FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

IT-28.VI.-CORRIERE- EU POVJERENIK U AMERICI

IT-E-US-integracije-gospodarstvo-Politika IT-28.VI.-CORRIERE- EU POVJERENIK U AMERICI ITALIJACORRIERE DELLA SERA28. VI. 2001.Povjerenik u Sjedinjenim Državama"Mario Monti, povjerenik Bruxellesa i sudac Europske Unije za pitanja antitrusta, mogao bi uskratiti pravo američkom divu (General Electric) da se spoji s drugom veliko tvrtkom iz Sjedinjenih Država (Honeywell). On ne može spriječiti da strane potpišu svoj ugovor u nekom američkom gradu. No ako će smatrati da bi nova tvrtka, nastala spajanjem, preuzela dominantan položaj, može joj spriječiti djelovanje na europskom tržištu te tako učiniti posao nepoželjnim. Ne znam je li talijansko javno mišljenje primijetilo osjećaje srdžbe, iznenađenja i čuđenja kojima Sjedinjene Države prate ovaj događaj. Nakon što je donijela brojne exteritorijalne zakone koji za namjeru imaju, primjerice, regulirati odnose europskih tvrtki s Kubom ili Iranom, Amerika odjednom uviđa da se jedan 'tehnokrat' iz Bruxellesa, u ime tržišta i njegovih načela, može miješati u planove razvoje njenih tvrtki. Slučaj sugerira barem dva opažanja. Prvo se odnosi na važnost i razmjere euro-američkog sporenja. Slučaj General-Electrica samo je posljednja epizoda u dugom nizu razmirica i svađa. Svađali smo se
ITALIJA CORRIERE DELLA SERA 28. VI. 2001. Povjerenik u Sjedinjenim Državama "Mario Monti, povjerenik Bruxellesa i sudac Europske Unije za pitanja antitrusta, mogao bi uskratiti pravo američkom divu (General Electric) da se spoji s drugom veliko tvrtkom iz Sjedinjenih Država (Honeywell). On ne može spriječiti da strane potpišu svoj ugovor u nekom američkom gradu. No ako će smatrati da bi nova tvrtka, nastala spajanjem, preuzela dominantan položaj, može joj spriječiti djelovanje na europskom tržištu te tako učiniti posao nepoželjnim. Ne znam je li talijansko javno mišljenje primijetilo osjećaje srdžbe, iznenađenja i čuđenja kojima Sjedinjene Države prate ovaj događaj. Nakon što je donijela brojne exteritorijalne zakone koji za namjeru imaju, primjerice, regulirati odnose europskih tvrtki s Kubom ili Iranom, Amerika odjednom uviđa da se jedan 'tehnokrat' iz Bruxellesa, u ime tržišta i njegovih načela, može miješati u planove razvoje njenih tvrtki. Slučaj sugerira barem dva opažanja. Prvo se odnosi na važnost i razmjere euro-američkog sporenja. Slučaj General-Electrica samo je posljednja epizoda u dugom nizu razmirica i svađa. Svađali smo se radi banana i korištenja hormona u proizvodnji mesa. Imamo teško pomirljive politike glede genetski modificirane hrane. Međusobno smo se optuživali radi poljoprivrednog protekcionizma. Oštro ćemo se sukobiti glede Bushovog proturaketnog štita. Imamo duboka neslaganja glede načina kako se suočiti s problemom štetnih plinova. Vodimo spor pred Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO) u kojemu Europa optužuje Sjedinjene Države da favoriziraju svoje izvoznike poreznim olakšicama, koje su, zapravo, subvencije. A ako ćemo pobijediti, kako izgleda, dobit ćemo pravo nametnuti carinske pristojbe na američku robu u vrijednosti od 4 milijarde dolara. U drugim prigodama u prošlosti, Europljani i Amerikanci su se oštro sukobljavali u obrani svojih interesa. No hladni rat je tada dvije strane, a poglavito Europljane, primoravao na brzo izglađivanje sporova glede razlika. Danas nakon pada SSSR-a i maastrichstskog sporazuma, Europa se može ravnopravno suprotstaviti Sjedinjenim Državama, barem na gospodarskom planu. Montijev 'ne', ako će biti izgovoren, bit će samo bučan izraz spora predodređenog da postane sve važniji. No slučaj General Electrica sugerira i jedno suprotno opažanje. Monti se može baviti američkim spajanjima jer su američke antitrust vlasti donosile odluke, u istim okolnostima, u vezi spajanja europskih tvrtki koje djeluju na američkom tržištu. Ta očita uplitanja pokazuju da se dva tržišta sve više integriraju stvarajući jedinstveno gospodarsko područje. Svađe, kada izbijaju, samo su početni istupi u pregovorima kojima niti jedna strana ne može okrenuti leđa. Još dugo ćemo raspravljati o protokolima iz Kyota, no Europa mora zaključiti, na kraju, da niti jedna politika zaštite okoliša ne može biti učinkovita bez američke suradnje. SAD će tvrditi da je europska antitrust politika zamaskirani oblik protekcionizma, no moraju uvidjeti da je jedino moguće rješenje sporazum o usvajanju, na obje strane Atlantika, kompatibilnih kriterija. To nije dovoljno. Potrebno je izbjeći da Amerika financira svoj javni dug na račun Europe i Japana (kao što se događalo mnogo godina) i da se Europa koristi američkim tržištem kako bi kompenzirala skromnost svoga rasta, sve do opasnog napuhavanja američkog trgovinskog deficita. Nije dovoljno izgladiti svađe. Potrebno je stvoriti uvjete kako bi dva područja zajedno rasla i međusobno se podupirala. Prevedeno na 'europski', na nama je da danas nadoknadimo zaostatak koji nas dijeli od Sjedinjenih Država, kako bi trčali njihovom brzinom. Bit će dobro ako će se, unatoč sporova, tom temom baviti u Genovi na skupu G8.", piše Sergio Romano.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