POSLOVNI PREGLED BROJ 214

POSLOVNI PREGLED broj 214 16. - 22. lipnja 2001. SADRŽAJ: ? VLADA O POSLOVANJU 12 TRGOVAČKIH DRUŠTAVA 2 ? INTENZIVNE SU RASPRAVE O MOGUĆEM REBALANSU PRORAČUNA 2 ? RAČAN: MANJAK U PRORAČUNU NIJE KATASTROFALAN 2 ? SLAB INTERES ZA PROGRAM RESTRUKTURIRANJA MALOG GOSPODARSTVA 2 ? PROSJEČNA PLAĆA U TRAVNJU 3.410 KUNA 3 ? INDEKS POSLOVNE OPTIMISTIČNOSTI U LIPNJU NA NAJVEĆOJ RAZINI 3 ? TREND RASTA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE SE NASTAVLJA: U SVIBNJU 8,2 POSTO 3 ? IZNOS NEPODMIRENIH NALOGA ZA PLAĆANJE 19,2 MILIJARDI KUNA 4 ? HNB JE PODUZELA SVE DA ZAUSTAVI JAČANJE KUNE 4 ? PRVA ISPLATA KAMATA NA OBVEZNICE DAB-A 4 ? STVARA SE ODBOR NEOVISNIH DIONIČARA ZABA-E 4 ? ZABA-I NAGRADA BOSANSKOHERCEGOVAČKOG FINANCIJSKOG FORUMA 5 ? HYPO ALPE-ADRIA-BANK UVODI ELEKTRONSKO BANKARSTVO 5 ? IMEX BANKA U 2000. OSTVARILA 7,2 MILIJUNA KUNA DOBITI 5 ? PREDSTAVLJEN OTVORENI INVESTICIJSKI FOND SELECT EUROPE 5 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 6 ? ODLUKA O PRODAJI DRŽAVNOG UDJELA U PLIVI NIJE DONIJETA 7 ? PODRAVKA NA POLJSKOM TRŽIŠTU POVEĆALA PRODAJU 7 ? INI PRVA NAGRADA NA SAJMU NAFTE U MOSKVI 7 ? HFP OTVORIO PONUDE ZA KUPNJU PET TVRTKI 8 ? ZAGREBAČKA BANKA POZVALA INVESTITORE ZA KUPNJU DIONICA ISTRATURISTA 8 ? BEZ DOGOVORA O CIJENI PŠENICE 8 ? U "ULJANIKU" PREDANA BLOKOVSKA ELEKTROSTANICA 9 ? PORINUT TANKER U RIJEČKOM "3. MAJU" 9 ? NOVE INVESTICIJE OSJEČKOG IPK-A 9 ? PROJEKTANT SPALIONICE BEČKO-ZAGREBAČKI KONZORCIJ 9 ? HRVATSKA I EFTA POTPISALE UGOVOR O SLOBODNOJ TRGOVINI 10 ? INTENZIVIRATI GOSPODARSKU SURADNJU S KINOM 10 ? HRVATSKI I IRANSKI GOSPODARSTVENICI DOGOVARAJU SURADNJU 10 ? HRVATSKA I SLOVAČKA RAZMIJENILE ISKUSTVA U PRIVATIZACIJI 10 ? ZA BALKAN 11 MILIJARDI DOLARA - PREVIŠE ILI NEDOVOLJNO? 11 ? ULOV PLAVE RIBE NAJMANJI U PROŠLIH POLA STOLJEĆA 11 ? TRAŽI SE OSLOBAĐANJE PLAĆANJA NAKNADA ZA RIJEČNE BRODARE 11 ? RADNICI "TVORNICE DJEČJE OBUĆE ZAGREB" ŠTRAJKAJU 11 ? TEKSTILNA INDUSTRIJA NA GRANICI OPSTANKA 12 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA O POSLOVANJU 12 TRGOVAČKIH DRUŠTAVA Rezultate poslovanja 12 trgovačkih društava u državnom i pretežito državnom vlasništvu u prošloj te u prvom tromjesečju ove godine hrvatska će Vlada razmotriti u ponedjeljak, 25. lipnja, na svojoj tematskoj sjednici. Riječ je o rezultatima Hrvatskih željeznica (HŽ), Hrvatske elektroprivrede (HEP), Hrvatskih šuma, Jadrolinije, Hrvatske pošte, Narodnih novina, Hrvatske radio televizije (HRT), Hrvatskih telekomunikacija (HT), INA-e, Plovputa, Croatia Airlinesa, te Croatia osiguranja. Vlada će na temelju podataka i rasprave, donijeti skupne te pojedinačne zaključke za svako poduzeće s naputcima za uprave. Očitovat će se i o dnevnim redovima skupština društava koje se trebaju održati od 25. lipnja do 9. srpnja. Na tim će se skupštinama uz izvješća o poslovanju u prethodnoj godini, podnositi i poslovni planovi za ovu godinu. Stoga se očekuje da će jedan od vladinih zaključaka biti da se poslovni planovi za tekuću godinu ne mogu donositi tek u lipnju. Kad je riječ o gospodarskim pokazateljima, spomenuta su društva u prošloj godini ostvarila ukupni prihod od 39,4 milijarde kuna, neto dobit iznosila je 1,016 milijardi kuna što je 19 posto više u odnosu na godinu dana ranije. Najveću dobit ostvario je HT (919 milijuna kuna). Pet je društava poslovalo s ukupnim gubitkom od 1,8 milijardi kuna, ali je to 16 posto manje nego u 1999. Najveći gubitak bilježi HEP - 690 milijuna kuna, zatim INA 428 milijuna, HŽ 394, Croatia Airlines 206, te Hrvatske pošte 81 milijun. Spomenutih 12 društava istodobno ima obveze prema dobavljačima od 7,4 milijarde kuna, od čega su dospjele 303 milijarde. Najveće obveze ima INA - 3,6 milijardi i HEP - 1,6 milijardi kuna. Ukupna potraživanja svih spomenutih tvrtki dosegla su 8,23 milijarde kuna, u čemu ponovo prednjače INA (3,4 milijarde) i HEP (1,3 milijarde kuna). Navedenih 12 državnih tvrtki zapošljavaju ukupno 87 tisuća radnika s prosječnom plaćom od 3.938,00 kuna, što je tri posto više u odnosu na godinu 1999. No, ukupna su sredstva za plaće u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje manja za 7 posto. Državna potpora tim tvrtkama još uvijek je visoka i lani je iznosila 1,4 milijarde kuna za subvencije i dotacije. Najveći korisnik subvencija je HŽ sa 1,1 milijardom kuna. Istodobno je prihod države od tih tvrtki, u odnosu na imovinu s kojom raspolažu i često monopolni položaj, premali. Vladine analize pokazuju da se presporo odvija restrukturiranje. Zato se kao ključno za sve tvrtke ističe potreba restrukturiranja, ujednačavanja plaća, veće investicije i prihodi. INTENZIVNE SU RASPRAVE O MOGUĆEM REBALANSU PRORAČUNA Premijer Ivica Račan izjavio je u ponedjeljak da se intenzivno raspravlja o sadržajnom dijelu rebalansa državnog proračuna s obzirom na upitnost realizacije svih prihoda od privatizacije. Reabalns moramo napraviti zbog dvije stvari - decentralizacije i uključenja doprinosa za mirovinsko osiguranje u Državnu riznicu, objasnio je Račan u emisiji "Kako vlada Vlada" Hrvatskog radija. No, istaknuo je da se "u ovom trenutku intenzivno raspravlja i analizira da li i koliko napraviti rebalans u sadržajnom smislu", s obzirom na upitnost realizacije svih prihoda od privatizacije, poglavito druge faze privatizacije Hrvatskog telekoma. Tom je dodao i pitanje hoće li se uspjeti preraspodjelama unutar proračuna pokriti ovogodišnji znatno veći izadatci za dječje doplatke, povrat duga umirovljenicima, te hoće li se ostati u planiranim proračunskim okvirima za masu plaća korisnika proračuna. Upitan da li će se prihodi od privatizacije (8,5 milijardi kuna) umanjiti za 3 milijarde, odgovorio je da će se brzo vidjeti koliko je "definitivno realna" ocjena da se ti prihodi neće ostvariti. "Za sada još nije. Čekamo i ishod nekih pregovora", kazao je Račan. Premijer nije izravno odgovorio na pitanje boji li se socijalnog bunta. "Bojim se sporog rješavanja socijalnih problema. Socijalni bunt je moguć, osobito ako iza njega stoji koalicijski politički napor - stvoriti 'što gore to bolje'", izjavio je. Račan je pritom upozorio da bi takav socijalni bunt bio poguban, te ponovio da Vlada neće popustiti nerealnim financijskim zahtjevima. RAČAN: MANJAK U PRORAČUNU NIJE KATASTROFALAN Predsjednik Vlade Ivica Račan opovrgnuo je u utorak u Hrvatskom saboru tvrdnje o katastrofalnom manjku u državnom proračunu, ističući da se proračun puni prema planu, osim što su podbacili prihodi od privatizacije, kazao je premijer. Podbačaj kapitalnih prihoda nije razlog rebalansa proračuna i vjerujem da se većina tih prihoda do kraja godine može ostvariti, kazao je premijer za aktualnog prijepodneva. Stvarni su razlog za rebalans veći rashodi za plaće, dječji doplatak i mirovine nego što smo planirali, kazao je Račan, dodavši da se radi o manjku u konsolidiranom proračunu od otprilike 1,8 milijardi kuna. Taj ćemo manjak nadoknaditi povećanim prihodima i zaduženjem, ako nismo spremni ta prava preispitati, zaključio je Račan. Na pitanje, pak, što je razlog nedavnog jačanja kune, potpredsjednik Vlade Slavko Linić kazao je da su to dozvoljeni špekulantski poslovi poslovnih banaka koje imaju višak kapitala, pa su procijenile da će svojom politikom moći ostvariti ekstra zaradu. Istaknuo je da je tečaj domaće valute u nadležnosti Hrvatske narodne banke, te da je Vlada zadovoljna mjerama središnje banke kojima je zaustavila jačanje kune. SLAB INTERES ZA PROGRAM RESTRUKTURIRANJA MALOG GOSPODARSTVA Program restrukturiranja poslovanja malog i srednjeg poduzetništva, odnosno tvrtki u kojima država ima udio veći od 25 posto, za koji je lani Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo raspisalo natječaj za kredite u suradnji sa Raiffeisenbank Austria d.d.