POSLOVNI PREGLED BROJ 217

POSLOVNI PREGLED broj 217 07. - 13. srpnja 2001. SADRŽAJ: ? ENERGETSKI I ZAKON O PRIVATIZACIJI 2 ? IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O PRIVATIZACIJI HT-A: DRŽAVA BEZ KONTROLNOG PAKETA 2 ? HFP OBJAVIO POZIV ZA KUPNJU DIONICA "HOTELI CAVTAT" 3 ? ZA POTPORU INOVATORIMA LANI 2,27 MILIJUNA KUNA 3 ? VLADA I VIJEĆE ZA KONKURENTNOST POTPISALI PISMO NAMJERE 3 ? BLAGI RAST PROIZVOĐAČKIH CIJENA INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U LIPNJU 3 ? PAD CIJENA NA MALO I TROŠKOVA ŽIVOTA U LIPNJU 3 ? U SVIBNJU RAST ZAPOSLENOSTI ZA 0,6 POSTO 3 ? PROSJEČNA PLAĆA ZA TRAVANJ 3.513 KUNA 3 ? RAST VRIJEDNOSTI GRAĐEVINSKIH RADOVA U INOZEMSTVU 4 ? SMANJENE ZALIHE GOTOVIH INDUSTRIJSKIH PROIZVODA 4 ? ČETVRTI MJESEC ZAREDOM U HRVATSKOJ SMANJENJE NEZAPOSLENOSTI 4 ? RZB: STOPA NEZAPOSLENOSTI U RH OSTAT ĆE OKO 22 POSTO 4 ? RANG LISTA HRVATSKIH BANAKA: USPJEŠNA 2000. 4 ? HUB NEMA VEĆIH SUŠTINSKIH PRIMJEDBI NA NOVI ZAKON O BANKAMA 5 ? NOVI INVESTICIJSKI FONDOVI ZAGREBAČKE BANKE - ZB BOND I ZB GLOBAL 5 ? SINDICIRANI KREDIT RIJEČKOJ BANCI 5 ? HYPO ALPE-ADRIA-BANK ZAPOČELA S POSLOVANJEM U EURU 5 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 6 ? INA NAJVEĆI IZVOZNIK I UVOZNIK U PROŠLOJ GODINI 7 ? PODRAVKA EKSKLUZIVNI DISTRIBUTER KOESTLINOVIH PROIZVODA 7 ? AMERIČKA KORPORACIJA AFCO I SPLITSKI ČELNICI O PROJEKTU SPLITSKE GRADSKE LUKE 8 ? POTPISAN SPORAZUM O UVJETIMA OTKUPA PŠENICE 8 ? NA PROSTORU ZV OTVOREN DRUGI SUPER KONZUM U ZAGREBU 8 ? U RUJNU DEVET POLJOPRIVREDNIH TVRTKI SPREMNO ZA PRIVATIZACIJU 8 ? SKUPŠTINA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 9 ? TVRTKA "AMFORA" POSTALA DISTRIBUTER SOKOVA "DONA" ZA JADRANSKU OBALU 9 ? MARASKA OTVORILA NOVU LINIJU ZA PROIZVODNJU SOKOVA 9 ? NOVI UGOVORI TŽV GREDELJ 9 ? U "BRODOSPLIT" STIGLI RADNICI IZ UKRAJINE 9 ? HRVATSKA I EUROPSKA KOMISIJA PARAFIRALE PRIVREMENI SPORAZUM 9 ? HRVATSKA I MALTA POTPISALE UGOVOR O ZAŠTITI ULAGANJA 9 ? HUP: STABILNOST JE BITNA ZA GOSPODARSTVO 10 ? SMH O SISAČKOJ ŽELJEZARI - PROTIV MINIMALNE PLAĆE 10 ? SVJETSKA BANKA: ANALIZA JAVNIH RASHODA I PRORAČUNSKIH INSTITUCIJA RH 10 ? HGK: U PRVOM TROMJESEČJU OVE GODINE UBRZAN GOSPODARSKI RAST 10 ? PRIVREDNI VJESNIK: INVESTICIJE ĆE OVE GODINE PREMAŠITI AMORTIZACIJU 11 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA ENERGETSKI I ZAKON O PRIVATIZACIJI Paket energetskih zakona kojim se dovršava reforma energetskog sektora, novi zakonski tekst o privatizaciji kojim se objedinjuje portfelj i stvaraju pretpostavke za završetak procesa privatizacije, te izmjene Zakona o telekomunikacijama, hrvatska je Vlada u utorak s izvanredne sjednice uputila Saboru zatraživši od njega izvanredno zasjedanje koje bi počelo 18. srpnja. Vlada je utvrdila konačne prijedloge pet zakonskih tekstova koji su osnova tržišnom ponašanju u energetici - o energiji, o regulaciji energetskih djelatnosti, o tržištu električne energije, o tržištu plina, te o tržištu naftnih derivata. Krovni je zakon toga paketa, zakon o energiji koji definira obavljanje energetskih djelatnosti kao tržišnih, osim onih za koje propisuje da se obavljaju kao javne usluge (kao npr. prijenos, distribucija električne energije, transport plina i distribucija toplinske energije). Taj zakon također definira da cijene energetskih usluga mogu biti slobodne ili regulirane putem tarifnih sustava koje donosi Vlada, a to bi nadziralo Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti. To bi se Vijeće osnovalo posebnim zakonom, imalo bi pet članova koje bi imenovao i razrješavao Hrvatski sabor. Predloženi zakoni o tržištima električnom energijom i plinom određuju i način stjecanja statusa povlaštenih potrošača koji bi mogli slobodno izabrati svoga dobavljača. Takav bi status mogli steći potrošači koji godišnje troše više od 40 gigavatsati električne energije (trenutno je takvih 16 potrošača), te potrošači više od sto milijuna prostornih metara plina (njih dva). Taj je paket preduvjet i za restrukturiranje, zatim i privatizaciju dviju najznačajnijih energetskih tvrtki - Ine i HEP-a. Ministar financija Mato Crkvenac napominje da je u državnom proračunu ove godine od privatizacije planiran prihod od 6,5 milijardi kuna, ali i da se ujedno iz proračuna ulaže i vraća gospodarstvu 8,7 milijardi kuna. Vlada je utvrdila i konačni prijedlog zakona o privatizaciji kojim će se, istaknuto je, u kratkom roku i obaviti proces privatizacije najvećeg dijela državnog portfelja. Hrvatski fond za privatizaciju već je pripremio modele privatizacije, a zakon je potreban da se krene u njihovu realizaciju. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić posebice ističe da se nakon novog zakona može krenuti u privatizaciju po modelu radničkog dioničarstva (tzv. ESOP model). Vlada od Sabora traži da po hitnom postupku izmjeni zakon o trošarinama na alkohol i smanji ih sa 80 na 60 kuna po litri apsolutnog alkohola. Crkvenac takav prijedlog tumači padom proizvodnje i potrošnje alkoholnih pića za 40 posto, širenjem sivog tržišta, ali i slabljenjem konkurentnosti domaće proizvodnje. Vlada se suglasila da se Zagreb, za potrebe prometa, vodnog i komunalnog gospodarstva, kod udruženih aranžera DePfa Group zaduži na iznos od 250 milijuna kuna. IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O PRIVATIZACIJI HT-A: DRŽAVA BEZ KONTROLNOG PAKETA Izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji Hrvatskog telekoma (HT), koje je u utorak prihvatila hrvatska Vlada i uputila po hitnom postupku Saboru, omogućuje se realizacija nedavnog dogovora s Deutsche Telekomom, o kupnji 16 posto dionica HT-a za 500 milijuna eura. Naime, Vlada predlaže brisanje odredbe po kojoj je bilo izrijekom navedeno kako će se privatizirati 70 posto dionica HT-a a preostalih 30 posto ostati u vlasništvu Republike Hrvatske, o čijem je daljnjem raspolaganju mogao odlučivati samo Sabor. Prema tome, sada više ne postoji odredba u kojoj bi se precizirao postotak dionica HT-a koji bi ostao u vlasništvu države. Izrijekom se u izmjenama određuje da za cijelo vrijeme dok je Republika Hrvatska vlasnik makar jedne dionice HT-a s pravom glasa, tijela HT-a ne mogu bez Vladine suglasnosti donijeti odluke o prestanku društva, odreći se koncesije, dozvole ili ovlaštenja za obavljanje