NEW YORK, 26. lipnja (Hina) - Hrvatska je zasad pošteđena prave epidemije AIDS-a ali se čini da je tek na početku stvarnih problema, čemu pridonosi nezaposlenost, migracije, gospodarska tranzicija i broj narkomana, kazala je u utorak
u New Yorku hrvatska ministrica zdravstva Ana Stavljenić-Rukavina.
NEW YORK, 26. lipnja (Hina) - Hrvatska je zasad pošteđena prave
epidemije AIDS-a ali se čini da je tek na početku stvarnih problema,
čemu pridonosi nezaposlenost, migracije, gospodarska tranzicija i
broj narkomana, kazala je u utorak u New Yorku hrvatska ministrica
zdravstva Ana Stavljenić-Rukavina.#L#
Na posebnom zasjedanju Opće skupštine UN-a, posvećenom ovoj opakoj
bolesti, ona je većinom govorila o stanju u Hrvatskoj i mjerama koje
se od 1985. poduzimaju u borbi protiv HIV/AIDS-a.
Napomenula je da je u nas u proteklih 15 godina registriran 171
oboljeli od AIDS-a i da se prosječno godišnje otkrije između 5,3 i
7,6 novih slučajeva zaraze HIV-om na milijun stanovnika.
"Može se reći da Hrvatska ima mali broj slučajeva HIV/AIDS-a, ali se
čini da je tek u početnoj fazi epidemije", rekla je Stavljenić-
Rukavina.
Po njezinim riječima, mnogi čimbenici idu na ruku širenju bolesti u
nas. Sve je veći broj ovisnika 'na igli', visoka je nezaposlenost,
brojne migracije i gospodarstvo je u tranziciji, nabrojala je
ministrica.
Govorila je o organizaciji zdravstvene službe u Hrvatskoj za borbu
protiv ove opake bolesti i o poduzetim mjerama poput dobrovoljnog
testiranja ljudi, obvezne kontrole krvi i pripravaka za
transfuziju, zdravstvenom prosvjećivanju, te liječenju
oboljelih.
Ocjenjujući da je AIDS globalna pošast, zauzela se za usklađeno
djelovanje na nacionalnoj, regionalnoj i svjetskoj razini uz
zaštitu prava i dobrobiti onih koji su oboljeli.
Međutim, već se pokazalo da usklađeno djelovanje protiv HIV/AIDS-a
neće biti lako ostvariti. Za mnoge su nepremostiva opterećenja
tradicije i vjere.
Brojne islamske zemlje prosvjeduju što su na Općoj skupštini
predstavnici udruga homoseksualaca i lezbijki. Predvođene
Egiptom, Malezijom i Pakistanom one ne prihvaćaju ni da se u
završnoj izjavi govori o tim skupinama kao posebno ugroženima jer,
kažu, time dobivaju legitimitet.
Drugi je problem novac kojeg bi, po procjenama stručnjaka, godišnje
u svjetskom fondu za borbu protiv HIV/AIDS-a trebalo oko 10
milijardi. Dosadašnje uplate i obećanja ne jamče da će se taj cilj
ostvariti. Većina razvijenih zemalja, poput SAD, obećale su pomoć i
uplatile početnu svotu ali kažu da će izdašnije dati tek kad vide
kako se i na što novac troši.
(Hina) fp sl