POSLOVNI PREGLED BROJ 215

POSLOVNI PREGLED broj 215 23. - 29. lipnja 2001. SADRŽAJ: ? JAVNA PODUZEĆA DUŽNA POKRENUTI RJEŠAVANJE MEĐUSOBNIH DUGOVANJA 2 ? VLADA SABORU NA POTVRDU UPUTILA UGOVOR O SLOBODNOJ TRGOVINI S BIH 2 ? REBALANS PRORAČUNA: DODATNO ZADUŽIVANJE OD 2,8 MILIJARDI ZA POKRIĆE RASHODA 3 ? HRVATSKA NIJE PRED BANKROTOM 4 ? VLADA POTPISALA UGOVORE S MICROSOFTOM 4 ? U TRIDESETAK DANA PODNESEN 161 ZAHTJEV ZA REVIZIJU PRETVORBE 4 ? PIF-OVI POZIVAJU HFP DA DODIJELI PREOSTALE DIONICE 4 ? OVOGODIŠNJA TURISTIČKA SEZONA BIT ĆE USPJEŠNIJA OD PROŠLOGODIŠNJE 5 ? OVOGODIŠNJI UROD PŠENICE MILIJUN TONA 5 ? NOVI ZAKON O BANKAMA UKIDA ŠTEDIONICE? 5 ? DEVIZNI DEPOZITI KOD POSLOVNIH BANAKA VEĆI OD 50 MILIJARDI KUNA 6 ? JAČANJE KREDITNE AKTIVNOSTI BANAKA 6 ? USKORO DOKAPITALIZACIJA SLAVONSKE BANKE 6 ? JAČANJE TRŽIŠNE POZICIJE DALMATINSKE BANKE 6 ? DOBIT PODRAVSKE BANKE 1,64 MILIJUNA KUNA 7 ? UTEMELJENO KVARNER WIENER STAEDISCHE OSIGURANJE 7 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 7 ? MINISTARSTVO GOSPODARSTVA O PRIVATIZACIJI JANAF-A I CROATIA OSIGURANJA 9 ? PLIVA DOGOVORILA DVOGODIŠNJE PRODUŽENJE SINDICIRANOG KREDITA 9 ? PODRAVKA POČELA IZVOZITI NA JUGOSLAVENSKO TRŽIŠTE 9 ? PETOMJESEČNA ININA PROIZVODNJA NAFTE 494 TISUĆE TONA 9 ? GUBITAK HRVATSKIH POŠTA POKRIT ĆE SE IZ REZERVI 10 ? BRODOSPLIT: PRIMOPREDAJA BRODA DVA MJESECA PRIJE ROKA 10 ? CATERING ZRAČNE LUKE ZAGREB DOBIO NAGRADU BRITISH AIRWAYS-A 10 ? "JEDINSTVO": PODMIRENJE DUGOVA OD PRODAJE "NEPROIZVODNIH" NEKRETNINA 10 ? TVRTKE FINAGRA I ZEA IZVOZNICI PŠENICE 10 ? PRODAN HOTEL LAV 10 ? ZAGORJE TEHNOBETON OTVORIO NOVU BETONARU 11 ? WEB LISTA TURISTIČKIH TVRTKI ZA PRIVATIZACIJU 11 ? CRKVENAC I VRANITZKY O MOGUĆNOSTIMA SURADNJE HRVATSKE I AUSTRIJE 11 ? POTPISAN MEMORANDUM O POTICANJU TRGOVINE U JUGOISTOČNOJ EUROPI 11 ? POTPISAN UGOVOR O POTICANJU ULAGANJA IZMEĐU HRVATSKE I BJELORUSIJE 11 ? TUŠEK SA ŠVICARSKIM VELEPOSLANIKOM O NAGIBNIM VLAKOVIMA 12 ? POSLODAVCI I SINDIKATI PODRŽALI VLADINU STRATEGIJU RAZVITKA HRVATSKE 12 ? PREDSTAVLJEN PROJEKT CENTRA ZA PROIZVODNE POSTUPKE 12 ? VLAST SE IGRA SUDBINAMA RADNIKA "POLIKEMA" I "ADRIAVINILA" 12 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA JAVNA PODUZEĆA DUŽNA POKRENUTI RJEŠAVANJE MEĐUSOBNIH DUGOVANJA Hrvatska je Vlada u ponedjeljak s tematske sjednice zadužila uprave i nadzorne obore 15-ak trgovačkih društava u državnom i pretežito državnom vlasništvu da provedu postupak rješavanja međusobnih dugovanja i potraživanja, dok bi se, nakon tog postupka, preostala nenaplaćena dugovanja namirila emisijom obveznica Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) u vrijednosti do 700 milijuna kuna koje bi se plasirale na domaćem tržištu. Gotovo dvosatno izlaganje predstavnika javnih poduzeća o poslovnim rezultatima za 2000., najbolje je sažeo ministar financija Mato Crkvenac. Pravu dobit imaju samo Hrvatske telekomunikacije i Croatia osiguranje, sve ostalo je zanemarivo, naglasio je. Javna poduzeća nedvojbeno moraju provesti reorganizaciju. Država ne može biti zadovoljna njihovim prinosom s obzirom na vrijednosti kojima raspolažu, te na činjenicu da se uglavnom radi o monopolistima, zaključio je Crkvenac. Zamjenik premijera Goran Granić najavio je da će se do konca listopada održati posebna Vladina sjednica na kojoj će se precizirati budućnost javnih poduzeća. Stanje zatečeno u 15-ak državnih tvrtki potpredsjednik Vlade Slavko Linić, opisao je kao "kaos, nerad, nered i enormne dubioze". Nismo zatekli završenu organizaciju u nizu tvrtki, još ne znamo što su Hrvatske vode, Šume, Lutrija, što sa Narodnim novinama, izjavio je Linić, dodajući da se teško može biti zadovoljan i sa strukturnim promjenama u društvima u državnom vlasništvu. Linić priznaje da javni sektor bilježi gubitke dijelom i zbog loše politike, odnosno činjenice da se socijalna politika vodi kroz niske cijene energenata, da su nova vodstva tvrtki zatekla neodgovarajuću strukturu zaposlenosti, niske investicije. No, s druge strane, neprihvatljivim smatra da se od Vlade čeka da rješava dubioze unutar društava, umjesto da ona to čine međusobno. Nove uprave postavljene tek lani danas su na Vladi dobile prolaznu ocjenu, jer su uložile napore da sagledaju zatečeno stanje, da otklone slabosti, no za ovu godinu pak postoje jasni planovi poslovanja i mnogim će upravama biti teško položiti ispit pred Vladom, poručio je Linić i obvezao resorna ministarstva da riješe makar organizacijske dileme vezane primjerice za Lutriju, Narodne novine, Hrvatske šume, Vode itd. Crkvanac je najavio, a Vlada prihvatila okvirni model međusobnog rješavanja dužničkih odnosa među javnim poduzećima. Pritom je upozorio da ubuduće neće biti novih konsolidacija tih poduzeća, te da će 'padati' i subvencija države. Prema Vladinim zaključcima, HŽ i HEP svoje obveze prema INI moraju podmiriti prodajom nekretnina, dok je INI preporučeno da otpiše polovicu dugovanja kutinskoj "Petrokemiji", a ostatak da se reprogramira na rok od 6 godina, s godinom počeka, uz eskontnu stopu HNB-a. Vlada je sebi stavila u zadaću da u što kraćem roku riješi dileme u vezi s kontrolom cijena i donese rješenja po uzoru na određivanje cijena nafte, kako svojim odlukama ne bi pogoršavala prilike u državnim tvrtkama.Vladini predstavnici u nadzornim odborima državnih tvrtki zaduženi su da na skupštinama društva što će se održavati do 25. lipnja do 9. srpnja zastupaju Vladine zaključke, jer država ubuduće neće tolerirati neizvršavanje obveza tvrtki u svom vlasništvu. Dvanaest od 17 tvrtki iz javnog sektora (HŽ, HEP, Hrvatske šume, Jadrolinija, Hrvatska pošta, Narodne novine, HRT, HT, INA, Plovput, Croatia airlines i Crotia osgiranje) u prošloj je godini ostvarilo ukupni prihod od 37 milijardi kuna, a neto dobit od svega 951 milijun kuna, što je doduše 19 posto više nego 1999. Najveću dobit - 919,8 milijuna kuna ostvario je HT, dok je ona kod ostalih poduzeća znatno manja u odnosu na prijašnje godine. S gubitkom je poslovalo pet poduzeća - HŽ, HEP, HP, INA i Croatia airlines (ukupno 1,8 milijardi kuna). Ukupne su im obveze prema dobavljačima iznosile 7,4 milijarde kuna, a potraživanja 8,2 milijarde kuna. Hrvatska je Vlada na zatvorenom dijelu sjednice prihvatila i u saborsku proceduru uputila prijedlog rebalansa Državnog proračuna za ovu godinu, priopćeno je iz vladina Ureda za odnose s javnošću. Dva su temeljna razloga zbog kojih Vlada predlaže rebalans - započeti proces decentralizacije državne vlasti, koji stupa na snagu 1. srpnja, te konsolidiranje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, odnosno isplata mirovina putem državne riznice. U Vladi ističu da i unatoč predloženom rebalansu i dalje postoje proračunski problemi koji bi mogli nastati do konca fiskalne godine. Moguće probleme Vlada vidi u povećanim izdacima za dječji doplatak, plaće, mirovine. VLADA SABORU NA POTVRDU UPUTILA UGOVOR O SLOBODNOJ TRGOVINI S BIH Hrvatska Vlada u četvrtak je Saboru uputila zakonski prijedlog o potvrđivanju Ugovora o slobodnoj trgovini s BiH, koji bi trebao pridonijeti povećanju robne razmjene dviju zemalja. Taj je ugovor potpisan u prosincu prošle, a primjenjuje se od 1. siječnja ove godine. BiH je zanačajan trgovinski i gospodarski partner Hrvastke, i u ukupnoj je robnoj razmjeni u prošloj