djelatnosti, raskinuti ugovor o koncesiji, promijeniti odnosno izmijeniti tvrtku ili donijeti odluku o premještanju stvarnog sjedišta tvrtke u inozemstvo. U slučaju otvaranja likvidacije nad HT-om, Republika Hrvatska dok ima bar 1 dionicu ima pravo prvokupa cjelokupne ili dijela imovine po procijenjenoj tržišnoj vrijednosti. Izmjenama i dopunama ne mijenja se zakonska obveza podjele sedam posto dionicama braniteljima i njihovim obiteljima (proširuju se mogući subjekti na koje se mogu prenijeti te dionice) te prodaja 7 posto dionica HT-a uz povoljnije uvjete zaposlenicima. Nema sadržajne promjene ni kod odredbe da će se najmanje 20 posto dionica HT-a naći na javnoj ponudi. Precizira se potom da će se privatizacija provesti i "prodajom preostalog dijela dionica, sukladno tržišnim prilikama strateškom ulagatelju ili na tržištu kapitala, sukladno odluci hrvatske Vlade". Ta odredba omogućuje i ostvarenje nedavnog dogovora o prodaji dodatnih 16 posto dionica HT-a Deutsche Telekomu. Već za 12. srpnja najavljeno je potpisivanje Pisma namjera, dok se do jeseni očekuje sklapanje formalnog ugovora. Prema predloženim izmjenama, prodaja 7 posto dionica zaposlenicima i ranije zaposlenima pod povoljnijim uvjetima više se ne veže uz izlazak i uvrštenje dionica HT-a na burzu. Vlada traženje hitnog donošenja veže uz situaciju na svjetskom tržištu telekomunikacija i prilike zbog kojih je potrebno brzo odlučivanje, te predlaže da zakonske izmjene stupe na snagu danom objave u Narodnim novinama. Cilj je naime izmjena, kako stoji u Vladinu obrazloženju, donošenje rješenja koje će u operativnoj mjeri omogućiti provedbu završne privatizacije HT-a. A ta je privatizacija započela prodajom 35 posto plus jedne dionice strateškom partneru Deutsche Telekomu krajem 1999. godine. Dogovorom o prodaji daljnjih 16 posto, DT će imati 51 posto dionica HT-a. Uz 14 posto dionica koje će imati branitelji i zaposlenici te najmanje 20 posto dionica za javnu ponudu, državi bi moglo ostati najviše 15 posto dionica. No, Vladi je dana mogućnost da strateškom partneru ili na burzi, sukladno tržišnim prilikama, može prodati i te dionice. HFP OBJAVIO POZIV ZA KUPNJU DIONICA "HOTELI CAVTAT" Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) objavio je u utorak u dnevnom tisku poziv za podnošenje ponuda za kupnju 71,45 posto dionica "Hotela Cavtat" iz Cavtata po cijeni od 200 kuna po dionici. Riječ je o ponudi 438.862 dionica društva za hotelijerstvo i turizam "Hoteli Cavtat" (71,45 posto) iz portfelja HFP-a i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Početna cijena ponude je 47.397.096 kuna. Temeljni kapital društva iznosi 122,836 milijuna kuna. Rok za podnošenje ponuda je 30. srpnja, a zainteresirani investitori mogu preuzeti ponudbenu dokumentaciju najkasnije 48 sati prije isteka roka za podnošenje ponuda. ZA POTPORU INOVATORIMA LANI 2,27 MILIJUNA KUNA Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo prošle je godine za 71 potporu inovatorima izdvojilo ukupno 2,27 milijuna kuna, istaknuto je u utorak tijekom prezentacije programa 'Komercijalizacije inovacija' kojeg je to ministarstvo pokrenulo prošle godine. Prošle su godine pristigla ukupno 132 zahtjeva za potporu inovacija, a Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo podržalo je 71 inovatora, dok je na ovogodišnji natječaj za potpore, koji je zaključen 19. svibnja, zaprimljeno 154 zahtjeva inovatora. Ti se zahtjevi trenutačno razmatraju, a kako ističu iz Ministarstva, pri njihovom ocjenjivanju važan je stupanj zaštite intelektualnog vlasništva, tržišna procjena inovacije, status predlagača te dosadašnja sudjelovanja na izložbama kao i osvojena priznanja. 'Važno je prepoznati inovaciju, te kroz nju ideju dovesti do faze poduzetništva, odnosno prezentirati je na tržištu, rekao je zamjenik ministra Ivan Knok. Napomenuo je kako je Ministarstvo uz izravne potpore osiguralo, u suradnji sa Zagrebačkom bankom, kreditni fond od 45 milijuna kuna, a dosad je na ocjenjivanje u banku upućeno 38 projekata. Banka je u proceduru za odobravanje kredita stavila pet projekata, odobrila je dva kredita u ukupnom iznosu nešto manjem od 600 tisuća kuna, dok su tri zahtjeva upućena u Hrvatsku garancijsku agenciju. VLADA I VIJEĆE ZA KONKURENTNOST POTPISALI PISMO NAMJERE Podizanje razine konkurentnosti hrvatskog gospodarstva cilj je i Vlade i privatnog sektora okupljenog u Hrvatskom vijeću za konkurentnost, čiji su predstavnici, potpredsjednik Vlade Slavko Linić i predsjedavajući Vijeća Željko Čović u srijedu potpisali Pismo namjere između Vlade RH i Hrvatskog vijeća za konkurentnost. Pismo namjere, kaže Linić, pokazuje da Vlada želi dijalog s gospodarstvenicima, partnerstvo u naporima koji čekaju hrvatsko gospodarstvo. Otvaranje i vezivanje s Europom i svijetom u gospodarskom smislu znači i potrebu konkurentnog gospodarstva i na stranom i na domaćem tržištu, naglasio je. Linić napominje da je Hrvatska previše "izregulirana država", te najavljuje da će Vlada prije ljetne stanke donijeti konkretne mjere za uklanjanje administrativnih prepreka. Prema Pismu namjere, Vijeće bi provelo analizu i identificiralo ograničenja konkurentnosti hrvatskih tvrtki, te predložilo inicijative Vladi koja bi ih razmotrila i usvojila kao osnovu u svom djelovanju. Vijeće za konkurentnost okuplja čelnike 15 tvrtki iz najvažnijih gospodarskih sektora (bankarstvo, farmaceutska, tekstilna, prehrambena industrija, informatika i sl.). U godinu dana trajanja projekta želi se, ističe Čović, izraditi i studija o konkurentnosti, a Vijeće će težiti uvrstiti Hrvatsku na svjetski međunarodni indeks konkurentnosti na kojemu je trenutno 40 do 50 zemalja. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI BLAGI RAST PROIZVOĐAČKIH CIJENA INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U LIPNJU Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj su u lipnju porasle 0,1 posto prema mjesecu ranije te 4,5 posto u odnosu na prošlogodišnji lipanj, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na prosinac prošle godine cijene proizvođača industrijskih proizvoda u lipnju su bile u prosjeku niže za 1,3 posto. U prvih su šest ovogodišnjih mjeseci porasle 6,1 posto prema istom lanjskom razdoblju. PAD CIJENA NA MALO I TROŠKOVA ŽIVOTA U LIPNJU Cijene na malo u lipnju su u Hrvatskoj bile 0,3 posto manje nego u prethodnom mjesecu, dok su troškovi života smanjeni 0,4 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu na lipanj prošle godine cijene na malo porasle su za 4,9 posto, a prema prosincu lani za 2,4 posto. I U SVIBNJU RAST ZAPOSLENOSTI ZA 0,6 POSTO Broj ukupno zaposlenih u Hrvatskoj u svibnju povećan je za 0,6 posto, nakon što je i u mjesecu prije zabilježen rast zaposlenosti za isti postotak. Ukupno zaposlenih u svibnju je u Hrvatskoj bilo 1.327.372, a to je za 0,6 posto više nego u travnju, objavio je Državni zavod za statistiku. Pritom je broj zaposlenih u pravnim osobama u svibnju iznosio 1.034.863 osobe, što je u odnosu na travanj više za 0,5 posto, a iz statističkih se tabela može zaključiti kako je to povećanje dobrim dijelom rezultat sezonskih kretanja. PROSJEČNA PLAĆA ZA TRAVANJ 3.513 KUNA Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za travanj ove godine iznosila je 3.513 kuna, što je u odnosu na ožujak nominalno manje za 0,6 posto, a realno manje za 2 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu pak na isti prošlogodišnji mjesec prosječna je neto plaća za ovogodišnji travanj nominalno viša za 9,5 posto, a realno za 2,9 posto, izračunali su statističari. RAST VRIJEDNOSTI GRAĐEVINSKIH RADOVA U INOZEMSTVU Vrijednost izvršenih građevinskih radova koje su hrvatske građevinske tvrtke obavile u inozemstvu u prva je tri ovogodišnja mjeseca porasla 18,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje i iznosila je 365,3 milijuna kuna, objavio je Državni zavod za statistiku. Ukupna neto vrijednost novih narudžbi tijekom prvog tromjesečja iznosila je 493,4 milijuna kuna, što je 19,8 posto manje.Hrvatske su građevinske tvrtke pritom najviše radile u Njemačkoj, gdje je vrijednost izvršenih radova iznosila 308,9 milijuna kuna te u Rusiji u kojoj je izvršeno radova za 49,6 milijuna kuna. SMANJENE ZALIHE GOTOVIH INDUSTRIJSKIH PROIZVODA Zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima na kraju svibnja smanjene su 1,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok su prema svibnju lani porasle 0,3 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Prosječno mjesečno stanje zaliha industrijskih proizvoda pri proizvođačima u prošloj je godini iznosilo oko 70 posto prosječne mjesečne prodaje u toj godini. ČETVRTI MJESEC ZAREDOM U HRVATSKOJ SMANJENJE NEZAPOSLENOSTI Četvrti mjesec zaredom u Hrvatskoj se smanjuje broj nezaposlenih - krajem lipnja evidentirano je gotovo 8500 manje nezaposlenih nego krajem svibnja, a kao i u ranija tri mjeseca, barem po za sada dostupnim podacima, riječ je uglavnom o sezonskom zapošljavanju. Krajem lipnja u Hrvatskoj je bilo evidentirano 364.879 nezaposlenih osoba, što je 8473 osobe, ili 2,2 posto manje nego u mjesecu prije, doznaje se iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. U odnosu pak prema istome mjesecu prošle godine, u ovogodišnjem je lipnju broj nezaposlenih veći za 22.700 osoba, ili za 6,6 posto, što govori o i dalje vrlo izraženom problemu nezaposlenosti. Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je u svibnju bila visokih 22 posto. Tijekom lipnja s evidencije Zavoda zaposlilo se 15.780 osoba, što je nešto manje nego u mjesecu prije, a s evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga (osim zapošljavanja) brisano je 9797 osoba. Među najtraženijima i dalje su bila zanimanja iz turističko- ugostiteljske struke, a dosta su traženi i prodavači, pa otuda i ocjene o sezonskom karakteru aktualnih kretanja u zapošljavanju. RZB: STOPA NEZAPOSLENOSTI U RH OSTAT ĆE OKO 22 POSTO Unatoč tome što je službena statistika objavila kako je u Hrvatskoj u svibnju, uglavnom zbog sezonskog zapošljavanja, broj nezaposlenih smanjen za 2,4 posto te iako se očekuje i daljnji rast zaposlenosti, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj ipak će se do kraja godine kretati oko 22 posto, stoji u analizi gospodarskih pokazatelja zemalja središnje i istočne Europe za srpanj i kolovoz, koju je izradila austrijska Raiffeisen Zentralbank (RZB). Sezonsko zapošljavanje nije jedini učinak koji RZB-ovi analitičari očekuju tijekom ljetnih mjeseci. Naime, nakon mjesec dana gotovo neprekidnog rasta, tijekom kojih je u odnosu na euro i njemačku marku kuna ojačala za šest posto, taj je rast u lipnju zaustavljen, ali bi se zbog turističke sezone trebao nastaviti. Nastavak aprecijacije mogao bi rezultirati daljnjim intervencijama Hrvatske narodne banke na deviznim tržištima, odnosno otkupom eura. A sama turistička sezona, procjenjuju analitičari RZB-a, bit će uspješnija od prošlogodišnje. To je od presudne važnosti, dodaje se, za hrvatsku bilancu budući da bi vanjskotrgovinski deficit u trećem tromjesečju ove godine dijelom trebao biti pokriven prihodima od turizma. Industrijska bi proizvodnja, pak, na kraju godine trebala biti četiri posto veća nego lani, dok je 2000. ostvarila 1,7-postotni godišnji rast, procjenjuju analitičari RZB-a. Kao potpora toj procjeni je i 8,2 postotni rast industrijske proizvodnje u svibnju u odnosu na isti mjesec lani te 7-postotni rast u prvih pet mjeseci. Značajno je, kaže se nadalje u analizi, da je u prvom tromjesečju ove godine hrvatski BDP porastao za 4,2 posto, uglavnom zbog povećanja u osobnoj potrošnji i investicijama, a pada javne potrošnje. