stvorio čovjek, poput dimnjaka ili ispušnih cijevi, kazali
su znanstvenici. #L#
Iako postoji visok stupanj nesigurnosti u predviđanju vremena, na
raspravi znanstvenika koji se bave klimom kazano je kako je veća
vjerojatnost da će promjene biti dramatične, nego postojane i
progresivne kakve su prije predviđali drugi znanstvenici.
"Idemo prema neistraženim vodama i teško je predvidjeti što je pred
nama", kazao je Tom Pedersen sa sveučilišta British Columbia na
konferenciji o klimatskim promjenama.
Dokazi prošlih klimatskih promjena prikupljeni na Grenlandu
pokazuju dramatične promjene koje su se dogodile u razdoblju manjem
od deset godina, tvrdi Stefan Rahmstorf s potsdamskog Instituta za
klimatske promjene, u Njemačkoj.
Te se promjene obično događaju kada dolazi do probijanja kritičnog
ekološkog "praga". One bi u budućnosti mogle nastajati zbog
stakleničkih plinova u zemljinoj atmosferi, kazao je na
konferenciji.
Pedersen je kazao da su se brze promjene količina ugljičnog
dioksida, metana i dušikovog oksida u atmosferi poklopile s
promjenama temperature.
"Mnogi ne shvaćaju da mi sada živimo u razdoblju od samo oko 10.000
godina u kojemu su uvjeti bili razmjerno stabilni", kazao je.
Rahmsdorf je naveo nekoliko scenarija "male vjerojatnosti, a
velikog utjecaja" koji mogu prouzročiti oštre promjene klime na
Zemlji, uključujući i otapanje ledene kore na zapadnom Antarktiku,
smrt tropskih šuma, promjene u kruženju monsuna i promjene
oceanskih struja.
"Nitko ne vjeruje da su te stvari lako ostvarive", kazao je. "No
moramo ih biti svjesni kada određujemo politiku o klimi. Moramo
uzeti u obzir rizik nesreća ili iznenađenja".
Paul Crutzen, koji je dobio Nobelovu nagradu za kemiju 1995., kazao
je da se sredinom sedamdesetih mogla dogoditi nagla klimatska
promjena da se koristila malo drukčija kombinacija kemikalija koje
uništavaju ozon.
"Da je industrija koristila brom umjesto klora u kemikalijama
korištenima u bočicama spreja, otapalima i sredstvima za hlađenje
imali bismo katastrofalnu ozonsku rupu posvuda i u svim godišnjim
dobima do sredine sedamdesetih", kazao je.
"Posljedice po život na površini planeta bile bi ozbiljne", kazao
je Crutzen. "Mi smo tako veliku promjenu u kemiji zemlje izbjegli
srećom, a ne planiranjem i dalekovidnošću".
(Hina) koz dgk