godini zauzimala šesto mjesto. Robna razmjena dviju zemalja prošle je godine iznosila 577 milijuna dolara, pri čemu je izvoz bio 495 milijuna, a uvoz iz BiH 82 milijuna dolara. No, prošle i pretprošle godine između dviju država zabilježen je pad robne razmjene, a uzrok mu je suspenzija Sporazuma o gospodarskoj suradnji iz svibnja 1999. Ugovor koji je upućen Saboru na potvrđivanje uvodi asimetričnu liberalizaciju carina, pa bi se tako za industrijske i poljoprivredne proizvode podrijetlom iz BiH carine ukinule, a za robu koja se iz Hrvatske uvozi u BiH postupno smanjivale do 2004., kada bi se potpuno ukinule. Saboru su na potvrđivanje upućena i dva ugovora o zajmovima europskih financijskih institucija za projekte kreditiranja programa maloga i srednjeg poduzetništva. Projekt je vrijedan 20 milijuna eura, s tim da bi 60 posto potrebnih sredstva ili 12 milijuna eura bilo kredit Europske banke za obnovu i razvoj, a preostalih osam milijuna eura kredit Razvojne banke Vijeća Europe. Oba zajma bila bi na rok otplate od osam godina, uz dvije godine počeka, te povoljnom kamatom temeljenom na euribor-u. Od ukupno 3,2 milijuna hektara poljopriverdnoga zemljišta, oko trećine ili 1,1 milijun je u državnom vlasništvu, stoji u izvješću o stanju poljopriverdnog zemljišta u Hrvatskoj, koje je Vlada danas prihvatila. Svoje zemljište država može dati na korištenje na pet načina - prodajom, zakupnom, koncesijom, darovanjem i služnošću plodouživanja. Na te je načine dosada "u prometu" bilo oko 27 posto državne zemlje ili 304.000 hektara, što znači da još uvijek nisu iskorišteni svi potencijali zemljišta kojim država raspolaže. Ministar poljoprivrede Božidar Pankretić izražava nadu da će novi zakon o poljoprivrednom zemljištu, koji odlučivanje o raspolaganju spušta na općine i gradove, promijeniti sadašnje nepovoljno stanje i pomoći da se državna zemlja više koristi i u državnu blagajnu na ime toga, slije više novaca. REBALANS PRORAČUNA: DODATNO ZADUŽIVANJE OD 2,8 MILIJARDI ZA POKRIĆE RASHODA Decentralizacija, prelazak mirovina u proračun, smanjenje prihoda od privatizacije za dvije milijarde kuna, te ovlaštenje Vladi za dodatnim zaduživanjem u iznosu od 2,8 milijardi kuna, osnovne su značajke prijedloga rebalansa državnog proračuna kojeg je Vlada uputila u saborsku proceduru. Vlada rebalansom predlaže planiranih 49,7 milijardi kuna rashoda povećati za 17 posto, ili za 8,46 milijardi kuna čime bi proračunski izdatci u ovoj godini dosegnuli 58,1 milijardu kuna. Planirani bi se pak proračunski prihodi povećali za 11,3 posto, odnosno za 5,6 milijardi kuna, pa bi tako u ovoj godini iznosili 55,3 milijarde kuna. Kako bi se pokrio taj deficit proračuna Vlada je Saboru uputila i prijedlog izmjena Zakona o izvršavanju proračuna, tražeći da joj se omogući da se dodatno zaduži na domaćem i inozemnom tržištu za 2,8 milijardi kuna. Tako bi umjesto do sada planiranog zaduženja od 7,9 milijardi kuna ukupni iznos do kojeg bi Vlada mogla ići u zaduženje bio 10,7 milijarde kuna. Prema podatcima iz samog prijedloga rebalansa, većina novog zaduženja bilo bi zaduženje na domaćem tržištu kapitala. Naime, u proračunskim je stavkama povećanje od 2,5 milijardi kuna predviđeno na stavci kratkoročnog tuzemnog zaduživanja, dok je ostatak od 360 milijuna povećanje zajmova od Svjetske banke (za strukturnu prilagodbu i za ulaganje u mirovinski sustav). Zaduživanjem bi se pak namaknula sredstva koja se neće dobiti privatizacijom. Naime, na prihodnoj strani predloženog rebalansa Vlada 'priznaje' da je precijenila ranije planirani prihod od privatizacije. Proračunom je bilo planirano od prodaje državne imovine uprihodovati 8,5 milijardi kuna. No, Vlada ih rebalansom smanjuje za 2 milijarde (dakle na 6,5 milijardi kuna), što će nadoknaditi zaduživanjem. "Međutim, još nisu završene sve aktivnosti radi ostvarenja planiranih prihoda od privatizacije. Nastojat će se da ti prihodi budu što viši, odnosno zaduženje što manje", ističe se u obrazloženju rebalansa. Uključivanjem pak Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 1. srpnja u proračun znači i da bi od tada i doprinosi za mirovinsko osiguranje bili uplaćivani preko Državne riznice. To bi na prihodnoj strani proračunu trebalo donijeti 7 milijardi kuna. U državnom proračunu tako bi se osigurala sredstva za isplatu mirovina (osim inozemnih koje bi i dalje išle s računa HZMO-a), za pokriće plaća, materijalnih i ostalih troškova HZMO-a. Tako bi se, prema obrazloženju rebalansa, u proračun prenio i deficit HZMO-a od 907 milijuna kuna namijenjenih za isplatu svih mirovina osim inozemnih i osiguranje dodatnog transfera od 259 milijuna kuna namijenjenih isplati plaća, materijalnih i ostalih troškova HZMO-a. U proračun bi se preuzele i tekuće obveze HZMO-a prema poslovnim bankama, koje su zadnjeg dana prošle godine iznosile 770 milijuna kuna. Od 1. srpnja počeo bi i proces fiskalne decentralizacije koja zahtjeva osiguranje 605 milijuna kuna na poziciji potpora za izravnanje kojim bi lokalne jedinice financirale funkcije koje preuzimaju u školstvu, zdravstvu i socijalnoj skrbi. Potrebni iznos za decentralizaciju, prema rebalansu, prikupio bi se većim sredstvima od poreza na dohodak i na dobit.Vlada, naime, predviđa da bi se od poreza na dohodak prikupilo 15,4 posto više sredstava nego je to prvotno predviđao proračun, pa bi s tih dodatnih 505 milijuna kuna u ovoj godini od poreza na dohodak bilo prikupljeno ukupno 3,78 milijardi kuna. Za 6,3 posto rebalansom su planirani veći prihodi od poreza na dobit. To bi bilo povećanje od 100 milijuna kuna pa bi porez na dobit proračunu ove godine ukupno donio 1,68 milijardi kuna. Na rashodnoj strani proračuna prema pozicijama pojedinih ministarstava, rebalans zahvaća tri ministarstva - Ministarstvo rada i socijalne skrbi kojemu resorno pripadaju i mirovine, Ministarstvo financija u kojemu je i stavka fonda za izravnjanje vezano za decentralizaciju, te Ministarstvo zdravstva na stavci tekućih prijenosa i to sredstava za zdravstvenu zaštitu staračkih domaćinstava i neosiguranih osoba. Promjena nema kod ostalih proračunskih korisnika, odnosno sva ostala ministarstva i državne uprave, agencije ili zavodi ostaju u dosadašnjim proračunskim okvirima. Vlada, međutim, u obrazloženju rebalansa ističe da se na rashodnoj strani pojavljuju pojačani pritisci i to na stavkama namijenjenim isplati plaća, dječjeg doplatka i pokrića deficita HZMO-a koji prijete premašivanjem planiranih iznosa. Proračunom je za ovu godinu bilo predviđeno 10 postotno smanjenje fonda plaća za proračunske korisnike, što u aposlutnim brojkama znači 1,7 milijardi kuna za plaće manje nego li prošle godine. Novim koeficijentima i osnovicom po kojima su isplaćene plaće za lipanj postignute su znatne uštede, ali, upozorava Vlada, nedovoljne za ostvarenje planiranog iznosa uštede. "Postoje značajnija probijanja u isplati plaća, stoga u narednom razdoblju slijede daljnje mjere koje imaju za cilj ostvarenje planirane uštede na fondu plaća", najavljuje se u obrazloženju rebalansa. Vlada također ističe da bi promjene u fiskalnoj politici, ili povećanje poreznog opterećenja i zaduživanja za pokrivanje pojačanih pritisaka na rashode dovele u pitanje uspostvaljeni trend poboljšanja u gospodarstvu. Stoga je rashode