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE RANG LISTA HRVATSKIH BANAKA: USPJEŠNA 2000. Analiza poslovanja banaka u prošloj godini odnosno njihovo rangiranje u tradicionalnom izdanju Privrednog vjesnik, upućuje na poboljšanje ukupnog stanja u bankarskom sektoru, uz poruku o povratku povjerenja u domaće bankarstvo. No, posebno brine snažan opadajući trend udjela kredita u aktivi banaka, koji sada iznosi 44,9 posto, a bio je 51,2 posto. Premda su bankarski krediti u prošloj godini porasli 11 posto, pri čemu gospodarstvu tri a stanovništvu 22 posto, smanjenje kredita u aktivi je, kaže dr. Žarko Primorac, najporazniji pokazatelj jer je upravo kreditiranje osnovna funkcija komercijalnog bankarstva. U uvjetima visokog rasta depozita, s razvojnog aspekta to rezultira povećanjem manje atraktivnih bankarskih plasmana, smatra Primorac. Rang-listom, koju već deveti put objavljuje poslovno financijski časopis Privredni vjesnik, obuhvaćene su za 2000. bile 42 banke, od kojih je 35 poslovalo s dobitkom, koji je na razini ukupnog bankarskog sektora iznosio 2 milijarde kuna. Ukupna bilanca banaka povećana je 20,5 posto, kapital 19,3 posto, dobit 178 posto, a štednja od 24 do 29 posto. U isključivo domaćem vlasništvu je 17 banaka, sedam je u isključivo inozemnom vlasništvu, devet je banaka u pretežitom domaćem, a osam u pretežito stranom vlasništvu, dok je samo u jednoj banci podjednako zastupljen i domaći i inozemni kapital. Broj zaposlenih smanjen je neznatno, sa 16.182 na 16.145, broj bankomata povećan je sa 598 na 825, a broj podružnica uvećan je sa 803 na 864. Pet banaka ima aktivu veću od 5 milijardi kuna, 13 ih je s aktivom od jedne do 5 milijardi kuna, osam ih je s aktivom od 0,5 do jedne milijarde kuna, dok ih je najviše, 18, sa aktivom manjom od 500 milijuna kuna. Žarko Primorac, komentator Privrednog vjesnika, ocjenjuje da će upravo tih 18 biti najviše izloženi pritiscima tijekom svog budućeg poslovanja. Po aktivi je na prvom mjestu Zagrebačka banka (32 milijarde kuna), slijedi Privredna banka Zagreb (20,5 milijardi kuna), a sa 8 milijardi kuna na trećem je mjestu Splitska banka. Po dobiti su prva dva mjesta pripala također Zagrebačkoj odnosno Privrednoj banci, a na trećem je mjestu Riječka banka. Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski smatra da je došlo do početnih ali značajnih promjena u determiniranju sustava -funkcionira se racionalnije, efikasnije i općenito transparentnije. U bankarskom sektoru u 2000. vidljiv je bio snažan impuls likvidnosti, a tendencija rasta monetarnih agregata nastavljena je i u prvih šest mjeseci ove godine. Primarni je novac veći 22 posto, novčana masa 31, a depozitni novac je povećan 35 posto u odnosu na lipanj prošle godine. Štedni su pak depoziti povećani čak 51 posto, a povećana ponuda odrazila se na cijene novca. Tako je, kaže guverner, na tržištu novca kamata pala sa 11 na 3 posto, a aktivne kamatne stope banaka smanjene su sa 13 na 9 posto, odnosno i niže isključi li se iz toga visoke kamatne stope po tekućim računima. Sve se to događa u vrijeme održanja stabilnosti cijena, pri čemu bi temeljna inflacija ove godine trebala biti ispod 4 posto. Početkom lipnja zaustavljena je aprecijacije tečaja kune, a tom je operacijom u sustavu bilo 3 milijarde kuna više, od čega polovica otkupom deviza te dodatni iznos smanjenjem obvezne rezerve. Podaci na bolje u bankama su evidentni, ali nisu impozantni kako to brojke pokazuju, smatra guverner, navodeći i primjer da je tako aktiva po zaposlenom u hrvatskim bankama 700.000 dolara, dok je u susjednim zemljama i pet puta veća. Ističući kako je opći dojam poboljšanje općeg stanja, Primorac ocjenjuje da će se nastaviti konsolidacija bankarskog sektora, kao i izlazak s tržišta neefikasnih, i ulazak organiziranijih i sposobnijih. HUB NEMA VEĆIH SUŠTINSKIH PRIMJEDBI NA NOVI ZAKON O BANKAMA Hrvatska udruga banaka (HUB) nema većih suštinskih primjedbi na prijedlog novog zakona o bankama, a većina komentara usmjerena je pojednostavljenju ili preciziranju pojedinih odredbi kako bi se izbjegla potreba za donošenjem dodatnih uputa i propisa, priopćeno je u četvrtak iz HUB-a. Izvršni odbor HUB-a, naime, dan ranije na sjednici je prihvatio zajednički odgovor na nacrt novog zakona o bankama, temeljnog zakonskog akta bankovnog poslovanja. Taj će se odgovor proslijediti Hrvatskoj narodnoj banci, koja je sredinom lipnja nacrt novog zakonskog teksta uputila bankarima kako bi na njega iznijeli svoje primjedbe, prijedloge i sugestije. NOVI INVESTICIJSKI FONDOVI ZAGREBAČKE BANKE - ZB BOND I ZB GLOBAL Dva nova investicijska fonda Zagrebačke banke - ZB bond i ZB global, koja su prošloga tjedna počela sa radom ulagat će u visokokvalitetne strane i domaće vrijednosne papire, priopćeno je iz ZB Investa. Imovina fonda ZB global ulaže se u strane i domaće obveznice i dionice, dok se imovina ZB bonda ulaže isključivo u strane i domaće obveznice s investicijskim kreditnim rejtingom, pojašnjavaju u ZB Investu. Investicijski savjetnik za ulaganja na stranim tržištima je jedan od najvećih svjetskih imovina managera - Allianz Asset Management, Muenchen, koji upravlja sa 740 milijardi eura širom svijeta (podaci iz veljače 2001.). Depozitna banka je Zagrebačka banka, stoji u priopćenju, minimalan iznos ulaganja u oba fonda je 100 EUR, a svaka slijedeća uplata 30 eura u kunskoj protuvrijednosti, kažu u ZB Investu. SINDICIRANI KREDIT RIJEČKOJ BANCI Riječka banka d.d., koja je u većinskom vlasništvu Bayerische Landesbank, sklopila je u ponedjeljak ugovor o sindiciranom kreditu od 85 milijuna eura s grupom europskih banaka, s rokom povrata od 5 godina i jednom godinom počeka. Kredit je realiziran u organizaciji Bayerische Landesbank, a u njemu svojim kapitalom sudjeluje 19 europskih banka. Namjena kredita je stvoriti kvalitetne dugoročne izvore financiranja koji će se usmjeravati u proširenje komitentske strukture banke, time jačati i njezin potencijal, a sredstva kredita koristiti će se i za podržavanje programa postojećih klijenata Riječke banke. Član Uprave Bayerische Landesbank Dietrich Wolf je naveo kako je sindiciranje kredita raspisano na iznos od 40 milijuna eura, ali je nakon velikog odziva na natječaj, kao rezultata dobrog renomea Riječke banke na međunarodnom financijskom tržištu, iznos kredita povećan na 85 milijuna eura. HYPO ALPE-ADRIA-BANK ZAPOČELA S POSLOVANJEM U EURU Od 30. lipnja ove godine Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. preračunala je u euro sva sredstva u valutama 12 zemalja članica Europske monetarne unije (EMU) koja su bila položena na devizne račune pravnih osoba i građana. Time je Banka, šest mjeseci prije uvođenja eura, započela usklađivanje s tim najvećim projektom u monetarnoj sferi današnjice. Također, Hypo Alpe-Adria-Bank potpisala je 21. veljače ove godine s Europskom središnjom bankom (ECB) sporazum o partnerstvu - Euro 2002 Partnership, koja joj omogućuje pristup informacijama relevantnim za uvođenje eura te podršku provođenju projekta i time je postala prva hrvatska banka - partnerica. Prema riječima člana Uprave Banke Igora Kodžomana, iako Hrvatska nije članica EMU, uvođenje eura imat će i za nas dalekosežne posljedice, posebno ako se uzme u obzir da se dvije trećine hrvatske vanjskotrgovinske razmjene ostvaruje s zemljama EMU te da je Hrvatska i službeno postala kandidat za članstvo u Europskoj uniji (EU). Zbog toga je Banka započela s nizom aktivnosti, kojima je cilj educirati, odnosno upoznati sve klijente s rokovima, odnosima tečajeva nacionalnih valuta i eura, postupku njihove zamjene, kao i svim ostalim informacijama vezanim uz taj proces, kazao je Kodžoman. 