(RBA), nije u većini slučajeva prepoznat od strane Uprava i Nadzornih odbora pojedinih tvrtki, a u okviru tog programa dosad nije odobren niti jedan kredit. Istaknuli su to iz Ministarstva, u čijim je prostorima u srijedu i započeo dvodnevni seminar o restrukturiranju tvrtki i unapređivanju gospodarstva, koji vode analitičari američke konzultantske tvrtke Deloitte&Touche. U Ministarstvu su mišljenja kako je nekoliko razloga zbog kojih nije, u okviru spomenutog programa restrukturiranja poslovanja odobren niti jedan kredit. Tako drže da tvrtke predviđene za restrukturiranje, zbog gubitaka i blokade računa, ne mogu zadovoljiti uvjete kredita, zatim poduzeća nemaju pravu viziju svog razvoja, a uočena je i nezadovoljavajuća suradnja s poslovnim bankama i institucijama. Cilj danas započetog seminara je upoznati dvadesetak sudionika sa načinima kojima je moguće postići što uspješnije rezultate u provedbi restrukturiranja hrvatskih tvrtki. Naime, konzultantska tvrtka Deloitte&Touche, na temelju svojih iskustava, predlaže i modele za restrukturiranje insolventnih, te tvrtki koje posluju s gubicima, sa područja istočne Europe. Između zemalja u kojima su ti modeli restrukturiranja bili provedeni tijekom posljednjih nekoliko godina, analitičari su u svojoj prezentaciji posebno istaknuli Ukrajinu i Rusiju, a ti su programi bili korišteni i u Poljskoj, Albaniji te Bosni i Hercegovini. Na seminaru, uz predstavnike Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, sudjeluju predstavnici Ministarstva financija, Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), Hrvatske garancijske agencije (HGA), Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Hrvatske gospodarske komore (HGK), Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), te predstavnici poslovnih banaka i nekih domaćih tvrtki. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI PROSJEČNA PLAĆA U TRAVNJU 3.410 KUNA Prosječna neto plaća isplaćena u travnju iznosila je 3.410 kuna, što je nominalno 5,9 posto više u odnosu isti prošlogodišnji mjesec, ali realno manje 0,5 posto nego u travnju lani, objavio je Zavod za platni promet (ZAP). Masa sredstva isplaćenih za neto plaće u razdoblju siječanj - travnja ove godine, po podacima ZAP-a, nominalno je bila veća 11,5 posto, a realno 5,1 posto prema onoj isplaćenoj u istom prošlogodišnjem razdoblju. I nadalje su prosječne plaće zaposlenika u privatnom sektoru znatno niže nego onima koji rade u neprivatiziranom (državnom) sektoru. Tako je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća zaposlenih u privatnom sektoru u travnju bila 20,5 posto niža od prosjeka u neprivatiziranom sektoru, a 10,6 posto niža od državnog prosjeka. INDEKS POSLOVNE OPTIMISTIČNOSTI U LIPNJU NA NAJVEĆOJ RAZINI Hrvatski indeks poslovne optimističnosti (IPO) u lipnju iznosi 54,6, što je više od njegove vrijednosti u svibnju kada je iznosio 49,7, a to je ujedno je njegova najveća vrijednost u svih dosadašnjih osam anketa, podaci su Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Tau savjetovanja. I u lipnju anketirani poduzetnici kao glavne faktore smetnje navode (redom) visoke kamatne stope, nedostatak potražnje, poreznu politiku i korupciju. U anketi je sudjelovalo oko 40 poduzeća, od čega polovica velikih, a polovica malih i srednjih poduzetnika. Veliki poduzetnici i dalje su optimističniji od malih i srednjih. Tako vrijednosti IPO-a kod velikih poduzetnika u lipnju iznosi 60,3 (u svibnju je bila 54,4). Kod malih i srednjih poduzetnika vrijednost indeksa poslovne optimističnosti u lipnju je 48,9, što pokazuje povećanje njihove poslovne optimističnosti u usporedbi s svibnjem kada je njihov IPO iznosio 45. Računanje hrvatskog Indeksa poslovne optimističnosti pokrenuli su HUP i Tau savjetovanje, a računa se mjesečno anketnim postupkom pri kojem se kvantificiraju procjene poduzetnika o raznim faktorima trenutne i buduće gospodarske situacije (planiranje povećanja investicija, očekivanje povećanja profitabilnosti i sl.). Vrijednost IPO-a kreće se od nula do 100, a ne treba je interpretirati u apsolutnom iznosu nego promatrati relativno u odnosu na prethodne vrijednosti. TREND RASTA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE SE NASTAVLJA: U SVIBNJU 8,2 POSTO Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj bilježi pozitivna kretanja: i u svibnju je postignuta jedna od najviših stopa rasta u ovoj godini - u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem u prošlom je mjesecu industrijska proizvodnja povećana za 8,2 posto. U usporedbi pak s prosječnom mjesečnom proizvodnjom prošle godine, industrijska proizvodnja u svibnju veća je za 10,1 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. To je utjecalo i na povećanje postotka rasta ukupno za prvih pet mjeseci ove godine, u kojima je industrijska proizvodnja zabilježila porast od 7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Primjerice, u prva je četiri ovogodišnja mjeseca industrijska proizvodnja porasla 6,6 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, dok je u prvom tromjesečju bila 5,5 posto veća nego u prava tri prošlogodišnja mjeseca. Glavni poticaj takvom rastu daje prerađivačka industrija, koja u ukupnoj proizvodnji sudjeluje s četiri petine, a u prvih je pet mjeseci ostvarila rast od 8,5 posto. Trend rasta prerađivačke industrije ukazuje da je ona najdinamičnija komponenta industrije. Područje rudarstva i vađenja stagnira, a kod opskrbe električnom energijom, plinom i vodom bilježi se blagi rast od 1,8 posto. Gledano pak po glavnim industrijskim grupacijama, daleko najveće povećanje ostvareno je u proizvodnji kapitalnih proizvoda - za čak 50,3 posto u svibnju u odnosu na isti mjesec lani, te za 37,7 posto u prvih pet mjeseci u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Ti pokazatelji, po ocjenama analitičara, daje naslutiti mogući oporavak investicija nakon što su se više od godine dana investicije kretale u smjeru suprotnom od smjera kretanja ukupnog bruto domaćeg proizvoda čiji je prošlogodišnji realni rast iznosio 3,7 posto. Istodobno, proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju veća je za 8,1 posto, a sporiji je rast ostvaren kod trajnih proizvoda za široku potrošnju čija je proizvodnja povećana za 3,9 posto te intermedijarnih proizvoda za 3,3 posto, dok je proizvodnja energije u prvih pet ovogodišnjih