potrebno zadržati u planiranim okvirima. To pak znači pokretanje procedure izmjene zakonskih propisa i donošenje niza odluka radi sprečavanja prekoračenja proračunskih rashoda, zaključuje Vlada u obrazloženju predloženog rebalansa državnog proračuna o kojemu uskoro će uskoro svoje reći i saborski zastupnici. HRVATSKA NIJE PRED BANKROTOM Ne stoje ocjene da je Hrvatska u depresiji i pred bankrotom, a proračun u konfuziji, kazao je u četvrtak u Hrvatskom saboru ministar financija Mato Crkvenac, istaknuvši da dodatno zaduživanje države ne predstavlja opasnost, jer Hrvatska nije visoko zadužena zemlja. Obrazlažući prijedlog rebalansa proračuna, ministar je istaknuo da se rebalans provodi zbog osiguravanja sredstava za decentralizaciju, te stoga što bi se od 1. srpnja sredstva za mirovine uplaćivala i isplaćivala iz Državne riznice. Rebalans se provodi i zbog smanjenja planiranih prihoda od privatizacije za dvije milijarde kuna, a za taj iznos Vlada traži odobrenje za dodatno zaduženje. Da li ćemo se za toliko zadužiti, ovisi o prihodima od privatizacije koji su sada planirani na 6,5 milijardi kuna, kaže Crkvenac. Istaknuo je da se ti prihodi neće ostvarivati pod svaku cijenu, nego samo ako se zaključi da se privatizacija nekih poduzeća isplati. Zaduženje države nije nikakva opasnost jer Hrvatska ima dobar rejting i to može učiniti po vrlo povoljnim uvjetima i na domaćem i na inozemnom tržištu, tvrdi Crkvenac. Nema opasnosti ni od rasta proračunskog deficita i neće biti veći od planiranih 5,3 posto BDP-a, kazao je Crkvenac, istaknuvši da postoji tendencija pada jer je u odnosu na 1999. deficit smanjen za tri milijarde kuna. Problem predstavljaju samo deficiti fondova, ponajviše mirovinskog, naveo je. Ne stoje ocjene u javnosti da je Hrvatska u depresiji i pred bankrotom, a proračun u konfuziji, kaže Crkvenac. No, priznaje da poteškoća u proračunu ima s pojedinim rashodima koji bi do kraja godine mogli biti veći nego što se planiralo. Istaknuo je da Vlada radi na pitanjima nekih rashoda, te da treba razriješiti neke dvojbe. Naveo je da je ova Vlada u godinu i pol dana povećala socijalna davanja za pet milijardi kuna, a da je pod optužbama da stalno sječe ta prava. Vlada ne vodi restriktivnu socijalnu politiku, no to nije uspjela objasniti javnosti, kaže Crkvenac. Ističe, također, da će i dalje inzistirati da se ne ide u povećanje proračunskih rashoda, ali ni prihoda jer bi se time ušlo u džep građana i gospodarstva. Nećemo odustati od restriktivne fiskalne politike jer ona potiče rast gospodarstva, kazao je Crkvenac, potkrijepivši tvrdnju podacima o rastu industrijske proizvodnje, prometa u trgovini, te zaustavljanjem rasta nezaposlenosti, što, kaže, nije samo sezonska pojava. U razvijenim, kao i zemljama u tranziciji gospodarski se rast usporava, dok će u Hrvatskoj, nakon prošlogodišnjeg rasta od 3,7 posto, ove godine znatno premašiti četiri posto, kaže ministar. Osvrnuo se i na mišljenja da je Vlada pogriješila ukinuvši zaštitnu kamatu na porez na dobit. Taj je mehanizam omogućio vlasnicima da iz poduzeća izvuku 12 milijardi kuna dobiti, ne plativši na nju poreze, a država im je još ostala i dužna, zaključio je Crkvenac. VLADA POTPISALA UGOVORE S MICROSOFTOM Hrvatska je Vlada u srijedu s Microsoftom potpisala ugovor o dugoročnim odnosima, te ugovor o pravu korištenja Microsoft programskih produkata za sva tijela državne uprave čime će se licencno pokriti 12.000 računala u državnoj upravi. Ugovore je u ime Vlade potpisao zamjenik premijera Goran Granić, a u ime Microsofta direktor Microsofa Hrvatska Goran Radman. Značaj ugovora Granić vidi u uređenju odnosa, poštovanju zakonitosti i primjerenom načinu uređenja prava intelektualnog vlasništva. Radman ističe da se potpisivanjem sporazuma privodi kraju višegodišnji proces legalizacije Microsoftovih računalnih programa - softvera u tijelima državne uprave. Generalnim je ugovorom za sva tijela državne uprave snižen i trošak softvera, oko 40 posto, naglasio je Granić. Tako će Vlada tijekom tri godine uštediti 2,9 milijuna dolara na pravima korištenja Microsoft softvera u odnosu na već postojeće pojedinačne ugovore koje su o tome sklopila ministarstava i državne institucije, istaknuo je Granić. Radman vrijednost ugovora vidi u oko 700 radnih mjesta koliko bi ih se, vjeruje, u idućih godinu dana moglo otvoriti u informatičkoj industriji. Ni Granić ni Radman nisu iznijeli točnu vrijednost ugovora. Kako se doznaje, okvirna je vrijednost za korištenje softvera na 12.000 računala u iduće tri godine oko 64 milijuna kuna, a ugovorom je regulirano i moguće proširenje licenci. Državnim proračunom za nabavu računalne opreme i softvera za državnu upravu u ovoj je godini predviđen iznos od 152 milijuna kuna, a prema okvirnom proračunu taj se iznos ne bi povećao u iduće dvije godine. U TRIDESETAK DANA PODNESEN 161 ZAHTJEV ZA REVIZIJU PRETVORBE Državnom uredu za reviziju do srijede je podnesen 161 zahtjev za reviziju pretvorbe i privatizacije poduzeća za koja postoji sumnja da je bilo malverzacija u privatizaciji, istaknuto je na seminaru "Revizija pretvorbe i privatizacije" koji se za revizore održao u četvrtak i petak u Državnom uredu za reviziju. Podaci o podnositeljima zahtjeva za reviziju te poduzećima u kojima će se ona provoditi nisu dostupna javnosti, rečeno je, već će Državni ured za reviziju svakih šest mjeseci izvješće o tijeku revizije dostavljati Hrvatskom saboru, a nakon toga podaci mogu u javnost. Istaknuto je i kako je u tijeku formiranje baze podataka za trgovačka društva u kojima će se provoditi revizija, a Državni je ured za reviziju od Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), zavoda za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, HNB-a, Vlade, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka zatražio podatke koji će im biti potrebni za rad. Također, planira se i suradnja sa Visokim trgovačkim sudom, HFP-om i ZAP-om. Od Trgovačkog je suda zatražen pristup u sudski registar, a od ZAP-a mogućnost uvida u financijske transakcije. PIF-OVI POZIVAJU HFP DA DODIJELI PREOSTALE DIONICE Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) privatizacijskim investicijskim fondovima (PIF) još uvijek nije prenio dionice, ukupne nominalne vrijednosti veće od 290 milijuna njemačkih maraka, a na koje PIF-ovi odnosno njihovi dioničari - redom stradalnici Domovinskog rata, imaju pravo prema valjanim ugovorima. Zbog toga su tri fonda arbitražnom sudu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) podnijeli tužbu protiv Republike Hrvatske kojom se zahtjeva izvršenje tih ugovora, kao i nadoknada u međuvremenu nastale štete, rečeno je u četvrtak na sastanku Grupacije društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK. Predstavnici tih PIF-ova vjeruju da će arbitražni postupak biti riješen u njihovu korist i smatraju da će država, osim dodijele spomenutih dionica, morati platiti i milijunske iznose za sudske troškove, kao i za namirenje šteta PIF-ovima koji su te dionice trebali dobiti još prije dvije godine. Stoga su još jednom pozvali HFP da ispuni svoje ugovorne obveze i izbjegne daljnje povećanje troškova, ali i pozivanje na odgovornost osoba koje su te ugovore u ime HFP-a potpisivali. OVOGODIŠNJA TURISTIČKA SEZONA BIT ĆE