RFE-ŠAŠKOR O SUĐENJU 'GOSPIĆANIMA'-25-6

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE Suđenje za zločine u Lici ? ispit pravosuđa i vlasti Komentar Ines Šaškor "Ratni zločin nad srpskim civilima iz Gospića i okolice jedno je od desetak tamnih mjesta iz proteklog rata u Hrvatskoj koji čekaju svoj sudski pravorijek. U bremenitoj ostavštini Tuđmanova doba, poglavlje ratnih zločina donedavno je ostalo nedirnuto. Novoj vlasti pripalo je da se, osim gospodarskim, socijalnim i političkim posljedicama prijašnje politike koja je rezultirala općim osiromašenjem i izolacijom zemlje, pozabave i nimalo ugodnom ratnom prtljagom. Na osvješćivanju javnosti da je hrvatskih ratnih zločina bilo i da ih zbog pravde i zbog zdravlja društva treba procesuirati, u proteklih deset godina djelovali su nezavisni mediji, nevladine udruge, istaknuti pojedinci. Političari su se do promjene vlasti držali po strani. Toj se u početku nevelikoj koloni pridružio svojim upornim zalaganjem prije svih predsjednik Stipe Mesić. Svjedočenjem u Haagu postao je smrtni neprijatelj nacionalističkoj desnici. Osim Gospića, Hrvatsku čeka ponovno suočavanje s Pakračkom poljanom, te s Medačkim džepom, 'Bljeskom', 'Olujom'. Poznavatelji govore da će nalazi s kninskog groblja što su ga nedavno okopavali haški istražitelji zaprepastiti javnost. Zločini nisu bili ni pojedinačni, ni sporadični, niti uobičajeni i neizbježni ratni pratitelj. Odgovornost nije samo na neposrednim izvršiteljima. S vremenom, u novoj vlasti i u široj javnosti postignut je načelni konsenzus oko potrebe procesuiranja ratnih zločina. Bučne desničarske kolone koje to osporavaju nisu pokolebale ni vlast niti javnost. Ipak, taj konsenzus nije bezuvjetan i stalno je izložen kušnji. Šire problematiziranje proteklog rata i propitivanje stvarnih ratnih ciljeva prijašnjeg režima za novu je hrvatsku vlast tabu-tema. Ona se, pod udarom nedaća koje su je snašle, sama unutar sebe raznorodna i podijeljena, zaklonila iza proglašenja Domovinskog rata svetinjom. Međutim, tek iz punog odgovora na pitanje o karakteru rata dobio bi se i pravi odgovor na pitanje o karakteru režima koji je uspostavljen, kao i o njegovim političkim, materijalnim i moralnim posljedicama. Postalo bi jasnije zašto je s tim režimom bilo potrebno raskrstiti, a ne ga samo popravljati. Jer, ako se osim za vlastitu nacionalnu i državnu nezavisnot, Hrvatska oružjem borila i za vlastitu etničku čistoću, kao i za dio teritorija druge države, onda i država koja je tako nastala treba temeljitu rekonstrukciju. Do nje nije došlo i najvjerojatnije za mandata ove vlasti neće. Otvaranje teme hrvatskih ratnih ciljeva od 1990. do 1995. koaliciju bi vjerojatno razorilo, ali bi bilo blagotvorno za hrvatsku demokraciju". (RFE)