ZAGREB, 7. srpnja (Hina) - Na godišnjoj skupštini Društva hrvatskih književnika (DHK), održanoj danas u Zagrebu, bilo je i polemičnih tonova o neočitovanju "krovne" ustanove hrvatskih književnika o "slučaju" hrvatskoga pjesnika
Tomislava Bajsića te o uredničkoj koncepciji časopisa "Republika", s osvrtom na intervju objavljen u tomu časopisu sa srpskim književnikom Borom Ćosićem.
ZAGREB, 7. srpnja (Hina) - Na godišnjoj skupštini Društva hrvatskih
književnika (DHK), održanoj danas u Zagrebu, bilo je i polemičnih
tonova o neočitovanju "krovne" ustanove hrvatskih književnika o
"slučaju" hrvatskoga pjesnika Tomislava Bajsića te o uredničkoj
koncepciji časopisa "Republika", s osvrtom na intervju objavljen u
tomu časopisu sa srpskim književnikom Borom Ćosićem. #L#
Pitanje Ante Matića zašto DHK "šuti" o hrvatskomu pjesniku i
branitelju Tomislavu Bajsiću, izazvalo je reakciju
potpredsjednika DHK-a Anđelka Novakovića koji je ustvrdio kako je
to "apsolutna laž". Potom je Novaković iznio, kako je rekao,
"kronologiju svega što je osobno, a u ime DHK-a, poduzeo u vezi
'slučaja' Bajsić".
S tim u vezi, Pajo Kanižaj je rekao kako je šteta što se DHK o tomu
nije službeno oglasio, dodavši da "sada samo čeka da se u DHK
'dozove' Goran Babić".
Polemiku je zaključio predsjednik DHK-a Slavko Mihalić rekavši da
Društvo hrvatskih književnika treba reagirati "za Tomicu Bajsića",
najavivši da će se DHK o tomu javno očitovati priopćenjem u
ponedjeljak, 9. srpnja.
Ante Matić potaknuo je polemiku i u vezi časopisa "Republika" time
što je rekao da je glavni urednik "Republike" Velimir Visković
objavio 20 pjesama i razgovor na 11 stranica sa "svojim šurom Borom
Ćosićem", a da ne objavljuje razgovore i djela hrvatskih
književnika.
Kako Visković u tom trenutku nije bio nazočan, Matiću je replicirao
Dražen Katunarić rekavši kako je Matić "pobrkao" pojmove jer
"Republika" ne objavljuje po automatizmu tekstove članova DHK-a,
te dodao da je kvaliteta tekstova jedini kriterij objavljivanja u
"Republici". Osim toga, napomenuo je, Bora Ćosić je i hrvatski
državljanin, a njegova djela su prevedena na brojne svjetske
jezike. Katunarić je dometnuo kako je problem možda i u tomu što
Matić misli da su njegovi tekstovi vrjedniji od Ćosićevih.
Velimir Visković koji je naknadno stigao na Skupštinu nije htio
komentirati Matićeve riječi, rekavši da je "razina izrečenih
primjedbi preniska za odgovor".
Ustvrdivši da je Bora Ćosić jedan od najboljih europskih pisaca,
Visković je izjavio kako je spreman ponuditi ostavku na mjesto
glavnoga urednika "Republike" ako Uprava DHK misli isto kao i
Matić, te ponovio da je estetska relevantnost jedini kriterij za
"Republiku".
Točku i na tu polemiku "stavio" je Slavko Mihalić istaknuvši kako
Uprava DHK-a nema nikakve ovlasti nad uređivačkom koncepcijom bilo
kojega časopisa, pa tako i "Republike", te dodao kako bi bilo jako
loše da to nije tako.
Na dnevnomu redu godišnje skupštine bile su i "redovite" teme poput
izvješća o radu ogranka DHK-a, Sekcije DHK i Hrvatskoga centra
P.E.N.-a za proučavanje književnosti u hrvatskomu iseljeništvu te
izvješća o završnomu računu za 2000., novčanomu planu za ovu godinu
te 24. Zagrebačkim književnim razgovorima koji će se održati u
listopadu, a tema razgovora bit će "Metafore napretka - književnost
i globalizacija".
Osim tih izvješća, prihvaćeno je i izvješće Dražen Katunarića o
radu časopisa "Republika, "Most", "Europski glasnik" te Knjižnice
DHK.
(Hina) ip az