mjeseci porasla za svega 0,9 posto u usporedbi s istim vremenom lani. Među pojedinim značajnijim djelatnostima unutar prerađivačke industrije u prvih pet mjeseci značajan rast ističe se u izdavačkoj i tiskarskoj djelatnosti (za 10,1 posto), proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (10,2 posto), strojeva i uređaja (za 24,4 posto) i ostalih prometnih sredstva (za 31 posto). IZNOS NEPODMIRENIH NALOGA ZA PLAĆANJE 19,2 MILIJARDI KUNA Iznos nepodmirenih naloga za plaćanje evidentiranih u Zavodu za platni promet (ZAP) iznosio je na kraju travnja 19,2 milijarde kuna, što je oko 1,9 milijuna kuna manje nego u mjesecu ranije, objavljeno je iz ZAP-a. U odnosu na travanj lani iznos nepodmirenih naloga smanjen je 21,1 posto. Najveće smanjenje tijekom spomenutoga razdoblja ostvareno je u trgovini i prerađivačkoj industriji, i to za 3,5 milijardi kuna. Broj insolventnih pravnih osoba na godišnjoj se razini povećao 0,2 posto, tako da je krajem travnja bilo 33.077 pravnih osoba s blokiranim računom. Od ukupnog broja pravnih osoba više od tri četvrtine bilo je blokirano na osnovi sudskih i drugih rješenja. Struktura nepodmirenih naloga prema danima trajanja blokade pokazuje da je sve više onih nepodmirenih naloga koji se vode u evidenciji dulje od godinu dana; među njima je mnogo onih koji već dugo nemaju prometa na računu, a ima i onih koji su blokirani nekoliko godina. Čak 94,7 posto blokiranih imalo je krajem travnja račune blokirane duže od 30 dana, a samo preostalih 5,3 posto pravnih osoba bilo je blokirano manje od mjesec dana. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE HNB JE PODUZELA SVE DA ZAUSTAVI JAČANJE KUNE Na malo gospodarstvo kao što je hrvatsko i male oscilacije tečaja osjetno utječu, pa je Hrvatska narodna banka (HNB) poduzela sve da zaustavi nedavno jačanje kune, kazao je u srijedu u Hrvatskom saboru guverner HNB-a Željko Rohatinski. Obrazlažući Izvješće o radu HNB-a u prošloj godini, Rohatinski je podsjetio da su dvije trećine novca u Hrvatskoj u devizama, pa svaka veća zamjena deviza u kune ima jak utjecaj, što je nedavno bio slučaj. No, kako kaže, "to će nam biti sudbina dok jednoga dana ne uvedemo euro". Istaknuo je da je prošle godine povećana likvidnost bankarskog sustava, pa su prosječne kamate na kunske kredite pale s 13,5 na 9 posto, a za dobre komintente na svega sedam posto, kakve su i u Europskoj uniji. Pritom je smanjena i kamata na blagajničke zapise HNB-a s 11 na 6 posto, što znači, istaknuo je guverner Rohatinski, da poslovnim bankama više nije toliko profitabilno da umjesto u gospodarstvo novac ulažu u "papire" središnje banke. Naveo je da je tijekom godine 2000. inflacija bila nešto veća nego prijašnjih godina - 7,4 posto - no tzv. temeljna stopa inflacije, iz koje su isključeni vanjski i administrativni utjecaji na cijene, iznosila je 4,6 posto. U prvih pet mjeseci ove godine temeljna stopa inflacije, ističe guverner, iznosila je svega 1,2 posto. Premda je prošla godina bila dosad najteža za otplatu vanjskog duga jer je trebalo vratiti 2,6 milijardi američkih dolara, hrvatske devizne su rezerve porasle za 580 milijuna dolara, kazao je Rohatinski. Dodao je da je u 2000. središnja banka ostvarila dobit od 356 milijuna kuna, a u prvih pet mjeseci ove godine 209 milijuna kuna. Do kraja godine očekuje se dobit između 470 i 480 milijuna kuna, što je, istaknuo je guverner, prihod državnog proračuna. PRVA ISPLATA KAMATA NA OBVEZNICE DAB-A Prva kamata na dva izdanja obveznica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) isplaćena je 19. lipnja svim korisnicima putem Središnje depozitarne agencije kao platnog agenta izdanja. DAB je izdao dva izdanja euro obveznica i to 105 milijuna eura s dospijećem 2003. godine te 225 milijuna eura s dospijećem 2005., uz državno jamstvo hrvatske Vlade. Zajednički agenti oba izdanja obveznica DAB-a su Privredna banka Zagreb i Zagrebačka banka. Sredstva prikupljena izdanjem obveznica DAB je iskoristio za isplatu osiguranih štednih uloga iz banaka u stečaju, a 11. travnja 2001. Obveznice su uvrštene u Kotaciju I. Zagrebačke burze. Obveznice DAB-a denominirane su u euru, te nose kamatnu stopu na glavnicu u visini od 8 posto godišnje za obveznice s dospijećem 2003., odnosno 8,375 posto za obveznice s dospijećem 2005. Kamata iz obveznica isplaćuje se polugodišnje u kunskoj protuvrijednosti iznosa u EUR obračunatoj primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke. Prvi kuponi oba izdanja obveznica DAB-a dospijeva sutra, 19. lipnja 2001, a DAB će svim vlasnicima obveznica, putem Središnje depozitarne agencije kao platnog agenta izdanja, isplatiti kamatu od 4 posto na nominalnu vrijednost izdanja obveznica dospijeća 2003, te 4,1875 posto na nominalnu vrijednosti izdanja obveznica dospijeća 2005. Slijedeća isplata kamata na obveznice DAB-a je 19. prosinca 2001, izvijestili su iz DAB-a. STVARA SE ODBOR NEOVISNIH DIONIČARA ZABA-E Nekoliko većih dioničara Zagrebačke banke (ZABA), pretežno investicijskih fondova poput Everest kapitala, DePfa Investment Banke i Spinnaker Capital Group, koji tvrde da predstavljaju pojedinačno najveću skupinu dioničara ZABA-e, javnim su oglasom u medijima najavili osnivanje Odbora nezavisnih dioničara, ocjenivši pritom da je ranija ponuda Unicredita i Allianza za preuzimanje ZABA-e "u potpunosti neadekvatna i neprihvatljiva". Odbor zahtjeva da Konzorcij UniCredito i Allianz kod mogućeg davanja nove ponude za preuzimanja, ponudi otkup svih dionica ZABA- e, te da ponuda bude kvalitetnija. To znači, navodi se, da bi cijena trebala biti na razini prosječnih cijena usporedivih banaka s područja središnje i istočne Europe - 288 dolara po dionici, a sa 20 postotnom premijom na majoritetni paket cijena bi trebala biti 335 dolara po dionica. Odbor je oglasima u novinama pozvao ostale dioničare da im se pridruže, ujedno iznoseći i podatak da je Konzorcij već "kupio 20 posto dionica ZABA-e po izuzetno niskim cijenama". "Ta činjenica je odvratila ostale potencijalne strateške partnere Zagrebačke banke od davanja ponude za preuzimanje", navode predstavnici inveticijskih fondova. Ustvrđuju kako bi uz apsolutnu kontrolu od 75 posto od strane Konzorcija, ostale dionice ZABA-e "postale iznimno nelikvidne i bez efikasne zaštite, a neovisni analitičari već upozoravaju da će se njima tada slabo trgovati, što se već očituje u trenutačnoj tržišnoj cijeni". ZABA-I NAGRADA BOSANSKOHERCEGOVAČKOG FINANCIJSKOG FORUMA U sklopu Šestog Bosanskohercegovačkog financijskog foruma, koji se u srijedu i četvrtak održavao u Sarajevu, Zagrebačkoj će banci biti uručena nagrada Foruma. Kako su izvijestili iz ZABA-e, Zagrebačka banka BiH predstavlja najjaču bankarsku grupaciju na tržištu BiH, namjera im je svoje poslovanje proširiti na cijelo područje te države, a nagrada Foruma "potvrđuje njezinu vodeću ulogu na tamošnjem financijskom tržištu". Dvodnevni forum otvorio je guverner Narodne banke Bosne i Hercegovine (BiH) Peter Nicholl, a tijekom prvog dana govorilo se o privatizaciji državnog kapitala banaka, ulozi banaka na tržištu