USPJEŠNIJA OD PROŠLOGODIŠNJE Ovogodišnja turistička sezona sigurno će biti uspješnija od prošlogodišnje jer počela je bitno ranije, a i u cijeloj zemlji, posebno na jugu primjetan je porast turističkog prometa, kazala je u srijedu ministrica turizma Pave Župan Rusković na 4. sjednici Sabora Hrvatske turističke zajednice (HTZ). Ministrica je tu tvrdnju potkrijepila i najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku iz kojih je vidljivo da je u prvih pet ovogodišnjih mjeseci u Hrvatskoj ostvareno 3,8 milijuna turističkih noćenja, što je za 24 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Potražnja na svim inozemnim tržištima je prema očekivanjima dobra, čak i veća od ponude, pa je u svim izvještajima izvana vidljivo i da ima stop bookinga što postaje sve veći problem, naglasila je ministrica. To se negativno odražava na svim tržištima kao i kod organizatora putovanja, no, na žalost, dodala je, takva situacija se događa zbog nedostatka kapaciteta i nerazvijenosti privatnog sektora. Zbog toga je potrebno da hrvatska turistička privreda, a i zemlja u cjelini, kroz efikasni i pravi model privatizacije omogući povećanje broja smještajnih kapaciteta, za što će trebati iduće dvije godine, ocijenila je ministrica. OVOGODIŠNJI UROD PŠENICE MILIJUN TONA Ovogodišnji urod pšenice iznositi će oko milijun tona, seljačka će gospodarstva za otkup ponuditi između 400 i 450 tisuća tona pšenice, a otkupna cijena određivat će se isključivo kroz direktno ugovaranje proizvođača i otkupljivača. Istaknuo je to u utorak načelnik u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva Ljupko Tabaković na sjednici Upravnog odbora Hrvatskog zadružnog saveza (HZS), govoreći zadrugarima o pripremama za žetvu i otkup pšenice. Nakon osiguranja domaćih potreba, dodao je Tabaković, tržišni višak pšenice mogao bi iznositi od 200 do 250 tisuća tona. Ove godine otkup će se prepustiti tržištu, odnosno iz proračuna se neće izdvojiti niti kuna za otkup, čime se nastavlja politika stabiliziranja tržišta pšenice u Hrvatskoj. Naime, lani je država otkupila 43 posto ponuđene seljačke pšenice, dok ove godine Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva preuzima ulogu koordinatora između svih subjekata u otkupu, dakle proizvođača, otkupljivača te banaka koje će pratiti otkup, pojasnio je Tabaković. Novost u "tržišnom postavljanju otkupa" je da će banke pratiti otkup seljačke pšenice i to osiguranjem 400 milijuna kuna za kredite otkupljivačima. To znači da ne bi trebalo biti problema sa isplatama, jer će krediti biti na rok otplate od 12 mjeseci i kamatu od deset posto na godišnjoj razini. Novost je i to što je veći broj banaka spreman pratiti otkup pšenice bez garancije države, odnosno, kao garanciju će prihvatiti vlasnički list na robe, odnosno pšenicu. 2. BANKARSTVO I FINANCIJE NOVI ZAKON O BANKAMA UKIDA ŠTEDIONICE? Predstavnici štedionica zatražit će od nadležnih institucija - Ministarstva financija, Vlade, Hrvatske narodne banke, te saborskih zastupnika, da se štedionice 'vrate' u prijedlog novog zakona o bankama, a temeljni kapital za njih da bude ili 7,2 milijuna kuna ili 10 milijuna kuna. Zaključak je to u utorak održanog sastanka Odbora za štedionice pri Sektoru za bankarstvo i druge financijske institucije Hrvatske gospodarske komore. Radnu verziju novog prijedloga zakona o bankama Hrvatska je narodna banka poslala na razmatranje bankama i štedionicama, očekuje se da idući tjedan o njemu raspravlja Vlada, a da ga Sabor raspravi u srpnju. Predstavnici štedionica posebno su ogorčeni zato što je "preko noći" došlo do promjene prvog prijedloga zakona u kojemu su bile zadažane štedionice s prijedlogom o temeljnom kapitalu od 7,2 milijuna kuna, a iz novog su prijedloga izbrisane. Štedionice se sada izbacuju iz zakona, upozorava predsjednik Uprave Štedionice "Dora" Mato Filipović. Zatražio je da se pismeno još jednom na to upozore nadležne institucije, te da se štedionice vrate u zakon i "time bar dijelom zaštiti malo hrvatsko bankarstvo za malog hrvatskog čovjeka". Predstavnici štedionica upitali su i da li je temeljni kapital jedini kriterij za opstanak, čemu služi povećanje temeljnog kapitala, upozorili da to ničim nije argumentirano. Naime, radnim je prijedlogom novog zakona predviđeno da temeljni kapital za banke bude 40 milijuna kuna, dok bi štedionice do početka iduće godine svoj temeljni kapital morale povećati na 20 milijuna kuna, te ga postupno povećavati i do kraja 2005. doći do 40 milijuna kuna. I važeći je Zakon o bankama tražio povećanje temeljnog kapitala štedionica, pa predstavnici štedionica smatraju da ih se sustavno uništava, sumnjaju da i iza najnovijih prijedloga stoji želja da ih se okrupni, ili da nestanu. Ne treba kriterij biti da li je netko veliki ili mali, nego je li dobar ili ne, može li opstati ili ne, ističe predsjednica Uprave Štedionice Sa-ga Amalija Ikšić. Naglašava da u pet godina štedionice ne bilježe pad štednje ili plasmana, a HNB ima instrumentarij za njihovu kontrolu. Kao i većina drugih sudionika rasprave i ona je zatražila da temeljni kapital za štedionice bude 7,2, ili 7,5, ili 10 milijuna kuna kako bi one opstale. Kao mogućnost koja, inače, preostaje štedionicama spomenuto je preoblikovanje u štedno kreditne zadruge što neki ocjenjuju nazadovanjem. DEVIZNI DEPOZITI KOD POSLOVNIH BANAKA VEĆI OD 50 MILIJARDI KUNA Devizni depoziti kod hrvatskih poslovnih banaka krajem ožujka iznosili su više od 50 milijardi kuna, što je za 3,7 milijardi kuna veći iznos nego krajem prošle godine. Ovi podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da se u ovoj godini nastavio snažan rast deviznih depozita koji traje od početka 2000. Tako je mjesečna trendna stopa realnog rasta deviznih depozita iznosila 1,5 posto u prvom tromjesečju, a ukupno (nominalno) devizni su depoziti u prva tri mjeseca porasli za 8,1 posto u usporedbi s krajem prošle godine. Devizni depoziti u strukturi ukupnih depozita imaju udjel od 85 posto. Stopu rasta deviznih depozita određuje kretanje depozita građana koji su u tom vremenu porasli za 8,4 posto a čine oko 90 posto ukupnih deviznih depozita kod poslovnih banaka. Depoziti poduzeća, su udjelom od 10 posto, istodobno su rasli znatno sporije, za 4,4 posto. Analitičari središnje banke primjećuju da je na rast deviznih depozita znatno utjecala i isplata osigurane štednje (u iznosu od 2,3 milijarde kuna) koja je započela krajem prosinca. Istodobno, međutim napominju da utjecaj isplaćene osigurane štednje objašnjava samo dio rasta deviznih depozita stanovništva - tako podaci o rastu depozita u veljači za 700 milijuna i u ožujku za 1,1 milijardu kuna pokazuju nastavak autonomnog trenda povećanja deviznih depozita. Rast kunskih depozita pak u prvim mjesecima ove godine dodatno je ubrzan, pa su krajem ožujka iznosili više od 8,9 milijardi kuna. Po podacima iz lipanjskog Biltena HNB-a mjesečna trendna stopa realnog rasta kunskih depozita iznosila je 4,7 posto, a u prvom su tromjesečju ukupno (nominalno) porasli 1,2 milijarde kune, što je povećanje od 14,8 posto. Tom je povećanju najviše pridonio rast kunskih depozita poduzeća koji su tijekom prvog tromjesečja porasli 30 posto, pa je ukupni iznos depozita poduzeća 3,9 milijardi kuna. Istodobno kunski depoziti stanovništva