HR-YU-BA-GB-IZVJEŠĆE-Politika-Sudovi BBC-8.7.-PREGLED TISKA BRITANSKI RADIO - BBC 8. VII. 2001. Pregled tiska "Optužnice Haaškog suda protiv dvojice hrvatskih generala, piše 'The Observer', mogle bi razotkriti jednu od najmutnijih
epizoda u ratovima na tlu bivše Jugoslavije: američku ulogu u tajnom naoružavanju Hrvata u razdoblju od 1993. do 1995. godine. Iako imena optuženih generala nisu službeno objavljena, sve upućuje na to da je riječ o Anti Gotovini i Rahimu Ademiju, prenosi 'The Observer'. List dodaje da su zločini protiv Srba za koje se tereti Ademi počinjeni 1993., dok se Gotovini pripisuju oni iz 1995., u vrijeme zapanjujućih vojnih uspjeha Hrvata protiv Srba u 'krajini' i istočnoj Slavoniji te ozbiljne umiješanosti Amerikanaca u te operacije. Američka vojna pomoć Hrvatskoj, navodi dalje 'The Observer', datira iz 1994. kad je hrvatski ministar odbrane zatražio od Pentagona pomoć u vidu vojne obuke. Iako je Pentagon to odbio, Hrvati su upućeni na vojno-konzultantsku tvrtku iz Virginije, koju su činili bivši generali i čiji je glavni klijent američka vojska. Tako je pod pokroviteljstvom Pentagona potpisan sporazum s hrvatskom vojskom i počela je obuka hrvatskih vojnika za operaciju 'Oluja'. Istodobno su CIA i američka vojna obavještajna
BRITANSKI RADIO - BBC
8. VII. 2001.
Pregled tiska
"Optužnice Haaškog suda protiv dvojice hrvatskih generala, piše
'The Observer', mogle bi razotkriti jednu od najmutnijih epizoda u
ratovima na tlu bivše Jugoslavije: američku ulogu u tajnom
naoružavanju Hrvata u razdoblju od 1993. do 1995. godine. Iako
imena optuženih generala nisu službeno objavljena, sve upućuje na
to da je riječ o Anti Gotovini i Rahimu Ademiju, prenosi 'The
Observer'. List dodaje da su zločini protiv Srba za koje se tereti
Ademi počinjeni 1993., dok se Gotovini pripisuju oni iz 1995., u
vrijeme zapanjujućih vojnih uspjeha Hrvata protiv Srba u 'krajini'
i istočnoj Slavoniji te ozbiljne umiješanosti Amerikanaca u te
operacije. Američka vojna pomoć Hrvatskoj, navodi dalje 'The
Observer', datira iz 1994. kad je hrvatski ministar odbrane
zatražio od Pentagona pomoć u vidu vojne obuke. Iako je Pentagon to
odbio, Hrvati su upućeni na vojno-konzultantsku tvrtku iz
Virginije, koju su činili bivši generali i čiji je glavni klijent
američka vojska. Tako je pod pokroviteljstvom Pentagona potpisan
sporazum s hrvatskom vojskom i počela je obuka hrvatskih vojnika za
operaciju 'Oluja'. Istodobno su CIA i američka vojna obavještajna
služba, uz pomoć veleposlanstva u Zagrebu, osiguravale
obavještajne podatke za uspješno izvođenje hrvatskih ofenziva.
'The Observer' ističe da je u svojim izvješćima iz 1995. upozoravao
na međunarodnu umiješanost u ratove na tlu Hrvatske i Bosne te da
najnovije optužnice, uključujući i onu protiv Miloševića, prijete
razotkrivanjem uloga međunarodnih faktora u balkanskom
krvoproliću.
'Noć kada je Milošević izgubio kontrolu', naslov je članka u 'The
Sunday Timesu', a odnosi se na večer 30. rujna 1999. godine, šeste
noći bombardiranja, kad je tadašnji jugoslavenski predsjednik, u
prisustvu svoja tri najbliža suradnika - Nikole Šainovića, Vlajka
Stojiljkovića i Rade Markovića - naredio operaciju 'Asanacija' -
prenošenje tijela ubijenih kosovskih Albanaca na tajne lokacije.
Poznavatelji tadašnjih političkih zbivanja kažu da je Milošević
30. ožujka znao da su NATO-ovi sateliti ukazali na lokacije
najmanje sedam masovnih grobnica na Kosovu pa je odlučio nadmudriti
istražitelje ratnih zločina, kad jednom dođu u pokrajinu. Iako o
tome nema pisanih dokumenata, vjeruje se da su američki izviđački
zrakoplovi snimili telefonske razgovore između Miloševića i
njegovih suradnika, kao i da raspolažu satelitskim snimcima
operacije 'Asanacija', iako Amerikanci taj materijal nisu ponudili
Sudu, piše list. Istražitelji smatraju da će materijal u vezi s ovom
operacijom ojačati optužnice protiv Stojiljkovića i Šainovića, a
zapadni financijeri već su sugerirali da bi daljnja zapadna pomoć
morala biti uvjetovana izručenjem Miloševićevih najbližih
suradnika.
Na vrhu tog popisa su Radovan Karadžić i Ratko Mladić, piše list i
dodaje da okolinom Foče kruže glasine kako je Karadžić obrijao
glavu, pustio bradu i odijeva se kao pravoslavni svećenik. Mladić
je, navodi ovaj list, u Beogradu i pod zaštitom jugoslavenske
vlade, iako ova to demantira, tvrdeći da je pobjegao u Bosnu. List
također prenosi da Karadžić posljednjih pet godina šalje u Haag
dossiere u kojima iznosi navodne dokaze o svojoj nedužnosti.
Njegovi beogradski odvjetnici kažu da se on posebno želi
distancirati od masakra u Srebrenici te da bi u tu svrhu mogao
iskoristiti trake za koje se vjeruje da su snimljene iz britanske
obavještajne baze. Vojni izvori navode da transkripti radio-veza
između Karadžića i Mladića sugeriraju da Karadžić nije bio upućen u
zbivanja u Srebrenici, piše 'The Sunday Times'.
'The Sunday Telegraph' je objavio reportažu iz okolice Foče, pod
naslovom 'Zemlja u kojoj je Karadžić i dalje kralj', a kojom
ilustrira nevoljkost stanovnika tog kraja da surađuju u izručenju
Karadžića i Mladića. Ovaj list navodi da je Mladić živio u Beogradu
do pada Miloševića, a da je sad pod zaštitom najlojalnijih jedinica
bosansko-srpske vojske, negdje u istočnoj Bosni. O mjestu boravka
Karadžića, nitko novinaru 'The Sunday Telegrapha' nije želio ništa
reći, iako su ga mnogi vidjeli na sprovodima, političkim skupovima,
proslavama, pa čak i večerima poezije. Zbog tih iznenadnih
pojavljivanja i nestajanja Karadžić je dobio nadimak 'balkanski
Elvis', piše 'The Sunday Telegraph'.
'The Observer' donosi i portret Mire Marković, o kojoj kaže:
'Profesorica marksizma, mistik, pokretačka sila krvave karijere
svog muža... Da li bi supruga Slobodana Miloševića i sama mogla biti
optužena za ratne zločine?' Na to pitanje, međutim, list nije
ponudio nikakav konkretan odgovor".
(BBC)