kapitala, razvoju tržišta kapitala te ulozi privatizacijskih investicijskih fondova u tom razvoju. Između ostalog, potpisan je i Ugovor o osnivanju Sarajevske burze. HYPO ALPE-ADRIA-BANK UVODI ELEKTRONSKO BANKARSTVO Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. potpisala je sa slovenskom tvrtkom Zaslon, koja je dio HERMES SoftLab grupe ugovor za uvođenje Sustava elektronskog bankarstva (SEB), čime se poduzećima i obrtnicima omogućuje provođenje bankovnih transakcija putem Interneta. Stručnjaci slovenskog Zaslona svoja će elektronska rješenja prilagoditi poslovanju tvrtki na hrvatskom tržištu, priopćili su iz Hypo Alpe-Adria Banke, a korisnici će pristup toj usluzi imati ove godine. Tvrtke i obrtnici će biti u mogućnosti obavljati bankovne transakcije preko svojih računala koristeći MS Windows operativni sustav, uz priključak na Internet. U Banci ističu kako je sigurnost elektronskog bankarstva zajamčena u skladu s europskim i svjetskim standardima te politikom osiguranja u bankarskom sektoru, i to tzv. public-key infrastrukturom uz upotrebu smart kartica, koje će izraditi francuska tvrtka ActivCard. IMEX BANKA U 2000. OSTVARILA 7,2 MILIJUNA KUNA DOBITI Imex banka d.d. iz Splita prošlu je poslovnu godinu završila s dobiti od 7,2 milijuna kuna, objavili su iz te banke, napomenuvši, kako je spomenuti podatak, prije objavljivanja na Skupštini banke verificirala Hrvatska narodna banka. Imex banka prošle je godine zabilježila rast deviznih depozita stanovništva od 40 posto, tako da je dostignut iznos štednje od oko 14 milijuna njemačkih maraka. Istodobno, rasli su i depoziti pravnih osoba, koji ukupno iznose oko 50 milijuna kuna. Bilančna svota uvećana je 11,45 posto, na 216,7 milijuna kuna. Sredinom srpnja, prema najavama poslovodstva Imex banke, planiraju širenje svoje poslovne mreže i to otvaranjem novih šalterskih ureda u Zagrebu. PREDSTAVLJEN OTVORENI INVESTICIJSKI FOND SELECT EUROPE Prvi otvoreni investicijski fond, Select Europe, u vlasništvu zagrebačkog CAIB Investa (Creditanstalt Investbank), društva za upravljanje investicijskim fondovima, predstavljen je u srijedu u Zagrebu. Predsjednik Uprave CAIB Investa Damir Ostović kao posebnost fonda izdvoja strategiju ulaganja u europske dionice, odnosno 200 najvećih europskih kompanija. Takav pristup osigurava viši prinos za ulaganja na duži rok, a ulagačima omogućuje pristup tržištima znatno razvijenijima i likvidnijima od hrvatskog. U fond Select Europe mogu ulagati i privatne osobe kao i institucionalni investitori. Tako je i utvrđena minimalna vrijednost početnog ulaganja od 100 eura, a svako daljnje ulaganje može iznositi minimalno 10 eura. Savjetnik u cijelom poslu je austrijka društvo Capital Invest, koja je u vlasništvu Bank Austrije i koja trenutno upravlja s 364 fonda i imovinom od gotovo 16 milijardi eura. Paul Severin i Maria Schmidinger iz bečkog Capital Investa pojasnili su načine i određivanje ulaganja, po zemljama i područjima, izdvojivši tako da je u posljednje vrijeme na prvom mjestu po ulaganju energetski sektor, slijedi financijski, a po zemljama najviše, sa 36,77 posto zastupljeni su Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska. Čelnici fonda ističu da će tako oko 80 posto imovine fonda biti uloženo u dionice najvećih europskih kompanija, pri čemu će se koristiti Dow Jones Euro Stoxx Large Index koji se sastoji od njih 200 među kojima su i Credit Suisse, UBS, Alcatel, P&G, Nestle, Shell, Siemens, Roche, Allianz, British Telecom. Iz CAIB Investa najavljuju osnivanje još dva otvorena fonda na jesen te sudjelovanje u mirovinskoj reformi. Ujedno drže da će i dio građana koji će morati mijenjati svoju ušteđevinu (većinom u DEM) u euro, dio tih sredstava uložiti izravno u fond 5. TVRTKE ODLUKA O PRODAJI DRŽAVNOG UDJELA U PLIVI NIJE DONIJETA Odluka o prodaji državnog portfelja u farmaceutskoj tvrtki Pliva (25 posto dionica plus zlatna) nije donesena, izjavio je u utorak premijer Ivica Račan, opovrgavajući time, kako kaže, sve špekulacije, poluinformacije i navodne informacije koje su se o tome pojavile u javnosti. Premijer je to rekao na konferenciji za novinare održanoj u Plivi nakon razgovora s čelnicima Plive uoči prvog Pliva foruma - susreta Vladina izaslanstva s menađerima te farmaceutske kompanije koji će se održati danas poslijepodne. Uz premijera Račana u Plivi su bili potpredsjednik Vlade Slavko Linić i ministar gospodarstva Goranko Fižulić. Ističući poseban značaj Plive i zbog razvojne orijentacije Hrvatske, premijer je naglasio da svi mogući potezi mogu biti jedino takvi da ne štete ni Plivi ni interesima hrvatske države. Ako i dinamika proračunskih prihoda od privatizacije zaostaje ne mislimo to rješavati na uštrb tih interesa, ustvrdio je Račan. Na upit o hipotetskoj mogućnosti da država proda svoj udjel u Plivi predsjednik Uprave Željko Čović je odgovorio da bi to značilo da bi u slobodnom kotiranju bilo 95 posto dionice tvrtke, a ako bi se to i dogodilo značilo bi dodatni pritisak na cijenu dionica. Jedna od mogućnosti, kako je to i odlučila Skupština dioničara, je da Pliva kupi do 10 posto dionica kao trezorske dionice. Upitan o tome Čović je odgovorio da je ta mogućnost ostavljena "kad se ocijeni da je to potrebno", napominjući da o tome s Vladinim izaslanstvom nije razgovarao. PODRAVKA NA POLJSKOM TRŽIŠTU POVEĆALA PRODAJU Prehrambena industrija Podravka u prvih je šest ovogodišnjih mjeseci zabilježila rast prodaje na poljskom tržištu od deset posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, objavili su iz te tvrtke. Financijski efekti širenja asortimana u segmente specijalnih dodataka jelima, monozačina te uvođenje B marke i uspješne suradnje s Barillom i Ajinomotom, također su pozitivni te su prihodi od prodaje porasli 15 posto u odnosu na prvu polovinu prošle godine. Tržište Poljske, istaknuli su u Podravki, jedno je od najznačajnijih tržišta te tvrtke, a tijekom prošle godine na njemu je ostvareno gotovo deset posto ukupnog Podravkinog prihoda. Prošle je godine unutar slobodne ekonomske zone u gradu Kozstrynu otvorena nova tvornica Vegete, juha i praškastih proizvoda koja Podravki omogućuje znatne porezne olakšice, bolju konkurentnost na poljskom i susjednim tržištima te fleksibilnost u pogledu razvoja novih proizvoda. Također, na poljskom tržištu Podravka uspješno surađuje s talijanskom Barillom, za čije je proizvode ekskluzivni distributer na tom tržištu, te japanskim Ajinomotom s kojim, osim distribucije, zajednički radi i na razvoju pojedinih proizvoda. INI PRVA NAGRADA NA SAJMU NAFTE U MOSKVI Na Međunarodnom sajmu nafte i plina koji se održava u Moskvi od 19. do 22. lipnja, INA je osvojila prvu nagradu za ukupni nastup. To vrijedno priznanje osvojeno je u konkurenciji 800 tvrtki iz cijeloga svijeta i Rusije koliko ih sudjeluje na Moskovskom sajmu među kojima su i svjetski poznata imena poput Shella, BP-a, Mobila i LUKOIL-a, izvješteno je iz Ine. INA se ruskom naftnom tržištu predstavila programima istraživanja i proizvodnje nafte i plina, programom ulja i maziva te programom koji nudi