u istom su razdoblju porasli za 11 posto na 3,5 milijardi kuna. JAČANJE KREDITNE AKTIVNOSTI BANAKA Intenziviranje kreditne aktivnosti poslovnih banaka koja se financira ponajprije usporavanjem rasta njihove neto inozemne aktive - najvažnija je pojava monetarnih kretanja u prvom tromjesečju ove godine, ocjenjuju analitičari Hrvatske narodne banke. Plasmani banaka privatnom sektoru na kraju prvog tromjesečja iznosili su 64,7 milijardi kuna, što znači da su krediti banaka u prva tri mjeseca nominalno porasli 3,9 milijardi kuna ili 6,3 posto, dok je primjerice rast plasmana u cijeloj prošloj godini iznosio pet milijardi kuna. Takva kretanja u ubrzanju porasta kredita, posebno onih poduzećima, ukazuju na gospodarski oporavak te se nastavak kreditne aktivnosti očekuje i u slijedećim mjesecima. Motivirane profitnim razlozima, banke su, napominju iz HNB-a, djelomično promijenile strukturu svog portfelja tako da su iz pretežnog plasiranja u inozemstvo prešle na jačanje plasmana domaćim sektorima. Takva su kretanja uz ubrzanu potražnju za gotovinom, dobar početak i najave uspješne turističke sezone, izazvala aprecijacijske pritiske na tečaj domaće valute, navodi se u lipanjskom Biltenu središnje banke. Krajem ožujka počele su se izražavati tendencije koje će dominirati drugim tromjesečjem i koje će ovu godinu jako razlikovati od prethodnih. Aprecijacija tečaja, porast gotovine u prvom tromjesečju (gotovina je krajem ožujka nominalno iznosila 6,4 milijarde kuna, što je 27 posto više nego u istom mjesecu prošle godine) i porast plasmana banaka privatnom sektoru počeli su se jasno izražavati pa su i potezi monetarne politike bili u skladu s tim pojavama. Pritom iz HNB-a ponavljaju da kontinuirana aprecijacija tečaja nije rezultat nedostatka kunske likvidnosti nego snažnog porasta preferencija banaka prema jačanju kunskog likvidnog potrfelja. Po ocjenama analitičara središnje banke posebno ohrabruje promjena u kretanju plasmana po sektorima, odnosno zamah kredita poduzećima nakon dvogodišnjeg pada (1998. i 1999.) i stagnacije u drugoj polovici 2000. Krizom plasmana najviše je bio pogođen sektor poduzeća. Banke su usporeno odobravale kredite poduzećima objašnjavajući to nedostatkom kvalitetnih projekata i zaštitom od rizika zbog pravne nesigurnosti i nemogućnosti naplate dospjelih kredita. Svoju kreditnu aktivnost banke su više usmjeravale "pouzdanijem" sektoru stanovništva. Tako je udio poduzeća u ukupnim kreditima banaka pao sa 65 posto krajem 1998. na 54 posto u ožujku ove godine, dok se udjel kredita stanovništvu povećao sa 31 posto na 40 posto. Kunski krediti poduzećima u prvom tromjesečju bilježe rast od 9,5 posto, što je čak nešto brže po rasta kunskih kredita stanovništvu koji je iznosio 7,9 posto. USKORO DOKAPITALIZACIJA SLAVONSKE BANKE Glavna skupština Slavonske banke dd Osijek u srijedu je prihvatila izvješća Uprave i Nadzornog odbora u 2000. godini po kojima će se gubitak od 101 milijun kuna pokriti iz rezervi društva. Skupština banke donijela je odluku o povećanju temeljnog kapitala za 160.000.100 kuna, od strane Hypo Alpe-Adria Banke, što će se provesti izdavanjem nove serije od 123.077 redovnih dionica, nominalne vrijednosti 1300 kuna. Nakon provedene dokapitalizacije vlasnički udio Hypobanke iznosio bi 68,83 posto, a jamstveni kapital banke povećao bi se za oko 60 milijuna kuna. Umjesto dosadašnjih članova Nadzornog odbora Victora Pastora i Waltera Bleyera, imenovani su novi članovi Branka Štinc i Robeto Marzanati. U Upravi ističu kako je strateški dioničar Hypobanka iskazala zanimanje za otkup preostalih dionica Slavonske banke dd Osijek. JAČANJE TRŽIŠNE POZICIJE DALMATINSKE BANKE Dalmatinska banka u prvih je šest mjeseci ove godine ostvarila dobre poslovne rezultate, a u daljnjoj razvojnoj strategiji više će se orijentirati prema građanstvu i malom i srednjem poduzetništvu, istaknuto je u ponedjeljak na glavnoj skupštini dioničara te zadarske banke. Predsjednik uprave banke Zdravko Bubalo podsjetio je da je Dalmatinska banka u ovu financijsku godinu ušla s novim poslovnim partnerom Regent Europe Limited koji je banku dokapitalizirao sa 183,7 milijuna kuna i postao njezin većinski vlasnik. Uz to, isti je partner posredstvom Dalmatinske banke otkupio 87,15 posto dionica Istarske banke a sve je to, naglasio je Bubalo, rezultiralo jačanjem pozicije Dalmatinske banke pa je njen tržišni udio u Hrvatskoj porastao s 2,4 na 3,7 posto. U nastavku skupštine Bubalo je izvijestio dioničare da je nastavljen rast depozita stanovništva koji iznose više od 1,2 milijarde kuna, a ukupni su depoziti 1,6 milijardi kuna. Po riječima Bubala, Dalmatinska banka je ostvarila dobre poslovne rezultate u prvoj polovici ove godine. Iako je u poslovanju Dalmatinske banke prošle godine iskazan gubitak u iznosu od 28,5 milijuna kuna, to neće ugroziti stabilnost ove novčarske kuće s obzirom na velike pričuve koje banka ima. DOBIT PODRAVSKE BANKE 1,64 MILIJUNA KUNA Podravska banka dd u poslovnoj je 2000. ostvarila dobit od 1,64 milijuna kuna, istaknuo je u utorak predsjednik Uprave banke Julio Kuruc na konferenciji za novinare, održanoj uoči Glavne skupštine banke koja će se, bez nazočnosti javnosti, održati 28. lipnja. I ove će se godine isplatiti 28 kuna po svakoj povlaštenoj dionici, što je sedam posto od nominalne vrijednosti dionice, kazao je Kuruc napominjući kako će preostali dio dobiti biti raspoređen u bančine rezerve. Govoreći o bančinu poslovanju u prvih pet ovogodišnjih mjeseci, čelnici Banke su izdvojili rast kunske i devizne štednje, za 14,5 posto, dok su plasmani za kredite povećani 11,2 posto. Osobito su porasli plasmani malih kredita od 1000 eura nadalje i na taj je način plasirano oko 15 milijuna kuna, a uvedeni su i krediti za upis na studije. Za prvih pet mjeseci ove godine bančina dobit iznosi 2,6 milijuna kuna, što je već 50 posto godišnjeg plana. Podravska banka se, prema najavama poslovodstva, priprema i za konverziju valuta u euro, a uvođenje web stranice s mogućnošću klijenata za provjeru svih njihovih transakcija je pri završetku. U planu je i širenje poslovnica po čitavoj Hrvatskoj, a do kraja godine planira se otvaranje poslovnica u Splitu, Dubrovniku, Zadru, Osijeku i Bjelovaru. UTEMELJENO KVARNER WIENER STAEDISCHE OSIGURANJE Na hrvatskom osiguravateljskom tržištu od ovoga tjedna posluje Kvarner Wiener Staedische osiguranje d.d., koje je nastalo pripajanjem riječkog Kvarner osiguranja d.d. zagrebačkom Wiener Staedtische osiguranju d.d. - tvrtki kćeri istoimenog osiguravateljnog koncerna iz Austrije. Većinski udio od gotovo 75 posto u tom novoutemeljenom osiguravajućem društvu u vlasništvu je Wiener Staedtische Allgemeine Versicherunga (WSAV) iz Beča, dok 25 posto udjela i jednu dionicu imaju dioničari dosadašnjeg Kvarner osiguranja. Tim spajanjem nova osiguravateljska tvrtka na hrvatsko tržište izlazi sa gotovo svim vrstama osiguranja, kako životnih, na koje je dosad bilo usmjereno poslovanje Wiener Staedtische osiguranja, tako i neživotnih osiguranja koja su pak bila značajno zastupljena u poslovanju riječkog osiguravatelja. Temeljni kapital novonastalog osiguravatelja iznosi više od 60 milijuna kuna, a prema riječima predsjednika Uprave bečkog koncerna Sigfrieda Sellitscha, to je treći po