ZGAREB, 27. lipnja (Hina) - Knjiga "Karmelićanski prinosi hrvatskoj kulturi" autora Ante Sekulića predstavljena je danas u Društvu hrvatskih književnika (DHK) u Zagrebu.
ZGAREB, 27. lipnja (Hina) - Knjiga "Karmelićanski prinosi
hrvatskoj kulturi" autora Ante Sekulića predstavljena je danas u
Društvu hrvatskih književnika (DHK) u Zagrebu.#L#
Riječ je o devetoj knjizi u nizu Prinosa za povijest književnosti u
Hrvata Sekcije DHK i Hrvatskog centra P.E.N.-a za proučavanje
književnosti u hrvatskom iseljeništvu.
Kako piše autor u pogovoru knjige, na temelju brojne literature u
knjizi je dana povijest Karmelićanskog reda, teškoće u razvoju,
nesporazumi u ustrojstvu te uspravan hod kroz povijest.
Kako objašnjava Sekulić, svoje su temelje karmelićani gradili na
predaji da su im korijeni na gori Karmelu, začetnik i uzor sv. Ilija
prorok, a povijesno je Red vezan uza zbivanja u doba križarskih
ratova, uspjehe i neuspjehe zapadnoeuropskih vitezova u Svetoj
Zemlji. Značajke su Reda kontemplativnost i samoća (pustinjački
način života), ističe Sekulić.
Odlučne preinake u Redu dogodile su se u XVI. stoljeću kad su
Terezija Avilska i Ivan od Križa svojim primjerom, životom i djelom
proveli reforme u muškoj i ženskoj grani Reda, rekao je recenzent
knjige Alojzije Ante Stantić.
Dodao je i kako su osim sažeta pregleda povijesti Reda posebna
cjelina u knjizi izraziti svjetski predstavnici koji su značenjem i
djelima prerasli okvire redovničke zajednice, primjerice,
Terezija iz Lisieuxa i Edith Stein.
Nadalje, po Stantićevim riječima, u razmatranju karmelićanskog
prinosa među Hrvatima autor bilježi podatke iz Sombora gdje je u
prostorima Karmelićanskoga reda završio gimnaziju. Tu su i drevne
Remete, te zajednica u splitskoj nadbiskupiji (Kamen-Šine) i u
gradu Krku, napomenuo je Stantić.
Autor je istaknuo kako je knjigu napisao kao zahvalu karmelićanima
u Somboru kod kojih je proveo svoje srednjoškolske dane.
Predstavljanju knjige nazočio je i pomoćni biskup zagrebački Vlado
Košić.
(Hina) sdju az