Sektor tehničkih servisa. Ovo je drugo predstavljanje INE na ruskom tržištu u ovoj godini. Prvo je bilo na Sajmu naftnog gospodarstva u Petrogradu kada je ozbiljnije započela isporuka ulja i maziva na rusko tržište. HFP OTVORIO PONUDE ZA KUPNJU PET TVRTKI Na ponudu Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) za kupnju 80,07 posto udjela u Tvornici lakih metala (TLM) iz Šibenika pristigla je jedna ponuda, te jedno pismo namjere, objavili su iz HFP-a, gdje su u ponedjeljak otvorene sve pristigle ponude za kupnju udjela u ukupno pet tvrtki, za čiju je privatizaciju Fond raspisao javni natječaj. Tražena početna cijena za 80,07 postotni udio u TLM-u, odnosno za 1.473.294 dionica te šibenske tvrtke iz portfelja HFP-a, Hrvatske elektroprivrede (HEP), Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), te Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) iznosila je 441.988.200 kuna. Ponudu za kupnju dala je tvrtka RAZNOIMPORT iz Londona u visini pet milijuna američkih dolara, koje bi kako stoji u ponudi, uplatili u roku sedam dana, a navode i preciznu visinu i dinamiku investicija. Pismo namjere za kupnju TLM-a poslao je Pechiney Rhenalu, a ovo je, kako stoji u priopćenju HFP-a, prvi natječaj za kupnju dionica te šibenske tvrtke po nominali. Za kupnju 95,75 posto udjela u Labinprogresu d.d., tj. za 130.549 dionica te tvrtke, stigla je jedna ponuda, a tražena početna cijena u natječaju iznosila je 3.916.470 kuna. Ponudu za kupnju tih dionica iz portfelja HFP-a i HZMO-a, dala je tvrtka PPC Buzet d.o.o., koja nudi otkup svih dionica po ponuđenoj cijeni koju bi platili u roku 45 dana, ali pod određenim uvjetima koji nisu bili navedeni u natječaju. HFP je na prodaju ponudio i 97,67 postotni udio, odnosno 91.595 dionica u turističkoj tvrtki 'Hotel Alan' iz Starigrada Paklenica, a pristigle su dvije ponude: njemačke tvrtke Real Development i slovenske tvrtke Content iz Maribora. Tražena početna cijena za tu tvrtku iznosila je u natječaju 13.738.946 kuna, a ponuditelj Real Development nudi 1,785.000 njemačkih maraka. Taj ponuditelj nije otkupio Ponudbenu dokumentaciju, a pozvali su se na svoju ponudu podnesenu prošle godine na prvi natječaj za kupnju tog hotela, dok bi ponuđeni iznos platili u roku sedam dana. Mariborska tvrtka Content ponudila je dvije mogućnosti otkup ponuđenih dionica, i to: traženu cijenu iz natječaja u roku sedam dana od potpisivanja ugovora, ili pak 15 milijuna kuna u polugodišnjim ratama u roku pet godina. Toj pak ponudi nije bila data ponudbena garancija, već samo izjava da će, ukoliko tvrtka bude izabrana kao najbolji ponuditelj dati traženu garanciju. Najviše - čak šest ponuda, pristiglo je za kupnju 'Turist Hotela Crvena Luka' iz Biograda na moru, a bilo je ponuđeno 61.215 dionica što iznosi 51 posto temeljnog kapitala te tvrtke, po početnoj cijeni od 13.773.375 kuna. Ponudu od 16.528.050 kuna dao je ponuditelj Raiffeisene Property Invest iz Beča plativih u roku 30 dana, a tvrtka Dalbank nekretnine iz Zadra ponudila je 14,1 milijun kuna plativih u roku sedam dana ili ustupanje prava vlasništva nad upravnom zgradom Dalbanke u Zadru. Tvrtka Content d.o.o. Maribor ponudila je također dvije varijante otkupa - 13.773.375 kuna u roku 60 dana, ili 15.839.391,25 kuna u roku pet godina u polugodišnjim ratama. Ponuditelj Essential Financial Intercionale nudi 15,51 milijun kuna u roku 90 dana, a tvrtka Jela d.o.o. nudi 13.975.020 kuna u roku sedam dana. Šesti ponuditelj, tvrtka Fero-term iz Zagreba nudi tri varijante kupnje dionica tog biogradskog hotela i to 14,71 milijun kuna u roku sedam dana, 13,8 milijuna kuna u roku sedam dana i 2,2 milijuna kuna u roku tri godine, te 13.8 milijuna kuna u sedam dana i 4.564.000 kuna u roku od osam godina. HFP je zaprimio jednu ponudu i jedno pismo namjere za kupnju njihovog udjela u tvrtki 'Remontno brodogradilište Šibenik' d.o.o., a tražena početna cijena bila je 916.855 kuna, što iznosi pet posto od vrijednosti temeljnog kapitala. Ponudu za kupnju udjela u toj tvrtki poslala je Ingra d.d., koja je spremna platiti traženu cijenu, uz uvjet da prodavatelj sanira obveze i dugove tog društva, a Ingra traži i garanciju države na koncesiju. ZAGREBAČKA BANKA POZVALA INVESTITORE ZA KUPNJU DIONICA ISTRATURISTA Zagrebačka banka d.d. (ZABA) pozvala je u ponedjeljak objavom u dnevnom tisku zainteresirane investitore na moguću kupnju 71,80 posto dionica u umaškom Istraturistu d.d. ZABA nudi na prodaju svoj cjelokupni paket dionica u Istraturistu, 71,8 posto odnosno 3,356.636 redovnih dionica, nominalne vrijednosti 100 kuna po dionici. Istraturist je hotelsko-turističko poduzeće koje u sedam hotela, četiri apartmanska naselja te pet kampova nudi ukupno 6.624 smještajne jedinice i 19.074 kreveta. Svi smještajni kapaciteti Istraturista nalaze se u Umagu, a od 1998. njima upravlja tvrtka Sol Melia Hrvatska d.d. koja je članica istoimene španjolske tvrtke. Kako stoji u javnom pozivu, svi zainteresirani investitori svoje ponude trebaju dostaviti Zagrebačkoj banci najkasnije do 29. lipnja ove godine. Nakon toga, a u roku od idućih 14 dana Zagrebačka banka će provesti postupak izbora kvalificiranih investitora te ih izvijestiti o daljnjem tijeku nadmetanja. Ponudbena dokumentacija tako odabranim, kvalificiranim investitorima, bit će dostupna od 16. srpnja, navode iz ZABA-e. BEZ DOGOVORA O CIJENI PŠENICE Predstavnici poljoprivrednih proizvođača, mlinsko-pekarske industrije i trgovačkih društava, zainteresiranih za kupnju ovogodišnjeg uroda pšenice, u utorak u Osijeku nisu uspjeli dogovoriti visinu otkupne cijene te krušarice. Na sastanku grupacije mlinsko-pekarske i biljne proizvodnje osječke Županijske komore predstavnici nazočnih gospodarskih subjekata nisu odgovorili na zahtjeve proizvođača i čelnika seljačkih udruga da se izjasne o cijeni. Neki su isticali da će se cijena utvrditi u okviru ostalih cijena koje budu ponuđene na tržištu, a moguće uvjete otkupa iznijela je jedino direktorica osječkog "In-cuba" Mara Lucić. Ona je kazala da će se cijena odrediti nakon provedenoga natječaja za otkup tržnih viškova te će ovisiti o visini državne izvozne stimulacije. Ako prođe na natječaju, "In-cubo" bi od 1. kolovoza ponudio tri vrste plaćanja: odmah, za tri mjeseca i nakon Nove godine, kazala je Lucić navodeći kako "pretpostavlja da će početna cijena za one koji se odluče na plaćanje odmah biti 0,80 kuna za kilogram". Predstavnici Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje izvijestili su kako, s obzirom na poskupljenje repromaterijala, neće odustati od cijene od 1,20 kuna za kilogram. Zaključeno je da se podržava ovogodišnji model otkupa pšenice koji je predložilo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. U idućih 7- 10 dana očekuje se izjašnjavanje mlinsko-pekarske industrije i zainteresiranih trgovačkih kuća o visini otkupne cijene. Kako je istaknuo pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Josip Hrala, ove se godine u RH očekuje proizvodnja oko milijun tona pšenice, od čega bi se od seljačkih gospodarstava otkupilo oko 