veličini temeljni kapital jednog osiguravatelja u Hrvatskoj, što bi na neki način, po njegovom mišljenju, trebala biti i određena garancija njihovim klijentima. Promatrajući poslovanje obiju tvrtki od početka ove godine, prodaja neživotnih osiguranja porasla je za 30 posto, dok je prodaja životnih osiguranja porasla za čak 214 posto, rekao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare predsjednik Uprave Kvarner Wiener Staedtische osiguranja (KWSO) Mladen Blažević. Prema njegovim riječima, ta tvrtka planira dinamičan rast premija nastaviti i dalje, te očekuju kako će u idućoj godini ostvariti ukupno 80 milijuna kuna premija, odnosno više od 100 milijuna kuna u 2003. godini. Time bi, kako je istaknuo Blažević koji je danas i imenovan na mjesto predsjednika Uprave KWSO-a, taj osiguravatelj pokušao dohvatiti 7. ili 8. mjesto između svih osiguravatelja na hrvatskom tržištu. Inače, sedmo po veličini osiguranje u Hrvatskoj trenutačno ima 2,5 postotni udio u ukupnom domaćem osiguravateljnom tržištu. Svoje aktivnosti KWSO će do kraja ove godine usmjeriti na zagrebačko, riječko, te tržište Istre, dok iduće godine namjeravaju aktivnije nastupiti u Dalmaciji i Slavoniji. WSAV je najjači osiguravateljski koncern u Austriji, na tržištu Češke i Slovačke drugi su po veličini osiguravatelj, a posluju još i u Mađarskoj i Poljskoj, dok su u Rumunjskoj nedavno kupili jednu osiguravateljsku tvrtku koja zapošljava tisuću djelatnika. U sklopu koncerna trenutačno je zaposleno ukupno 10.500 djelatnika, a konsolidirana premija WSAV-a u prošloj je godini dosegla 32 milijarde austrijskih šilinga. 4. TVRTKE MINISTARSTVO GOSPODARSTVA O PRIVATIZACIJI JANAF-A I CROATIA OSIGURANJA Croatia osiguranje moglo bi biti privatizirano do kraja godine, dok se za Jadranski naftovod ne očekuje privatizacija u tom roku, saznaje se iz Ministarstva gospodarstva. Postupak odabira savjetnika za privatizaciju JANAF-a i Croatia osiguranja Ministarstvo gospodarstva pokrenulo je sukladno svojim ovlastima i zaključcima Vlade, ističu u tom ministarstvu. Savjetnici u tom poslu trebali bi biti odabrani do kraja srpnja, a odmah nakon toga započeti s aktivnostima na koje su se obvezali prema dokumentaciji koju je izradilo Ministarstvo gospodarstva. Riječ je o izradi modela privatizacije koji će, ako ih prihvati Vlada, biti i provedeni od strane izabranih konzultanata. Model privatizacije JANAF-a i Croatia osiguranja u Ministarstvu gospodarstva očekuju do kraja listopada, a potom bi trebala uslijediti i sama privatizacija. "Ne očekujemo privatizaciju JANAF-a do kraja godine ali bi Croatia osiguranje moglo biti privatizirano do tog razdoblja", navodi se u priopćenju kojim je Ministarstvo gospodarstva u utorak reagiralo na medijski napis o tome da će Vlada privatizaciju te dvije tvrtke koja je sada u djelokrugu Ministarstva gospodarstva povjeriti Hrvatskom fondu za privatizaciju. PLIVA DOGOVORILA DVOGODIŠNJE PRODUŽENJE SINDICIRANOG KREDITA Farmaceutska tvrtka Pliva dogovorila je dvogodišnje produženje otplate sindiciranog kredita u iznosu od 65 milijuna američkih dolara, koji je dospio 23. lipnja 2001. godine. Kredit je ugovoren u lipnju 1998. godine sa sindikatom 16 banaka, a aranžirali su ga United Bank of Switzerland (UBS) i Societe Generale (SG). Rok otplate bio je tri godine, a kamatna stopa LIBOR uvećan za 80 baznih bodova (0,8 posto). Kredit je uzet zbog dokapitalizacije Plivine poljske podružnice Pliva Krakow, kao i za dovršetak izgradnje Plivinog pogona za proizvodnju azitromicina u Hrvatskoj. Banke su, kako su u utorak izvijestili iz Plive, pristale na produženje kredita u skladu s prvotno dogovorenim uvjetima kreditnoga ugovora. Ističući zadovoljstvo zbog produženja roka otplate kredita za iduće dvije godine, član Uprave Plive zadužen za financije Željko Perić je naglasio kako će to biti pomoć u ostvarenju Plivinih ambicioznih planova širenja u zapadnoj Europi. Produženje kredita pod istim uvjetima odražava snažnu podršku i povjerenje koje Pliva ima kod kreditora, smatra Perić napominjući kako kreditna margina od 80 baznih bodova predstavlja najnižu kamatnu stopu koju je neki hrvatski subjekt postigao na međunarodnim tržištima kapitala od izbijanja ruske krize 1998. godine do danas. PODRAVKA POČELA IZVOZITI NA JUGOSLAVENSKO TRŽIŠTE Prehrambena industrija Podravka ovoga je tjedna započela sa utovarom prvih kamiona sa svojim proizvodima namijenjenim tržištu Jugoslavije koje će koprivnička tvrtka prvi put tom tržištu ponuditi putem vlastitog poduzeća u Beogradu. Početak poslovanja u prodajnom smislu, objavili su iz Podravke, započinje odmah po ukidanju tamošnjih vrlo restriktivnih vanjskotrgovinskih propisa te po dobivanju svih zakonom predviđenih rješenja koja omogućuju uvoz i prodaju prehrambenih proizvoda. Podravkin povratak na jugoslavensko tržište, istaknuo je direktor Podravke d.o.o. u Beogradu Krunoslav Bešvir, podržala je i jugoslavenska Vlada, ponajprije ministar poljoprivrede koji je napravio iznimku u postojećim propisima te dopustio uvoz Podravkinih proizvoda. Podravka je u strategiji vlastitog razvoja jugoslavensko tržište definirala kao svoje strateško tržište. Cilj joj je postati vodeći ponuđač prehrambenih proizvoda na jugoslavenskom tržištu, čemu u prilog ide i poznatost Podravkinih robnih marki u Jugoslaviji. PETOMJESEČNA ININA PROIZVODNJA NAFTE 494 TISUĆE TONA INA-Industrija nafte u prvih pet ovogodišnjih mjeseci proizvela je na domaćim naftonosnim poljima, te u Angoli i Egiptu, ukupno 494,3 tisuća tona kapljevine, odnosno tri posto manje od planiranog, objavili su iz Ine. Od toga je na moslavačkim, slavonskim i podravskim naftonosnim poljima u prvih pet mjeseci ove godine proizvedeno ukupno 337,2 tisuće tona nafte ili jedan posto više od planiranog. Uz naftu je proizvedeno i 127,9 tona plinskog kondenzata ili deset posto manje od plana. Inina proizvodnja na poljima u Angoli iznosila je 2,67 tisuća tona nafte, dok je u prvih pet ovogodišnjih mjeseci proizvodnja Ine u Egiptu iznosila ukupno 26,5 tisuća tona. U proteklih pet mjeseci u kopnenom dijelu Hrvatske proizvedeno je više od 650 milijuna prostornih metara prirodnog plina ili 6,5 posto više od plana, dok je na plinskom polju Ivana proizvodnja iznosila 120 milijuna prostornih metara. Tako je ukupna Inina proizvodnja tog energenta u prvih pet ovogodišnjih mjeseci dosegla oko 770 milijuna prostornih metara ili 4,5 posto više od planiranog. Tijekom svibnja na plinskom polju Ivana u Jadranu, proizvodnja plina je smanjena zbog, pojašnjavaju iz Ine, nemogućnosti prihvata plina na talijanskoj strani u Casalborsettiju. GUBITAK HRVATSKIH POŠTA POKRIT ĆE SE IZ REZERVI Gubitak Hrvatskih pošta iz poslovne 2000., u iznosu od 81.885.725 kuna, pokrit će se iz rezervi tvrtke, odlučila je u utorak Glavna skupština HP-a. Skupština HP-a, kojoj je u ime hrvatske Vlade predsjedao ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek, prihvatila je izvješće o poslovanju, izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru vođenja poslova te Godišnje financijsko izvješće za 2000. godinu. Donesena je i odluka o izmjenama i dopunama Statuta HP-a, u svrhu usklađivanja s člankom 55. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu. Tako će u Nadzornom odboru HP-a biti i predstavnik radnika, a sastav Nadzornog odbora uskladit će se na slijedećoj Glavnoj skupštini. BRODOSPLIT: PRIMOPREDAJA BRODA DVA MJESECA PRIJE ROKA U splitskom brodogradilištu u četvrtak je, dva mjeseca prije ugovorenog roka, obavljena primopredaja broda, nosivosti 45 tisuća tona, za grčkog naručitelja - brodarsku tvrtku Angleique Shiping Limited, u vlasništvu kompanije Europian Navigation. Riječ je o kemikal tankeru, dugom 183 metra, koji će ploviti brzinom do 16 čvorova. To je drugi iz serije od šest takvih tankera, vrijednih po 28 milijuna dolara, koje će splitski škver izgraditi za grčkog naručitelja, s kojim su ugovorena još četiri veća broda vrijedna po 40 milijuna dolara. Po riječima predstavnika naručitelja ovaj je brod, kao i prvi iz iste serije, iznajmljen svjetskom gigantu Shellu. Splitski brodograditelji, koji će za 15 dana dovršiti i brod za Jadroplov, mogu biti zadovoljni popunjenošću navoza. Kapaciteti brodogradilišta popunjeni su ugovorima do početka 2005. U Brodosplitu, na temelju ugovorenih poslova, očekuju da će iduću godinu poslovati na pragu rentabilnosti a 2003. nakon brojnih problematičnih godina, napokon i profitabilno. CATERING ZRAČNE LUKE ZAGREB DOBIO NAGRADU BRITISH AIRWAYS-A Zračna luka Zagreb - ugostiteljstvo d.o.o. dobilo je u četvrtak od predstavnika zrakoplovne kompanije British Airways, 'Zlatnu nagradu 2000/2001' za kvalitetu usluga i poslovnu suradnju, čime je Catering zagrebačke Zračne luke, po ocjeni britanskog prijevoznika, uvršten među nekoliko najboljih na svijetu. Ta je nagrada, prema riječima direktora zagrebačke Zračne luke - ugostiteljstva d.o.o, Andrije Markića, i priznanje za dugoročnu i kvalitetnu suradnju svih djelatnika na poslovima Cateringa sa tim britanskim prijevoznikom. Catering Zračne luke Zagreb već je nekoliko godina, po kriterijima njemačke zrakoplovne kompanije Lufthansa, među prvih pet u Europi, a uz Croatia Airlines, te prijevoznike na izvanrednim letovima, hranom opskrbljuju osam zrakoplovnih tvrtki. Dnevno u prosjeku pripreme tri tisuće obroka svih vrsta, a tijekom cijele godine, 16 specijaliziranih djelatnika, pripremi oko milijun obroka. "JEDINSTVO": PODMIRENJE DUGOVA OD PRODAJE "NEPROIZVODNIH" NEKRETNINA Dugovi metalskog poduzeća "Jedinstvo" od približno 10 milijuna njemačkih maraka podmirit će se prodajom nekretnina koje nisu u funkciji proizvodnje, pa bi ta tvrtka na jesen mogla započeti proizvodnju s punim kapacitetom, dogovoreno je u utorak na zboru radnika "Jedinstva". Prodajom nekretnina, koja bi se trebala obaviti u vrijeme godišnjih odmora, namaknula bi se sredstva za isplatu 14 plaća i vratio bi se dug "Zagrebačkoj banci" zbog kojeg je račun tvrtke blokiran. Predsjednik Nadzornog odbora "Jedinstva" Ante Matan, nakon prijetnji tristotinjak radnika da ga neće pustiti iz prostorija tvornice dok ne odobri prodaju, zadužio je Upravu da izradi prijedlog prodaje i obećao da će tu odluku potvrditi Nadzorni odbor. Uprava i radnici tvrde da za kupnju odmarališta "Jedinstva" u Dugoj Uvali, upravne zgrade i pogona u krugu tvornice u Zagrebu postoji velik interes domaćih i inozemnih kupaca, ali da Nadzorni odbor i većinski vlasnik PIF "Sunce" odgađaju prodaju želeći pokrenuti stečaj "Jedinstva". TVRTKE FINAGRA I ZEA IZVOZNICI PŠENICE Zagrebačka Finagra i virovitička Zea tvrtke su kojima će Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva nadoknaditi dio troškova za izvoz viška ovogodišnjeg roda pšenice a te su tvrtke za otkup pšenice ponudile cijenu od 1,00 kune za kilogram. Povjerenstvo za odabir najpovoljnije ponude za naknadu dijela troškova izvoza tržnih viškova pšenice roda 2001. godine odluku je donijelo u srijedu nakon razmatranja triju otvorenih ponuda. Pri tome je uvidom u dokumentaciju ocijenjeno da poslovna sposobnost osječke tvrtke In-Cubo "ne jamči sigurnost za izvršenje posla i samim time tvrtka In-Cubo nije ispunila uvjete natječaja". Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva ističe u priopćenju kako je odabirom izvoznika tržišnih viškova pšenice učinilo završni korak u formiranju stabilnog tržišta za otkup pšenice roda 2001. godine, prije početka žetve. PRODAN HOTEL LAV Novi vlasnik hotela Lav je građevinska tvrtka Eurodom iz Splita koja se obvezala uplatiti 10 milijuna maraka. Hotel Lav prodan je u utorak na petom dražbenom ročištu na splitskom Trgovačkom sudu. Novi vlasnik je u srijedu na konferenciji za novinare najavio obnovu devastiranog zdanja u kojemu su godinama boravili prognanici. Ivica Kurtović, direktor Eurodoma, rekao je kako će njegova tvrtka u roku od dva, a najviše šest mjeseci uplatiti navedeni iznos, za što imaju jamstvo, kako je kazao, velike strane banke čije ime nije htio otkriti. Hotel će se, najavio je Kurtović, obnavljati u etapama, a prva će biti dovršena do iduće turističke sezone, kada bi veći dio kompleksa mogao primiti goste. ZAGORJE TEHNOBETON OTVORIO NOVU BETONARU Varaždinska tvrtka Zagoje Tehnobeton nedavno je u Varaždinu otvorila novo postrojenje za proizvodnju betona, u što je uloženo deset milijuna kuna, uglavnom vlastitih sredstava, objavili su iz te tvrtke. Nova je betonara potpuno kompjuterizirana, kapacitet joj je 50 prostornih metara svježeg betona na sat, a proizvodnja je moguća i u ekstremnim zimskim uvjetima, budući se velik dio aktivnosti odvija pod zemljom do dubine od čak osam metara. Uz betonaru uređen je i moderniziran armirački pogon, a prošireni su kapaciteti za prijevoz i ugradnju betona. WEB LISTA TURISTIČKIH TVRTKI ZA PRIVATIZACIJU Ministarstvo turizma objavilo je ovoga mjeseca na svojim Internet stranicama (www.mint.hr) dokument pod nazivom "Mogućnosti investiranja u hrvatski turistički sektor kroz proces privatizacije sa listom tvrtki dostupnih za privatizaciju u kojima je država vlasnik više od 25-postotnog udjela". Kako se pojašnjava u dokumentu, on je izrađen kako bi se poboljšala pravovremena dostupnost ispravnim informacijama o mogućnostima ulaganja u hrvatski turistički sektor. Za ulazak investitora u hrvatski turistički sektor ponuđena su dva oblika - kupovina dionica određene turističke tvrtke ili kupovina nekretnina (primjerice hotela) tvrtke koja je u procesu privatizacije. Na listi se nalazi ukupno 65 turističkih tvrtki, 57 iz jadranskih županija, sedam iz "kontinentalnih" županija te jedna iz Grada Zagreba. Vlasnički udio države u tim se tvrtkama kreće od najmanjih 22,70 posto (u tvrtki Rovinj turist d.d.) do najvećih 97,67 posto (u tvrtki Hotelturist Paklenica d.d. iz Starigrada Paklenice). Ukupna vrijednost temeljnog kapitala tih tvrtki iznosi 845,46 milijuna eura, a vrijednost državnog portfelja u njima je 510,05 milijuna eura, odnosno 60,33 posto. Sve te tvrtke ukupno imaju 261 objekt sa 24.339 soba i 1.760 apartmana, s ukupno 56.468 postelja te mjesta za 30.969 gostiju u kampovima. Promatrano prema strukturi, riječ je o 192 objekta hotelskog tipa (hoteli, depadanse, moteli i hotelska naselja), 17 objekata apartmanskog tipa (apartmanska naselja, aparthoteli i apartmani), sedam hotelsko-apartmanskih objekata, 18 pansiona, depandansi pansiona i soba, 26 kampova, jednoj marini, 84 objekta malog ugostiteljstva i 56 objekata različite namjene. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA CRKVENAC I VRANITZKY O MOGUĆNOSTIMA SURADNJE HRVATSKE I AUSTRIJE Ministar financija Mato Crkvenac primio je u ponedjeljak bivšeg saveznog kancelara Republike Austrije i sadašnjeg savjetnika banke Westdeutsche Landesbank Franza Wranitzkog na čelu gospodarskog izaslanstva od 20-ak austrijskih gospodarstvenika i bankara koji borave u četverodnevnom posjetu Hrvatskoj. Nakon sastanka ministar Crkvenac je istaknuo kako je austrijskom izaslanstvu posebno naglašeno da su u ovom trenutku od kapitala, kojega u Hrvatskoj ima sve više, važniji konkretni programi i zajednička suradnja na pojedenim programima. Tako se razgovaralo o suradnji na području metalne i tekstilne industrije, a osobito u turizmu. Hrvatska je strana iskazala i interes da se austrijske tvrtke u većoj mjeri uključe u privatizacijske procese u Hrvatskoj, a dogovoreni su i konkretni kontakti između austrijskih i hrvatskih gospodarstvenika i financijera, što bi u idućim danima trebalo dati i konkretne rezultate, kazao je Crkvenac. Franz Vranitzky je pak istaknuo kako su austrijski gospodarstvenici u posjetu Hrvatskoj krenuli sa stajališta da je hrvatsko gospodarstvo zrelo, a ne na samom početku razvoja. Ta činjenica otvara mogućnosti suradnje i izvan privatizacije, odnosno kroz suradnju u, primjerice, modernizaciji postojećih tvornica, rafinerija i prometnica; a vrlo visoka razina obrazovanja u Hrvatskoj, kazao je Vranitzky, omogućava i suradnju na području tzv. nove ekonomije - razvijanja softvera i sl. Posebno je naglasio kako su u izaslanstvu i predstavnici dvaju velikih europskih touroperatora te da je u turizmu, budući da je Hrvatska zanimljiva destinacija, moguća konstruktivna suradnja koja bi dovela do pozitivnih rezultata. POTPISAN MEMORANDUM O POTICANJU TRGOVINE U JUGOISTOČNOJ EUROPI Sedam zemalja jugoistočne Europe, među kojima i Hrvatska, potpisale su u srijedu u Bruxellesu, u okviru regionalnog stola Pakta o stabilnosti, memorandum koji predviđa poticanje trgovine u regiji i bilateralno smanjivanje carina do kraja 2002. godine. Memorandum, koji su osim Hrvatske potpisale i Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Jugoslavija, Makedonija i Rumunjska, predviđa zaključivanje bilateralnih trgovinskih sporazuma do kraja 2002. godine, te liberalizaciju najmanje 90 posto trgovinske razmjene između zemalja potpisnica. POTPISAN UGOVOR O POTICANJU ULAGANJA IZMEĐU HRVATSKE I BJELORUSIJE Zamjenica ministra gospodarstva Maja Brinar i pomoćnik ministra vanjskih poslova Bjelorusije Aleksandr Mihnjevič potpisali su u utorak u Zagrebu Ugovor o uzajamnom poticanju i zaštiti ulaganja između Hrvatske i Bjelorusije. Hrvatskoj je u interesu uspostava boljih gospodarskih odnosa i smanjenja hrvatskog deficita u robnoj razmjeni s Bjelorusijom. Sklapanjem navedenog Ugovora Hrvatska dobiva i pravni okvir za ulaganje na području Bjelorusije te promociju ulaganja u našu zemlju, izvijestili su iz Ministarstva gospodarstva. TUŠEK SA ŠVICARSKIM VELEPOSLANIKOM O NAGIBNIM VLAKOVIMA Hrvatska će kupovati kompozicije vlakova nagibne tehnologije u nekoliko faza i to isključivo temeljem međunarodnih natječaja, rekao je u ponedjeljak ministar pomorstva prometa i veza Alojz Tušek tijekom razgovora sa švicarskim veleposlanikom u Republici Hrvatskoj Paulom Widmerom. Švicarski veleposlanik Widmer izrazio je interes švicarskih gospodarstvenika za sudjelovanjem u prodaji nagibnih vlakova Hrvatskim željeznicama (HŽ), a ministar Tušek ga je izvijestio kako će, uz financijske uvjete, sudjelovanje hrvatskih kooperanata biti od velikog značenja pri odabiru najpovoljnijeg ponuđača. Kako stoji u priopćenju Ministarstva pomorstva, prometa i veza, Tušek je ponudio švicarskom veleposlaniku mogućnost organizacije posjeta zainteresiranih švicarskih gospodarstvenika Hrvatskoj, napominjući da su slični posjeti drugih europskih kompanija koji proizvode opremu, a koju HŽ namjerava dobavljati, već obavljeni. 6. AKTIVNOSTI UDRUGA POSLODAVCI I SINDIKATI PODRŽALI VLADINU STRATEGIJU RAZVITKA HRVATSKE Predstavnici poslodavaca i sindikata u Gospodarsko-socijalnom vijeću (GSV) podržali su u srijedu vladinu strategiju razvitka Hrvatske, ocijenivši da su načela strategije "dobro pogođena", ali i da očekuju konkretne mjere rješavanja gospodarskih i socijalnih problema. Nakon sjednice GSV-a, predsjednik vijeća Goran Granić izjavio je novinarima da će GSV otvoriti raspravu i sa svim udrugama koje imaju što reći o budućnosti Hrvatske. PREDSTAVLJEN PROJEKT CENTRA ZA PROIZVODNE POSTUPKE Povećati konkurentnost hrvatske industrije na domaćem i svjetskom tržištu povezivanjem znanstvenih, stručnih i gospodarskih potencijala osnovni je cilj Centra za proizvodne postupke, čiji je projekt u srijedu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) predstavila ALSTRO - Gospodarsko interesna udruga proizvodne tehnike. Prema riječima predsjednika upravnog savjeta ALSTRO-a Drage Šavora, njihov je projekt već dobio podršku, primjerice, ministarstava gospodarstva i znanosti i tehnologije, zagrebačkog Gradskog poglavarstva, HGK, zagrebačkog Fakulteta za strojarstvo i brodogradnju te Fakulteta elektrotehnike i računarstva, i dr. Centar za proizvodne postupke, predviđeno je projektom, bavio bi se izradom novih proizvoda na području proizvodnje alata i strojogradnje, ali i drugih industrijskih grana, zatim primjenom mikrotehnologije (mehatronike i nanotehnologije), oblikovanjem novih proizvoda uz primjenu najnovijih metoda simulacije i planiranja životnog ciklusa proizvoda, te izobrazbom i uvježbavanjem kadrova. Tako bi se u Centru npr. izrađivali razni protutipovi proizvoda, kao i razni alati i kalupi, čime bi se znatno ubrzao proizvodni proces, kažu autori projekta iz ALSTRO-a. Primjenom novih postupaka, procesa, metoda ispitivanja i tehnološkom modernizacijom potakao bi se razvoj malih i srednjih poduzetnika te bi se stimuliralo povezivanje tvrtki srodnih djelatnosti, a radi efikasnijeg nastupa na tržištu. 7. SINDIKATI VLAST SE IGRA SUDBINAMA RADNIKA "POLIKEMA" I "ADRIAVINILA" Poput bivše vlasti, i sadašnja se "igra sudbinama" obitelji radnika zadarskog "Polikema" i kaštelanskog "Adriavinila", pa bi zbog njihovih političkih prepucavanja i sukoba interesa petstotinjak radnika moglo završiti na ulici, rečeno je u četvrtak na konferenciji za novinare Samostalnog sindikata energetike, kemije i nemetala (EKN). Sindikalci tvrde da Hrvatski fond za privatizaciju, većinski vlasnik tvrtaka, sprječava ulazak strateških partnera, iako za "Polikem" i "Adriavinil" postoji velik interes stranih ulagača. "Kada je u "Adriavinil" htio ući mađarski "BorsodChem" HDZ-ova ga je vlast otjerala, a bojimo se da bi se to moglo dogoditi i novom potencijalnom partneru, koji je spreman uložiti 600 milijuna DEM", rekao je sindikalni povjerenik Ante Kuzmanić. O tome su u nekoliko navrata izvijestili i premijera Račana, ali on još nije našao "petnaest minuta vremena da primi strane partnere", dodao je Kuzmanić. U stečaju kaštelanskog "Adriavinila" sva je imovina prenesena na inozemnu tvrtku "ENNEX", s kojom je, tvrde sindikalci, Uprava sklopila štetan ugovor o poslovnoj suradnji. Ugovor je omogućio "ENNEX-u" da postane vlasnik imovine "Adriavinila", pa radnici, koji su zadnju plaću primili u veljači prošle, a zadnji minimalac u travnju ove godine, ne mogu naplatiti svoja potraživanja.