5. TVRTKE INA NAJVEĆI IZVOZNIK I UVOZNIK U PROŠLOJ GODINI Hrvatska industrija nafte INA, sa ukupnim izvozom od 518,7 milijuna dolara te ukupnim uvozom od 1,009 milijardi dolara, nalazi se na prvom mjestu ljestvica 100 najvećih hrvatskih izvoznika i uvoznika u prošloj godini koje je izradio Privredni vjesnik u suradnji s Zavodom za platni promet (ZAP). Osim INA-e, među prvih deset na obje se ljestvice nalazi još jedino Pliva, koja je sa izvozom od 182,8 milijuna USD na drugom, a sa uvozom od 80,7 milijuna USD na petom mjestu. Na ljestvici najvećih hrvatskih izvoznika, među prvih deset tri su brodogradilišta - pulski Uljanik (5. mjesto, izvoz od 114,7 milijuna USD), splitski Brodosplit (6. mjesto, podaci o iznosu izvoza nisu objavljeni) i riječki 3. maj (8. mjesto, 70,7 milijuna USD). Ljestvicu najvećih izvoznika u 2000. nakon INA-e i Plive, na trećem mjestu nastavlja zagrebački Dioki, sa izvozom vrijednim 121,4 milijuna dolara. Na četvrtom je mjestu zagrebačka tvrtka Inagip, na sedmom kutinska Petrokemija, na devetom Tvornica duhana Rovinj, a listu prvih deset zatvara koprivnička prehrambena industrija Podravka. Iza INA-e, na drugom mjestu rang liste uvoznika nalazi Hrvatska elektroprivreda (HEP), čiji je uvoz prošle godine iznosio 120,3 milijuna USD. Na trećem je mjestu Croatia Airlines sa uvozom od 84,5 milijuna dolara, na šestom mjestu nalazi se Siemens, na sedmom Orbico, a na 10. Bechtel International iz Ogulina. Na rang-listi najvećih uvoznika nalaze se dva generalna zastupnika za automobile - velikogorički P.Z. Auto (4. mjesto, podaci o iznosu uvoza nisu objavljeni) i zagrebački Renault Hrvatska (8. mjesto, uvoz od 44,7 milijuna dolara) te dvije farmaceutske kompanije - Pliva i Medika (9. mjesto, 41,8 milijuna USD). U usporedbi s prošlom godinom, sa liste prvih deset najvećih hrvatskih izvoznika "ispali" su riječki Viktor Lenac, koji se 1999. nalazio na drugom, a 2000. na 18. mjestu, te kutinski Selk koji je zauzimao 10. mjesto u 1999., a lani je pao na 20. Ljestvicu deset najvećih uvoznika, pak, u 2000. su "napustili" Petrokemija, koja je pala sa 5. na 11. mjesto, Podravka (sa 6. na 30.), TDR (sa 7. na 17.), Uljanik (sa 8. na 94.) te Vindija, koja je 9. zamijenila sa 16. mjestom. Iako je lani ostvarila najveći izvoz, INA se uopće ne nalazi na posebnoj rang listi Privrednog vjesnika 50 tvrtki s najvećim udjelom izvoza u poslovnom prihodu. Osim INA-e, na toj se listi ne nalaze niti Inagip, Petrokemija, TDR i Podravka. Nju predvodi tvrtka Agip Croatia b.v. - hrvatska podružnica, sa 100- postotnim udjelom prodaje u inozemstvu u prošlogodišnjim poslovnim prihodima. Najbolje plasirano na toj ljestvici, među tvrtkama koje se nalaze i na listi najvećih izvoznika, jest riječko brodogradilište "3. maj", čiji je izvoz lani činio 93,3 posto prihoda te je zauzelo devet mjesto. PODRAVKA EKSKLUZIVNI DISTRIBUTER KOESTLINOVIH PROIZVODA Bjelovarske tvrtke Koestlin i Podravkina Poni trgovine d.o.o. potpisale su u ponedjeljak u Koprivnici ugovor temeljem kojeg je Podravka postala ekskluzivni distributer asortimana keksa i vafla Koestlina, priopćeno je iz Podravke. Temeljem potpisanog ugovora asortiman keksa, vafla i čajnih peciva biti će distribuiran preko Podravkine distributivne mreže. Na taj način Podravka će primarno upotpuniti svoj asortiman na području keksa, vafla i čajnih peciva te će proširiti ponudu prema kupcima i krajnjim potrošačima, pojašnjavaju iz Podravke. U Koestlinu kažu kako je potpisivanjem ugovora sa Podravkom tvrtka pronašla strateškog partnera koji će omogućiti kvalitetnu i efikasnu distribuciju njihovog proizvodnog programa. AMERIČKA KORPORACIJA AFCO I SPLITSKI ČELNICI O PROJEKTU SPLITSKE GRADSKE LUKE U Splitu su u ponedjeljak počeli trodnevni pregovori između čelnika grada Splita i američke korporacije AFCO Global Group o provedbi projekta splitske gradske luke. Po riječima Ane Marije Rošin, zadužene za odnose s javnošću AFCO-a, na početku pregovora nakon kojih bi trebala biti donesena konačna odluka hoće li se s tim projektom ići ili ne, obje strane su izrazile želju da se on provede. Dodala je da "sudbina ovog projekta najvećim dijelom ovisi o uspješnosti danas započetih razgovora". Američka korporacija u izgradnju hotelskih i drugih turističkih sadržaja spremna je uložiti 500 milijuna američkih dolara, a Grads Split, ako se postigne konačni dogovor, ulazi u projekt s 350 milijuna njemačkih maraka vrijednom imovinom koja se nalazi na području koje obuhvaća projekt gradske luke. Iduća dva dana stručnjacima američke korporacije bit će predstavljena studija procjene vrijednosti imovine koju je izradilo splitsko poglavarstvo, a prema kojoj vrijednost imovine na zapadnoj obali iznosi 100 milijuna njemačkih maraka, na istočnoj 200 milijuna maraka, a vrijednost Prokurativa procijenjena je na 47 milijuna njemačkih maraka. Također razmotrit će se i formiranje poduzeća koje će voditi projekt, a američka korporacija zalaže se za komanditno društvo (trgovačko društvo u kojemu samo jedan dio članova jamči cijelim imetkom /komplementari/, dok drugi /komanditisti/ jamče samo do visine svog uloga). Grad Split pak želi zajedničko društvo s ograničenom odgovornošću. POTPISAN SPORAZUM O UVJETIMA OTKUPA PŠENICE Na polju pšenice obitelji Zdenka Perakića iz Bošnjaka, nedaleko od Županje, u četvrtak je u nazočnosti ministra poljoprivrede i šumarstva Božidara Pankretića potpisan sporazum o uvjetima otkupa merkantilne pšenice roda 2001. godine. Na temelju sporazuma otkupljivači pšenice obvezali su se otkupiti sve ponuđene tržišne viškove pšenice u obiteljskim gospodarstvima bez obzira na kvalitetu, uz otkupnu cijenu od 1 kune po kilogramu i uz priznavanje troškova otkupa na teret otkupljivača. Isplata tržišnih viškova treba se provesti u roku od 15 dana nakon