450.000 tona, dok bi 300.000 tona bio tržni višak namijenjen izvozu. Dodao je kako postoje čvrsti dogovori s Hrvatskom poštanskom bankom i zagrebačkom Privrednom bankom, koje su u ovogodišnji otkup pšenice spremne uložiti kreditna sredstva od oko 100 milijuna njemačkih maraka. U "ULJANIKU" PREDANA BLOKOVSKA ELEKTROSTANICA "Uljanikova" tvrtka TESU (Tvornica električnih strojeva i uređaja) u srijedu je ruskoj tvrtki "Gazflot" predala blokovsku elektrostanicu vrijednu dva milijuna dolara. O tome je novinare u Puli izvijestio voditelj poslova TESU-a mr. Nevio Bugarin, istaknuvši kako je riječ o opsežnu poslu koji se uobičajeno radi najmanje godinu dana, a završen je u samo šest mjeseci. Riječ je o blokovskoj elektrostanici za opskrbu strujom dviju platforma koje će istraživati naftna i plinska polja na ušću rijeke Ob. Po Bugarinovim riječima "Uljanik" će ugraditi, nadzirati i pustiti u rad elektrostanicu na platformi. Govoreći o planovima, istaknuo je da je TESU sklopio ugovore o poslovima za tekuću i iduću godinu za brodogradilište "Viktor Lenac", matičnu kuću "Uljanik", "Plivu", HEP i Hrvatske željeznice. PORINUT TANKER U RIJEČKOM "3. MAJU" U riječkoj Brodograditeljskoj industriji "3. maj" u subortu je porinut brod "Maritea", tanker izgrađen za kompaniju "Ca.li.sa" iz Auguste u Italiji. Tanker je dug 176 metara, širok 30 metara, visok 17, a najveći gaz iznosi mu 11 metara. Glavni pogonski stroj "Wartsila-3. maj" snage devet tisuća kilovata može ga pokretati brzinom od preko 15 čvorova. Nosivost tankera "Maritea", koji je namijenjen prijevozu naftnih produkata i kemikalija, je 35 tisuća tona. Naručitelju će biti isporučen u prosincu ove godine, a u "3. maju" gradit će se još jedan isti brod za talijansku kompaniju. U knjizi narudžaba Brodograditeljske industrije "3. maj" upisano je 12 brodova, čime je osigurana puna zaposlenost brodogradilišta do 2004. NOVE INVESTICIJE OSJEČKOG IPK-A Osječka Tvornica mlijeka MIA, koja posluje u sklopu poljoprivredno-prehrambenog koncerna IPK dd, nabavila je 12 novih kamiona za distribuciju gotovih proizvoda te cisternu za transport mlijeka, ukupne vrijednosti oko milijun njemačkih maraka, a IPK dd priprema nekoliko novih investicija kojima će pokušati napraviti značajan iskorak na domaćem i međunarodnom tržištu. Predsjednik Uprave osječke Tvornice mlijeka Ante Repušić kazao je u subotu na konferenciji za novinare da su ukupna ulaganja u mljekarskoj industriji prošle godine iznosila 4 milijuna i 825.000 njemačkih maraka. Ove se godine planira uvoz 1000 steonih junica, za što će se osigurati zajam Reiffeisen banke, a partnerska tvrtka "Meggle" iz Wasserburga planira izgradnju skladišta i distributivnog centra, vrijednih 545.000 njemačkih maraka. Član Uprave IPK dd Ivan Bačić kazao je kako su skorašnje otvaranje u ratu devastirane farme "Orlovnjak" i daljnje osuvremenjivanje kapaciteta mljekarske industrije, potezi koji imaju za cilj godišnju preradu od 200 milijuna litara mlijeka, čime bi ova proizvodnja, uz "Dukat" i "Vindiju", preuzela vodeću ulogu na hrvatskome tržištu, a planira se i značajniji proboj na tržištu jugoistočne Europe. Uz buduću Tvornicu ulja, čije je otvorenje predviđeno ove godine, mljekara bi trebala biti najveći proizvođač te grupacije. U Upravi procjenjuju kako bi prihodi IPK dd za 2-3 godine trebali iznositi 2 milijarde kuna, od čega bi mljekara i uljara ostvarivale polovicu toga iznosa. Bačić je izvijestio kako je proces financijske konsolidacije tvrtke u završnoj fazi, a prihvaćen je proces njezina restrukturiranja što bi se trebalo potvrditi na izvanrednoj skupštini društva 14. srpnja. PROJEKTANT SPALIONICE BEČKO-ZAGREBAČKI KONZORCIJ Zagrebačko Gradsko poglavarstvo prihvatilo je u poendjeljak zaključak po kojem će glavni projektant- konzultant za gradnju spalionice otpada u Zagrebu biti bečko trgovačko društvo "Umwelttechnik" u konzorciju sa zagrebačkim "Elektroprojektom". Taj zaključak predložilo je Povjerenstvo pri Gradskom uredu za gospodarstvo između sedam odgovarajućih ponuda na međunarodnom javnom nadmetanju, kazao je pročelnik Ureda Ladislav Prežigalo na sjednici Poglavarstva. Dodao je da usluge izabranog konzultanta- projektanta stoje 2,724.295 eura (oko 20 milijuna kuna). U Zagrebu nastaje oko 300.000 tona otpada na godinu, koji se odlaže na Jakuševac, a ubuduće bi se taj otpad trebao iskorištavati u toplinskom tehnološkom postrojenju za spaljivanje otpada, rekao je Prežigalo. Osim smanjenja otpada, izgradnjom spalionice grad će se riješiti i velikih količina mulja koje će nastati puštanjem u rad pročišćivača voda 2005., a proizvedena električna i toplinska energija iz spalionice uključit će se u energetski sustav. 6. MEĐUNARODNA SURADNJA HRVATSKA I EFTA POTPISALE UGOVOR O SLOBODNOJ TRGOVINI U sklopu ministarske konferencije zemalja članica EFTA-e (Švicarska, Norveška, Island i Liechenstein) u četvrtak, 21. lipnja, u Vaduzu, Republika Hrvatska potpisala je Ugovor o slobodnoj trgovini s tom gospodarskom integracijom. Ugovor je parafiran u veljači ove godine, a njime je predviđena uspostava zone slobodne trgovine između Hrvatske i zemalja EFTA-e te odvijanje trgovine industrijskim proizvodima bez carina. EFTA će tako, od 1. siječnja 2002. godine, za kada je dogovorena primjena Ugovora, ukinuti sve carine na uvoz robe porijeklom iz Hrvatske, a Hrvatska će istodobno za veći dio industrijskih proizvoda također ukinuti carine, a za manji će se dio proizvoda (20 posto) carine ukidati u idućih pet godina, odnosno do 2007. godine. Trgovina poljoprivrednim proizvodima, pak, prema riječima voditeljice hrvatskog pregovaračkog izaslanstva i pomoćnice ministra gospodarstva Olgice Spevec, dogovarana je se bilateralnim koncesijama između Hrvatske i svake članice EFTA-e zasebno. Uzme li se u obzir razina robne razmjene između Hrvatske i zemalja članica EFTA-e, koja je lani iznosila oko 230,6 milijuna dolara, odnosno tek nešto više od pet posto ukupne prošlogodišnje vanjskotrgovinske razmjene Hrvatske sa ostatkom svijeta, jasno je da je gospodarski značaj ovog Ugovora manji od političkog, kaže Spevec. Naime, osim što će se olakšati izlazak hrvatskih izvoznika na to tržište, teško da će doći do značajnijeg povećanja razmjene. Za očekivati je da će najviše koristi imati industrijske grane koje su i dosad najviše izvozile na ta tržišta, poput tekstilne i drvne industrije, procjenjuje Olgica Spevec. Hrvatska je prošle godine u zemlje članice EFTA-e izvezla roba ukupne vrijednosti 44,3 milijuna dolara, dok je uvoz iz tih zemalja iznosio 186,3 milijuna dolara. U strukturi izvoza prednjači izvoz žitarica i prerađevina (kojih je izvezeno u ukupnoj vrijednosti od gotovo osam milijuna dolara) te električnih strojeva, aparata i uređaja (sa 5,3 milijuna dolara), dok je iz zemalja EFTA-e za 26,1 milijun dolara uvezeno medicinskih i farmaceutskih proizvoda. Od četiriju zemalja članica te integracije, najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner je Švicarska (ukupna robna razmjena 2000. iznosila je 188,7 milijuna dolara, a slijede Norveška (35,7 milijuna