DE-IZVJEŠĆA-Politika-Gospodarstvo/poslovanje/financije RDW-12.7.-RAD NA CRNO NJEMAČKI RADIO - RDW 12. VII. 2001.Rad na crno cvjeta"Prošle je godine njemačkome fiskusu izmakao promet od gotovo 650 milijardi maraka - tako bar govore
procjene, jer samo na temelju njih se može govoriti o opsegu rada na crno. Institut njemačkog gospodarstva (IWD) navodi da će ove godine taj promet biti čak 15 milijardi veći. U proteklih 25 godina ilegalna konkurencija oporezovanom radu doživio je pravi boom: u usporedbi sa službenim bruto nacionalnim proizvodom siva je ekonomija 1975. imala red velicina od nešto manje od šest posto. Od tada iz godine u godinu prosječno raste za deset posto. U anketi provedenoj 1999. svaki treći ispitanik u Njemačkoj je naveo kako je i sam bar jednom radio na crno. Svaki četvrti je već koristio usluge iz fuša. Stručnjaci nalaze čitav niz razloga takvom eksplozivnom rastu sive ekonomije - s jedne strane su veliki izdaci - udio poreza i socijalnih izdataka u bnp-u u razdoblju od 1970. do 2000. je s 34 posto skočio na gotovo 41. Uz to, početkom sedamdesetih je puni radni tjedan posloprimaca u Zapadnoj Njemačkoj iznosio 42 sata - sada je to 38 sati - pa ima dosta vremena za posao sa strane. Konačno, i šuma njemačkih propisa ima važnu ulogu, smatraju u IWD-u, institutu bliskom poslodavcima.
NJEMAČKI RADIO - RDW
12. VII. 2001.
Rad na crno cvjeta
"Prošle je godine njemačkome fiskusu izmakao promet od gotovo 650
milijardi maraka - tako bar govore procjene, jer samo na temelju
njih se može govoriti o opsegu rada na crno. Institut njemačkog
gospodarstva (IWD) navodi da će ove godine taj promet biti čak 15
milijardi veći. U proteklih 25 godina ilegalna konkurencija
oporezovanom radu doživio je pravi boom: u usporedbi sa službenim
bruto nacionalnim proizvodom siva je ekonomija 1975. imala red
velicina od nešto manje od šest posto. Od tada iz godine u godinu
prosječno raste za deset posto. U anketi provedenoj 1999. svaki
treći ispitanik u Njemačkoj je naveo kako je i sam bar jednom radio
na crno. Svaki četvrti je već koristio usluge iz fuša. Stručnjaci
nalaze čitav niz razloga takvom eksplozivnom rastu sive ekonomije -
s jedne strane su veliki izdaci - udio poreza i socijalnih izdataka
u bnp-u u razdoblju od 1970. do 2000. je s 34 posto skočio na gotovo
41. Uz to, početkom sedamdesetih je puni radni tjedan posloprimaca
u Zapadnoj Njemačkoj iznosio 42 sata - sada je to 38 sati - pa ima
dosta vremena za posao sa strane. Konačno, i šuma njemačkih propisa
ima važnu ulogu, smatraju u IWD-u, institutu bliskom poslodavcima.
Tko u Njemačkoj vodi obrt mora imati položen majstorski ispit - u
drugim zemljama ne. Tako se stranim obrtnicima isplati ponuditi
jeftine usluge i preko granice, čak i ako za to prijete masne kazne.
Jedina je utjeha u svemu to što ne ide sav novac mimo države, čime
gube i građani. Dvije od tri marke zarađene na crno vraćaju se u
regularni obrt kapitala".
(RDW)