predaje i obračuna predane pšenice. Sporazum, koji je usuglašen još 3. srpnja u Hrvatskoj gospodarskoj komori Osijek, potpisali su, uz ministra Pankretića, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Ivan Kolar te otkupljivači pšenice - tvrtke Finagra d.o.o. Zagreb, ZEA d.o.o. Virovitica, zatim Đakovština d.d. Đakovo, te Hrvatska gospodarska komora Osijek. Potporu sporazuma dao je i Agrokor d.d. Zagreb koji će ga potpisati naknadno dok će u petak u Hrvatskoj gospodarskoj komori Osijek sporazum potpisati predstavnici Udruge poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava Đakovo. Iako su pristali na potpisivanje sporazuma, predstavnici Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje danas se nisu pojavili u Bošnjacima. NA PROSTORU ZV OTVOREN DRUGI SUPER KONZUM U ZAGREBU Trgovački maloprodajni lanac Konzum otvorio je u srijedu svoj drugi trgovački centar Super Konzum u Zagrebu, na sjevernoj strani Velesajma površine 2200 četvornih metara. Velikim iskoracima napravljenim u posljednjih nekoliko mjeseci Konzum je definitivno potvrdio svoju lidersku poziciju na tržištu, istaknula je na svečanosti otvaranja potpredsjednica koncerna Agrokor, čija je Konzum članica, Ljerka Puljić. Dodala je kako se svakodnevno poduzimaju novi koraci koji će Konzumu osigurati da u što kraćem roku dosegne željeni tržišni udio od 30 posto. Intenzivno i kontinuirano radimo na stvaranju sinergijske veze s drugim, domaćim maloprodajnim lancima, a uvjereni smo da će Konzum do kraja godine ostvariti promet od milijardu njemačkih maraka, kazala je Puljić. Po njezinim riječima takvu procjenu potvrđuje i podataka da je promet ostvaren u proteklom tjednu, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, veći za 100 posto. Otvaranje Super Konzuma na prostoru Zagrebačkog velesajma koji je u vlasništvu grada Zagreba, pozdravio je i pročelnik Ureda za gospodarstvo Grada Ladislav Prežigalo koji je kazao kako je Konzum od grada zatražio prostor za otvaranje još četiri Super Konzuma. U RUJNU DEVET POLJOPRIVREDNIH TVRTKI SPREMNO ZA PRIVATIZACIJU Devet poljoprivrednih tvrtki čiju je konsolidaciju pomogla Vlada, u vrlo kratkom roku, vjerojatno već u rujnu, bit će spremno za privatizaciju, procjenio je u utorak na sjednici Vlade ministar poljoprivrede Božidar Pankretić. Vladi je podnijeto izvješće o provedbi njenih zaključaka o konsolidaciji devet tvrtki - županjske Sladorane, PIK-a Vrbovec, Vupika, Belja, Đakovštine, Kutjeva, Jasinja, Orahovice, te IPK Osijek. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić zadovoljan je angažmanom poslovnih banaka u konsolidaciji, no, izuzetno je kritičan prema ponašanju radnika. Radnici (iz tih tvrtki) ne žele sudjelovati u sanaciji. Oni misle da to trebaju platiti ostali građani i uspješni gospodarstvenici, ustvrdio je Linić. Primjetio je kako su zaposlenici agroindustrijskog kompleksa štrajkali, ne svojom krivicom malo radili, ali su dobivali plaće, kakve-takve, ili sa zakašnjenjem. Njihovo nesudjelovanje u sanaciji, i traženje da to podmiri Vlada, odnosno porezni obveznici, Linić drži nemoralnim. Vlada ništa ne podmiruje, to podmiruju porezni obveznici kakvi su primjerice tekstilci s plaćom od 1.700, ili građevinari s 2.000 kuna, poručio je Linić. Vlada je prije mjesec i pol dana ponudila vjerovnicima okvir za nagodbu kako bi se pomogla konsolidacija tih devet tvrtki. Nagodbeni okvir nije u cijelosti ispunjen, ali i s određenim izmjenama postignuto je da te tvrtke u vrlo kratkom, procjenjujem već u rujnu, budu spremne za privatizaciju, kazao je Pankretić. Prema izvješću, devet je tvrtki imalo dugovanja od ukupno 3,8 milijardi kuna. Očitovanjem vjerovnika usuglašen je otpis 266 milijuna kuna duga, dokapitalizacija od 2,1 milijarde, te reprogram za 1,2 milijarde kuna dugovanja. SKUPŠTINA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE Glavna skupština Hrvatske elektroprivrede prihvatila je u ponedjeljak izvješće Uprave o poslovanju Društva u 2000. godini, financijska izvješća Društva te Izvješće Nadzornog odbora HEP-a za poslovnu 2000. godinu kao i Izvješće s mišljenjem revizorske tvrtke PriceWaterhouse Coopers za prošlu godinu. Istu revizorsku tvrtku Skupština je imenovala i za poslovnu 2001. godinu, izvješteno je iz HEP-a. Skupština je održana u nazočnosti predsjednika Nadzornog odbora HEP-a Gorana Granića i drugih članova Nadzornog odbora, zamjenice ministra gospodarstva Maje Brinar te predsjednika i članova Uprave HEP-a. TVRTKA "AMFORA" POSTALA DISTRIBUTER SOKOVA "DONA" ZA JADRANSKU OBALU Od prošloga tjedna distributer prirodnih voćnih sokova "Dona" zagrebačke tvrtke "Klariko voće" za područje Jadranske obale postala je makarska tvrtka "Amfora", a temeljem prošlog tjedna potpisanog ugovora o distribuciji i široj dugoročnoj suradnji između te dvije tvrtke. Objavili su to prošloga petka na konferenciji za novinare predsjednik Uprave Klariko voća Andrija Klarić i direktor Amfore Zdenko Klepić. Izražavajući zadovoljstvo novim partnerstvom Klarić je kazao kako Klariko voće time očekuje i učetverostručenje prodaje na području Dalmacije i Istre odnosno cijele Jadranske obale. Za ugovor sa "Amforom" u "Klariko voću" su se odlučili zbog velikog iskustva koje ta tvrtka ima u distribuciji, ali i proizvodnji bezalkoholnih pića, naglasio je Klarić. "Amfora" ima dobru proizvodnu i distributivnu infrastrukturu, raspolaže sa 50-ak dostavnih vozila te sa preko 3000 rashladnih uređaja u ugostiteljskim objektima, na benzinskim crpkama te u trgovinama po obali što će omogućiti da se sokovi "Dona" nađu na više prodajnih mjesta nego do sada. MARASKA OTVORILA NOVU LINIJU ZA PROIZVODNJU SOKOVA Poznata zadarska tvrtka za proizvodnju alkoholnih i bezalkoholnih pića "Maraska", u četvrtak je pokrenula novu proizvodnu liniju za proizvodnju i punjenje voćnih sokova u bočicama od 2 decilitra. U opremu, uređenje prostora i marketing uloženo je 1,5 milijun njemačkih maraka. Na prigodnoj svečanosti otvaranja nove proizvodne linije direktor Maraske Mario Bakmaz istaknuo je da tvrtka planira dosegnuti 15 posto udjela na hrvatskom tržištu pića. U dva tjedna probnog plasmana voćnih sokova tržište je potvrdilo očekivanja, kaže, dodajući da se proizvodi 12 voćnih okusa i ledeni čaj. NOVI UGOVORI TŽV GREDELJ Tvornica