dolara), Liechtenstein (nešto više od tri milijuna dolara) i Island (1,3 milijuna dolara). INTENZIVIRATI GOSPODARSKU SURADNJU S KINOM Gospodarski odnosi Hrvatske i Kine vrlo su dobri, osobito posljednjih godina, no potrebno je tu suradnju intenzivirati, istaknuo je u srijedu predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) - Komore Zagreb Zlatan Froelich prilikom susreta sa predstavnicima Svekineskog udruženja prijateljstva s inozemstvom CFPA (Chinese People Friendship Association). Na području gospodarstva može se puno toga učiniti, dodao je, posebice kroz mogućnosti suradnje na područjima visoke tehnologije, dok su kineske slobodne zone područja u kojima bi interes trebale pronaći i hrvatske tvrtke. Froelich je također istaknuo kako su u tijeku pripreme za nastup hrvatskih tvrtki na Međunarodnom industrijskom sajmu u Šangaju u rujnu, što će također biti prilika za hrvatske izlagače da predstave svoje gospodarske mogućnosti. Inače, Hrvatska je prošle godine na kinesko tržište izvezla robe za četiri milijuna američkih dolara, dok je iz Kine uvezeno robe za 82 milijuna dolara. Tijekom trodnevnog boravka u Hrvatskoj kinesko izaslanstvo, koje je predvodio zamjenik CFPA Su Guang, jučer je posjetilo Rijeku, dok sutra idu u Koprivnicu gdje će posjetiti i prehrambenu industriju Podravku. HRVATSKI I IRANSKI GOSPODARSTVENICI DOGOVARAJU SURADNJU Predstavnici Hrvatske gospodarske komore i predstavnici desetak hrvatskih tvrtki, koji prate predsjednika Stjepana Mesića tijekom njegova posjeta Iranu počeli su s iranskim gospodarstvenicima dogovarati suradnju kako bi pokrenuli sada vrlo niske gospodarske odnose dvije zemlje. Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević rekao je novinarima kako su u svim razgovorima iranski gospodarstvenici izrazili želju da Hrvatsku iskoriste kao točku ulaska u regiju, a kao jedan od početnih koraka u tom pravcu biti će organiziranje izložbe iranskog gospodarstva u Zagrebu do listopada mjeseca. INA je već na putu ostvarivanja konkretnih projekata potpisavši u srijedu memorandum o suradnji s iranskom nacionalnom naftnom kompanijom (NIOC). Tim dokumentom predviđa se mogućnost kupovine između milijun i milijun pol tona iranske nafte godišnje, čime bi INA osigurala stabilniju i vjerojatno i jeftiniju nabavku goriva. Memorandumom se također iranskoj strani nude slobodni kapaciteti riječke rafinerije za preradu iranske nafte. Kako se doznaje pokrenuti su i preliminarni razgovori o mogućnosti INA- inog istraživanja i iskorištavanja nafate u Iranu. Na novi posao računa i RIZ koji se nada da će sklopiti posao proizvodnje elektronskih električnih brojila za iransko tržište, a Končar koji već od ranije ima dobru reputaciju na iranskom tržištu pregovara o proizvodnji lokomotiva za iransku željeznicu. Za Hrvatsku brodogradnju također postoje značajne mogućnosti jer Iran računa da će mu u sljedećih osam godina trebati stotinu novih brodova. U taj se posao već pokušava uključiti tvrtka Greben. Među tvrtkama koje također traže nove mogućnosti na iranskom tržištu je i Ingra koja je tu nekada bila prisutna, a to bi otvorilo mogućnosti i za druge hrvatske tvrtke koje s njom surađuju. Hrvatska i iranska strana dogovorile su i nekoliko projekata suradnje na području medicinskih znanosti i kulture. HRVATSKA I SLOVAČKA RAZMIJENILE ISKUSTVA U PRIVATIZACIJI Iskustva u privatizaciji Hrvatske i Slovačke, posebice energetskog sektora te daljnji planovi privatizacije u dvije zemlje, bile su u utorak teme razgovora zamjenice ministra gospodarstva Maje Brinar i slovačke ministrice privatizacije Marie Machove, izvješteno je iz Ministarstva gospodarstva. U Hrvatskoj je u tijeku nekoliko privatizacijskih projekata, kazala je Brinar. Priprema se daljnja privatizacija Hrvatskog telekoma, modeli privatizacije energetskog sektora očekuju se do kraja mjeseca, priprema se privatizacija Croatia osiguranja i udjela države u nekoliko banaka. Istodobno, priprema se i privatizacija brodogradilišta te bi dva od pet brodogradilišta mogla biti privatizirana do jeseni ove godine. "Naš je glavni cilj da privatizacijom pridonesemo oživljavanju burze, stvorimo preduvjete za uspješan početak mirovinske reforme te privučemo domaće i strane ulagače", kazala je Brinar. Dodala je i kako se kreće s privatizacijom Željezare Sisak te bi uskoro trebao biti objavljen i natječaj za prodaju tvrtke. Končar je spomenula kao dobrog partnera u revitalizaciji slovačkih termoelektrana. Slovačka ministrica Machova iznijela je iskustva Slovačke u privatizaciji energetskog sektora u kojem bi 49 posto dionica državnog monopoliste trebalo biti prodano strateškom ulagaču, a 51 posto ostati u rukama države. "Naša je ambicija da velika privatizacija koja je počela 1998. završi do polovice sljedeće godine", istaknula je Machova. ZA BALKAN 11 MILIJARDI DOLARA - PREVIŠE ILI NEDOVOLJNO? U sljedećih šest godina međunarodna financijska pomoć za Balkan mogla bi premašiti 11 milijardi dolara, procjenjuju američki stručnjaci ali dok neki od njih kažu da to nije dovoljno, drugi podsjećaju na slabe dosadašnje rezultate i tvrde da zemlje jugoistoka Europe ne mogu korisno apsorbirati tako izdašnu pomoć. U sklopu Pakta o stabilnosti s oko dvije milijarde dolara ostvaruju se hitni projekti obnove infrastrukture. Njih 25 od 34 prihvaćena. Novac se troši u Albaniji, BiH, Bugarskoj, Hrvatskoj, Makedoniji i Rumunjskoj, a uskoro će pomoć početi primati i SRJ. Iz zemalja regije prigovaraju o neravnomjernom ulaganju. Daleko najviše dobila je BiH, oko 4 milijarde dolara, ali je dobar dio novca završio u sumnjivim projektima, privatnim džepovima korumpiranih političara ili onih koji su trebali nadzirati njegovo namjensko trošenje. "Korupcije ima, ali zbog toga što su pojedinci pronevjerili dio pomoći ne možemo cijeloj regiji uskratiti potreban novac", kaže Bruce Hitchner, predsjednik Projekta Daytonskog mirovnog sporazuma. U Svjetskoj banci sigurni su da je potrebno više novca kako bi se potaknuo gospodarski rast i postavili temelji za strana ulaganja. Pritom primjećuju da državna pomoć nije dovoljno učinkovita, ni najbolji način da se pokrene ekonomski život. U nedostatku razvijenih burzi, tržišta kapitala ili strategije profita, preostaju jedino izravna ulaganja iz inozemstva, ali sa Zapada ih dolazi premalo. 