NJ 23.VI.-FAZ-EU

NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 23. VI. 2001. Svjetionik Europa "Put u Europsku uniju (EU) za deset je srednje istočnih europskih država ipak dugotrajan i mukotrpan. Izgledi za skoro članstvo za sve njih su ipak najvažnije sidro za političke i gospodarske reforme koje bez tog stalnog pozivanja na Europu uopće ne bi bile ostvarene ili samo u teškim okolnostima. Tomu pripada i konsolidacija demokracije jednako kao i izgradnja dinamičnog 'dobro' vladajućeg civilnog društva bez straha, represije i korupcije. Učlanjenje u EU bitna je pretpostavka za brzo i ustrajno poboljšanje životnog standarda za sve i to na temelju djelotvornog, privatno-gospodarski ustrojenog, otvorenog tržišnog gospodarstva. Vodeća funkcija europskog integracijskog procesa ipak ne djeluje samo pozitivno na skupinu kandidata za prijam. Stabilizacijskim i pridružbenim procesom kojim Europska unija priprema buduće članstvo na prvom stupnju, i zemlje jugoistočne Europe poput primjerice Hrvatske, Makedonije ili čak Bosne, približavaju se Europskoj uniji. Čak i u Albaniji utjecaj Europe i nada u članstvo, makar u dalekoj budućnosti, dovode do tržišno gospodarskih reforma i uže regionalne suradnje. Svjetionik EU i za Jugoslaviju je, na teškom putu u obnovu i ponovni pristup međunarodnoj zajednici, stalna pomoć u orijentaciji. Dobra regionalna suradnja u jugoistočnoj Europi - kako je rekao rumunjski gospodarski znanstvenik i bivši ministar financija Daianu na jednoj priredbi zaklade Bertelsmann i Svjetske banke na temu integracije u EU - jedna je od najvažnijih pretpostavka za uspješan proces pristupa. Sada nitko ne poriče da su zahvaljujući Stabilizacijskom i pridružbenom postupku EU-a čak i na nekoć 'crnoj rupi Balkanu' zabijeni putokazi u smjeru demokracije i tržišnog gospodarstva. U izjavama potencijalnih kandidata ne može se dakako prečuti stanoviti strah da EU svoje zahtjeve za regionalnom suradnjom koristi kao izgovor da jugoistočne države drži izvan EU-a i u odvojenoj sobi regionalne suradnje. To više što sve od reda siromašne zemlje danas ulažu oskudne resurse u izgradnju regionalnih mostova i struktura ali za kasniji most prema Europi ne mogu dati dodatna sredstva. U pogledu toga opasno je točno i iskustvo triju baltičkih država. Što se više bliži trenutak pristupa u EU, to postaje jasnije da su uspješni mehanizmi suradnje kao primjerice regionalne zone slobodne trgovine, u proturječju s obznanjenim načelom EU-a o diferenciranom postupku svakog pojedinog kandidata i da mogu kontraproduktivno djelovati na proces pristupa. Ako se Litva i Letonija ne priključe Estoniji pravodobno, pristupom Estonije ustrojit će se u regiji nove 'granice'. Slično bi bilo i u srednjoj Europi ako primjerice Slovačka bude primljena kasnije od Mađarske, Poljske, Slovenije ili Češke republike. Upravo baltičke države savjetuju balkanskim zemljama da krenu putom regionalne suradnje. Nisu samo gospodarske i političke prednosti uske regionalne suradnje važan poticaj gospodarskom napretku. Zahvaljujući razvitku zajedničkih pravila, standardiziranih praksa i sve jačeg približavanja nacionalnih zakona europskoj praksi, bit će položen temeljni kamen i plodnom partnerstvu s EU-om. Upravo na tako zamršenom postupku kakav je širenje EU-a na Istok, treba učiti na tuđim iskustvima i izbjeći skupe pogreške. To se ponajprije odnosi na ispravan postupak s novcem koji će biti stavljen na raspolaganje iz europskih lonaca za pripremu procesa pristupa. Potencijalni kandidati za pristup tu mogu učiti od zemalja koje su poput Portugala već članovi ili poput Mađarske malo prije skoka na europska kola. Portugalski zastupnik Torres upozorio je da se ne baš beznačajna sredstva iz regionalnih fondova izdaju bez plana, bez točnih predodžba o kakvoći procesa integracije i konvergencije. Gledajući unatrag, javna je uprava Portugala puno profitirala od strukturnih fondova, no tim su sredstvima pokrenuta brojna ulaganja za koja bi bilo bolje da su izostala. Ne samo da se nikada ne smije odustati od fiskalnopolitičke stege, nego se zemlje kandidati moraju zapitati hoće li planirana ulaganja povećati i kakvoću procesa integracije. S tim u vezi Torres je savjetovao da se s instrumentom prijelaznih rokova štedljivo barata. I mađarska strana potvrđuje da su upravne strukture koje Bruxelles zahtijeva kao uvjet za poseg za raznim regionalnim novcima za unaprjeđenje doduše skupe, ali su za kakvoću javne uprave i njezin postupak s javnim novcem, svakako dobitak. Trošak se isplati i stoga što su novostvorene upravne strukture poslije pristupa u EU na raspolaganju za suradnju sa strukturnim i kohezijskim fondovima. Isto tako Judit Rosza iz mađarskog ministarstva financija u tomu vidi mogućnosti za poboljšanje. Ponajprije ističe - odavno poznatu - pogrešku što se srednjeeuropske zemlje promatraju kao jedinstveni blok i da se zanemaruju njihove posebnosti. EU previše često u vremenu prije pristupa zahtijeva i stvaranje novih upravnih struktura koje će poslije pristupa opet biti zastarjele. Ipak je bolji manji trošak, osobito što strukturni fondovi među stanovništvom bude očekivanja koja se ostvaruju djelomično, a ponekad ni ne. Stoga su neizbježna razočaranja i frustracije zbog europskog procesa integracije", piše Carola Kaps.