željezničkih vozila (TŽV) Gredelj sklopila je s Mađarskim željeznicama ugovor o popravku i modernizaciji deset putničkih vagona tipa, vrijedan 1,99 milijuna eura. Gredelje je sklopio i ugovor s Daimler Chrysler Rail Systems AB iz Švedske. Prva se narudžba odnosi na dva kompleta vlaka, a očekivana ukupna vrijednost ugovorenog posla za 20 vlakova iznosi oko dva milijuna njemačkih maraka. U "BRODOSPLIT" STIGLI RADNICI IZ UKRAJINE U splitsko brodogradilište "Brodosplit" u utorak je stiglo 58 radnika iz Ukrajine - zavarivača i brodomontera -koji će privremeno raditi u brodogradilištu jer se na hrvatskom tržištu radne snage nije uspjelo naći brodograđevne radnike te struke. Premda 58 ukrajinskih brodograđevnih radnika imaju ateste za svoje struke, oni će ipak u brodogradilištu 14 dana biti na pokusnom radu, a tek onda će ostati u tromjesečnom honorarnom radnom odnosu. Bit će u brodogradilištu testirani po tzv. registru ABS. Splitsko im brodogradilište plaća smještaj i hranu, a o plaći u Upravi nisu htjeli ništa reći. Ukrajinskim brodograđevnim radnicima izdana je radna dozvola na 100 dana, a prije toga hrvatska burza radne snage izjavila je da radnika takve struke nema u Hrvatskoj. 6. MEĐUNARODNA SURADNJA HRVATSKA I EUROPSKA KOMISIJA PARAFIRALE PRIVREMENI SPORAZUM Hrvatska i Europska komisija parafirale su u utorak u Bruxellesu Privremeni sporazum koji sadrži trgovinske i s njima povezane odredbe predviđene Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), priopćila je Europska komisija. Nakon parafiranja, očekuje se da će Privremeni sporazum biti formalno zaključen na jesen, nakon potpisivanja SSP-a, te da će stupiti na snagu najkasnije početkom 2002. godine, priopćeno je. Sporazum pokriva odredbe SSP- a povezane s uspostavom zone slobodne trgovine između Europske unije i Hrvatske, kao i odredbe o tržišnom nadmetanju, intelektualnom vlasništvu, gospodarskoj suradnji i cestovnom prometu. Privremeni sporazum označava početak provedbe obveza koje je Hrvatska preuzela parafiranjem SSP-a, a koje će pripremiti zemlju za stupnjevitu integraciju u europske strukture, priopćila je Komisija. Hrvatska i Europska unija parafirale su 14. svibnja u Bruxellesu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, čime se otvorio put da Hrvatska uskoro postane pridruženi član i potencijalni kandidat za punopravno članstvo u EU-u. HRVATSKA I MALTA POTPISALE UGOVOR O ZAŠTITI ULAGANJA Ministar gospodarstva Goranko Fižulić i ministar financija Malte John Dalli potpisali su Ugovor o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja između vlada Hrvatske i Malte, priopćeno je u srijedu iz Ministarstva gospodarstva. Ugovor bi trebao pružiti pravnu sigurnost ulaganjima i pridonijeti daljnjem razvoju gospodarske suradnje dviju država. 7. AKTIVNOSTI UDRUGA HUP: STABILNOST JE BITNA ZA GOSPODARSTVO Hrvatska udruga poslodavaca ističe kako je gospodarstvu i poslodavcima interes imati stabilne ekonomske i političke uvjete u kojima djeluju, a koja je to vlada nije najbitnije, ali je njezina stabilnost bitna za daljnje gospodarsko poslovanje, širenje, investicije, i strane investicije. Istaknuo je to glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević u utorak na konferenciji za novinare upitan o trenutačnoj političkoj situaciji i izjašnjavanju o povjerenju ili nepovjerenju sadašnjoj Vladi. Nismo sretni s potezima političke naravi koji mogu utjecati na članice i njihovo poslovanje, a pritom poslodavci jasno ističu uvjerenje da će pojedine interesne skupine biti dovoljno razumne da ne primjene neke oblike djelovanja koje bi moglo štetno djelovati sada u turističkoj sezoni, i na gospodarstvo u cjelini. 8. SINDIKATI SMH O SISAČKOJ ŽELJEZARI - PROTIV MINIMALNE PLAĆE Podružnica Sindikata metalaca Hrvatske(SMH) u sisačkoj Željezari, Sindikat koji okuplja 1675 od 2300 radnika, od Ministarstva gospodarstva traži da ukine preporuku Hrvatskome fondu za privatizaciju (HFP) o odobrenju isplate minimalne plaće od 1350 kuna neto za travanj, koju je 25. lipnja potpisao ministar Goranko Fižulić, a koja nije u skladu s odredbama Zakona o radu i zbog koje su radnici Željezare od 5. srpnja u općem štrajku, rečeno je u četvrtak na konferenciji za novinstvo SMH u Sisku. Radnici u štrajku traže da Vlada hitno odluči o strateškom partneru i daljnjoj sudbini Željezare, od čijeg rada ovisi egzistencija najmanje 10 tisuća stanovnika Siska i Sisačko-moslavačke županije, izjavili su potpredsjednik SMH Ivo Marijanović i glavni povjerenik podružnice tog sindikata Mato Somić. Izvijestili su da je izaslanstvo tog sindikata i štrajkaškog odbora njihove sindikalne podružnice u Željezari jučer primio ministar gospodarstva Goranko Fižulić, koji im je, prema Marijanovićevim riječima, prenio da je o Željezari prekjučer, 10. srpnja, raspravljala Vlada. Ministar Fižulić im je, istaknuo je Marijanović, prenio da imaju "dvije opcije za daljnji rad Željezare u Sisku". Jedna je opcija stečaj s preustrojem u kojemu bi u Željezari bilo 800 radnika manje, pri čemu je strateški partner "Duferko" iz Švicarske spreman kupiti hladni pogon te tvrtke, a u Željezari bi ostalo 1500 radnika. Druga je opcija da Vlada i Ministarstvo gospodarstva pronađu čovjeka koji bi jamčio restrukturiranje prema prihvaćenom programu privatizacije i u tom bi se slučaju Željezara riješila bez stečaja, prenio je Marijanović izjavu ministra Fižulića. 