7. AKTIVNOSTI UDRUGA ULOV PLAVE RIBE NAJMANJI U PROŠLIH POLA STOLJEĆA Riboprerađivači su zatražili u ponedjeljak hrvatske vlasti da se nestanak plave ribe proglasi elementarnom nepogodom, budući da je njezin ulov na hrvatskom dijelu Jadrana u zadnjih nekoliko mjeseci najslabiji u 50 prošlih godina. Zbog takve katastrofalne situacije sve hrvatske tvornice za preradu ribe posluju s gubitkom pa je ugroženo 1200 zaposlenih u preradi ribe, upozoreno je na konferenciji za novinare Koordinacije sindikata PPDIV-a za riboprerađivače i marikulturu. Stoga Koordinacija od države zahtijeva da se zaposlenima dodijeli pomoć od oko 12 i pol milijuna kuna za plaće. Osim toga nužno je izraditi dugoročni program razvoja te djelatnosti, rekao je sindikalni koordinator Aldo Simoneli. TRAŽI SE OSLOBAĐANJE PLAĆANJA NAKNADA ZA RIJEČNE BRODARE Grupacija riječnog prometa luka i pristaništa osječke Županijske komore ustrajat će u zahtjevu da se riječne brodare u RH oslobodi plaćanja naknade za građenje i održavanje javnih cesta u cijeni goriva. Na zahtjev koji je u tom smislu upućen Ministarstvu pomorstva, prometa i veza grupacija je dobila negativan odgovor, ali od toga neće odustati već će ga uputiti saborskome Odboru za pomorstvo, promet i veze te Ministarstvu gospodarstva, a organizirat će i sastanak sa saborskim zastupnicima i tražiti njihovo lobiranje, doznaje se u tajništvu Grupacije. Ova naknada trenutačno iznosi 0,40 kuna po litri goriva, a planirano je da od 1. siječnja 2002. godine bude povećana na 1,10 kuna. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama riječnim brodarima uvedeno je plaćanje ove naknade iako ne koriste cestovnu infrastrukturu. Cijena goriva za riječne brodare u Europi se kreće od 0,52 do 0,57 njemačkih maraka po litri, a u Hrvatskoj 1,40 marake po litri. Za razliku od željezničkih i zračnih prijevoznika brodari ne primaju nikakve državne dotacije, pa stoga smatraju da su u neravnopravnom položaju prema ostalim granama prometa, ističe predsjednik grupacije i direktor osječke luke "Tranzit" Jozo Kopilaš. Samo je "Dunavski Lloyd" dd, u prošloj godini na utrošenih 849.489 litara dizel goriva platio 339.775 kuna za financiranje i građenje javnih cesta. S obzirom da nisu oslobođeni ni plaćanja posebnog poreza na naftne derivate riječni brodari od Vlade RH traže ukidanje spomenute naknade te ukidanje ili smanjivanje posebnog poreza, budući da u ovakvim okolnostima ne mogu biti konkurentni stranim brodarima, čime se dovodi u pitanje njihovo poslovanje. 8. SINDIKATI RADNICI "TVORNICE DJEČJE OBUĆE ZAGREB" ŠTRAJKAJU ZBOG NEISPLAĆENIH PLAĆA Radnici Tvornice dječje obuće Zagreb počeli su u srijedu štrajk tražeći od Uprave hitnu isplatu 2,4 milijuna kuna za neisplaćene plaće za ožujak, travanj i svibanj 2001., te dodatnih 2,5 milijuna za razliku između ugovorenih i isplaćenih plaća iz prošle godine. Ne udovolji li Uprava zahtjevu 275 radnika, oni će od Trgovačkog suda zatražiti stečaj tvrtke, kako bi iz stečajne mase naplatili svoja potraživanja, rekao je Hini povjerenik Sindikata tekstila, obuće, kože i gume Hrvatske Ivica Bedek. Dodao je kako su radnici svjesni da bi u slučaju stečaja mogli ostati i bez posla, ali "ništa im drugo nije preostalo" jer "ignorantsko" ponašanje Uprave ne ulijeva nadu da bi se mogao postići dogovor oko isplate duga. "Tvornica dječje obuće Zagreb" u većinskom je vlasništvu privatizacijskog fonda "Sunce", mali dioničari imaju 29 posto dionica, koliko i državni fondovi, a pet posto dionica podijeljeno je u kuponskoj privatizaciji. 9. POSEBAN PRILOG DOMAĆA TEKSTILNA INDUSTRIJA NA GRANICI OPSTANKA Domaća tekstilna i odjevna industrija nalazi se gotovo na samoj granici opstanka, a o spremnosti hrvatske Vlade ovisi hoće li se toj industrijskoj grani stvoriti povoljniji uvjeti poslovanja. Udruženje tekstilne i odjevne industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori stoga je izradilo analizu aktualnih problema te industrije, te njezin mogući razvitak, koje će ovih dana podastrijeti saborskom Odboru za gospodarstvo. Većina managera u hrvatskoj tekstilnoj industriji zna da na svjetskom tržištu u lohn poslovima nema još dugo perspektivu, jer se proizvodnja zbog jeftine radne snage seli na Istok. A gotovo 90 posto domaće tekstilne i odjevne proizvodnje danas se odnosi na uslužnu (lohn) proizvodnju. Ona zahtijeva vrlo velika i neprestana ulaganja u novu tehnologiju, zarada je uglavnom niska i ostvaruje se na velikom obujmu proizvodnje. Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni također daju razloga za zabrinutost. Lani je ta tradicionalno izvozno orijentirana industrijska grana ostvarila suficit od tek 26,55 milijuna američkih dolara ili čak devet puta manje nego godine ranije. Osim brzog rasta uvoza, za čak 42,3 posto, razlog tome je i smanjenje izvoza od 10 posto. Pad izvoza bilježi se kontinuirano od 1996. godine. Stoga svi ističu potrebu razvitka vlastitih robnih marki, odnosno punog izvoza. Danas se u Hrvatskoj tek dvije kompanije mogu pohvaliti s robnom markom, u Varteksu i Zlatnoj igli. Budući da tek nekoliko tvornica ostvaruje puni izvoz, ukidanje tekstilnih kvota za tržište Europske unije početkom ove godine nije donijelo za većinu hrvatskih tekstilnih kompanija očekivani porast narudžbi, tj. veću zaposlenost kapaciteta. Jedna od osnovnih pretpostavki daljnjeg razvitka domaće tekstilne industrije je povoljnije kreditiranje poslova za izvoz, jer troškovi njegova financiranja imaju veliki udjel u ukupnim troškovima. Traži se i stimulacija investicija u tu industriju putem povoljnijih kamata, oslobađanja od carine i poreza na dodanu vrijednost za uvoz opreme koja se ne proizvodi u zemlji, poreza na dobit kroz određeno vremensko razdoblje i slično. U Udruženju također smatraju da bi se trebalo stimulirati zapošljavanje nove radne snage, država bi trebala participirati u troškovima obrazovanja radnika, a predlažu i povećanje neoporezivog dijela dohotka sa sadašnjih 1.250 na 2.500 kuna, budući su plaće tekstilaca znatno ispod državnog prosjeka. Traže i daljnja smanjenja doprinosa iz plaća i na plaće. Dosadašnji učinci smanjenja izdvajanja iz plaća zaposlenika imaju neznatan učinak povećanja neto plaća, od šest do 126 kuna. Tekstilna i odjevna industrija zapošljava 38,7 tisuća radnika, pri čemu su 82,2 posto žene, pa predstavnici te industrijske grane, među ostalim, već duže vrijeme traže i smanjenje naknada za dane bolovanja sa 42 na 30 dana na teret tvrtki. U Udruženju napominju da će biti potrebno poraditi i na dodatnom obrazovanju managementa koji je ključ uspjeha kompanija, jer unutar te industrijske grane postoje poslovodstva koja su unatoč nepovoljnim uvjetima poslovanja neprestano ulagala u tehnološki razvitak, shvaćajući da im je to imperativ opstanka, a ima i onih koji su vrlo malo ili ništa ulagali u zadnjih 10 godina. Od dugoročnijih poteza predlaže se aktivnije učešće hrvatske diplomacije u inozemstvu na promociji domaćih proizvoda, kao i traženja strateških partnera, te konstituiranje državne trgovinske organizacije po uzoru na slične u svijetu (primjerice japanski Jetro, Češki Czech-trade), koja bi radila promociju hrvatskih roba te ispitivala inozemna tržišta. Osvrnuvši se na nedavni zahtjev Udruge poslodavaca tekstilne i kožne industrije pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) da se kao jedna od mjera razvoja tekstilne i odjevne industrije reorganizira Udruženje tekstilne industrije unutar Sektora za industriju HGK, direktor toga Sektora Miljenko Babić kaže da ih u HUP-u ne bi trebali doživljavati kao konkurenciju. Naprotiv, u HUP-u bi se trebali, štiteći interese poslodavaca i surađujući s HGK, zajednički boriti za stvaranje uvjeta koji će omogućiti postupan prelazak te industrijske grane iz radno intenzivne u područje inovacija i kreiranja vlastitih robnih marki.