9. POSEBAN PRILOG SVJETSKA BANKA: ANALIZA JAVNIH RASHODA I PRORAČUNSKIH INSTITUCIJA RH Izdaci javnog sektora u Hrvatskoj za plaće i nadnice dosežu gotovo 12 posto BDP-a, što je dvostruko više od prosjeka za ostale tranzicijske zemlje u regiji, a budući da broj zaposlenih u tom sektoru ne odskače značajnije od prosjeka regije, rashodi za plaće moraju se smanjiti, i to tako da plaće moraju ostati zamrznute, djelomično se mora smanjiti broj zaposlenih te se mora kontrolirati porast plaća u javnim poduzećima. To je jedna od preporuka glede smanjivanja proračunskih troškova iz nacrta studije "Hrvatska: Uspostava fiskalne održivosti i povećanje učinkovitosti - analiza javnih rashoda i proračunskih institucija", koju je izradio ekspertni tim Svjetske banke, a koja je u utorak predstavljena saborskim zastupnicima, vladinim dužnosnicima, predstavnicima sindikata, Hrvatske udruge poslodavaca i dr. U Studiji se, osim pregleda makroekonomskog okruženja i fiskalnog položaja Hrvatske unazad deset godina, daje i analiza strukture rashoda, određuju se ključni problemi te se daju preporuke u vezi s tim problemima, i to u sedam sektora - plaćama u javnom sektoru, zdravstvu, mirovinama, obrazovanju, socijalnoj pomoći i dječjem doplatku, prometu te obrani. Poseban dio Studije bavi se upravljanjem proračunom. Detaljnim analizama trenutnog stanja u pojedinim sektorima, stručnjaci Svjetske banke "izvlače" najveća opterećenja za proračun u tim sektorima te daju prijedloge kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih mjera za njihovo smanjenje. Naime, kako je istaknuto na predstavljanju, jedan od ključnih izazova pred hrvatskom Vladom, a u cilju održivog razvoja, jest reforma javnog sektora, s ciljem smanjivanja njegove veličine, kao i sužavanja fiskalnog deficita. Kako je prostor za povećanje proračunskih prihoda sužen, najveći dio prilagodbi morat će se izvršiti na području javnih izdataka, odnosno kroz smanjivanje razine javne potrošnje uz istovremeno poboljšanje njene efikasnosti. Upravo pomoć Vladi u implementaciji programa fiskalnih reformi i jest cilj ove Studije. HGK: U PRVOM TROMJESEČJU OVE GODINE UBRZAN GOSPODARSKI RAST Iako je gospodarski rast u posljednjem tromjesečju 2000. godine bio nešto usporen, prema ekonomskim pokazateljima u prvih nekoliko mjeseci ove godine ponovno je došlo do ubrzavanja rasta, a bruto domaći proizvod u prvom je kvartalu realno veći za 4,2 posto u odnosu na isto tromjesečje lani. Kazala je to u utorak na skupštini Hrvatske gospodarske komore direktorica Sektora za makroekonomske analize Jasna Belošević Matić. U svom izlaganju o stanju i trendovima u gospodarstvu tijekom ove godine istaknula je kako se tendencija rasta gospodarske aktivnosti ogleda kroz ostvarene pozitivne rezultate kako u realnom tako i u financijskom sektoru. To znači da se u prvih pet mjeseci bilježi značajniji porast industrijske proizvodnje (sedam posto veća prema istom lanjskom razdoblju), prometa u trgovini na malo (nominalno rast od 19,1 posto, realno 11,6 posto), u turizmu se već u predsezoni bilježi znatno povećanje, likvidnost u realnom sektoru nastavlja blage pozitivne tendencije započete prošle godine, a bilježi se i oporavak građevinske aktivnosti. Istodobno, plaće imaju usporeniju tendenciju rasta s tim da se u javnom sektoru ostvaruje daleko niže povećanje nego u samoj proizvodnji. Premda krucijalni problem i nadalje ostaje nezaposlenost, ipak se i u tom segmentu uočavaju blage naznake pozitivnih trendova, istaknula je Belošević Matić. Dodala je i to da se u financijskom sektoru bilježi daljnja tendencija rasta likvidnosti, odnosno svi monetarni agregati nastavljaju trend dinamičnog rasta, a pored toga mijenja se i poslovna politika banaka te se bilježi dinamičnija kreditna aktivnost usmjerena ka poduzećima. Kretanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni imaju i dalje iste negativne značajke - neznatno povećanje izvoza (1,4 posto), uz zadržavanje visoke stope rasta uvoza (27 posto). Negativna kretanja u razmjeni vide se i u samom plasmanu domaćih proizvoda na određena tržišta. Naime, smanjuje se izvoz na razvijena tržišta EU (za 1,7 posto), dok je povećanje zabilježeno u manje razvijenim zemljama. Prve procjene ovogodišnje rasta BDP-a oficijelno se kreću oko četiri do pet posto, a u HGK drže da čak ni rast od pet posto nije neka obećavajuća prognoza, već dapače, nedovoljna stopa rasta za dinamičan razvoj kakav je potreban Hrvatskoj. Predsjednik HGK Nadan Vidošević izvijestio je članove skupštine o pismu koje je HGK zajedno sa vodećim hrvatskim poduzećima nedavno uputila Vladi. Namjera toga pisma, kazao je Vidošević, da se upozori Vladu kako je zbog sve jačeg otvaranja hrvatskog gospodarstva širenjem zone slobodne trgovine i pristupom integracijama nužno kroz suradnju s poduzećima izraditi strategiju kojom će Vlada poduprijeti tvrtke u jačem iskoraku na druga tržišta. Naime, po Vidoševićevom mišljenju, otvaranjem tržišta dolazi do pojačane konkurentnosti, što neka domaća poduzeća neće moći "izdržati" pa im je i kroz neki oblik pomoći potrebno otvoriti prostor za ulazak na nova tržišta. Na skupštini je bilo govora i o poreznim opterećenjima hrvatskog gospodarstva, a iako je započe proces snižavanja stopa doprinosa koje plaća poslodavac podaci pokazuju da Hrvatska u usporedbi s ostalim zemljama u tranziciji ima visoko porezno opterećenje. Prema podacima Ministarstva financija ukupno porezno opterećenje porezima i doprinosima na razini konsolidirane opće države poraslo je u razdoblju od 1995 do 1998. sa 44,40 posto BDP-a na 46,61 posto, dok primjerice u zemljama EU porezno opterećenje iznosi 42, a u zemljama u tranziciji 41 posto BDP-a. Predstavnici HGK članove skupštine upoznali su i sa dijelom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU koji se odnosi na uspostavljanje zone slobodne trgovine. PRIVREDNI VJESNIK: INVESTICIJE ĆE OVE GODINE PREMAŠITI AMORTIZACIJU Investicije u 2001. godini premašuju amortizaciju, glavni je zaključak trećeg Investicijskog testa hrvatskog gospodarstva koji je izradio Centar za istraživanje konjukture tjednika Privredni vjesnik za Hrvatsku gospodarsku komoru. Kako se navodi u posebnom izdanju posvećenom tom testu, iz njega proizlaze dvije za poslovnu klimu u Hrvatskoj značajne poruke. Prva je da nakon višegodišnje stagnacije, privrednici u 2001. predviđaju znatan porast investicija, osjetno iznad razine amortizacije. Taj trend, ukoliko se nastavi mogao bi biti početak dugoročnijeg rasta i novog investicijskog ciklusa. Druga je poruka investicijskog testa da su najavljenje investicije nedvojbeno u funkciji restrukturiranja, a među motivima investiranja posebno je naglašeno uvođenje novih tehnologija. Prvi investicijski test Centar je proveo 1997. godine, drugi 1998. godine, a treći 2000., a njima je pokriveno razdoblje od 1995. do 2000. s predviđanjima za ovu godinu. U posljednjem testu anketirano je 295 prerađivačkih, trgovačkih i građevinskih tvrtki, pri čemu su iz uzorka isključene tvrtke s manje od 20 zaposlenih, budući da se prema metodologiji EU smatra da je njihov obrazac investiranja više slučajan nego sistematski.