ANTUN KORLEVIĆ "OTAC" ANDRENE KORLEVIĆIIANE

ZAGREB, 20. lipnja (Hina) - Gotovo je nazapaženo u izvanstručnoj javnosti prošla 150-ta obljetnica rođenja vodećeg hrvatskog "entomologa" ili "kukcoslova" Antuna Korlevića po kojemu su u svjetskoj entomologiji prozvani novootkriveni kukci: Carabus Korlevićii, Cynips Korlevićii, te Andrena Korlevićiiana! #L# Antun Korlević rođen je 1851. u selu Korlevići, župa Sv. Ivan od Šterne, općina Višnjan u Istri. Pučku školu završio je u Kastvu, gimnaziju u Rijeci, studij matematičko-bioloških znanosti u Beču, piše prof. Josip Folo u svojevrsnom hommegeu tiskanom u 'Glasu Istre'. Službovao je u Varaždinu, Osijeku, Rijeci i Zagrebu, gdje i umire od srčanog udara 1909. godine. Bio je hrvatski prvak nauke o kukcima, svoju vrijednu zbirku poklonio je Narodnom muzeju u Zagrebu (danas Prirodoslovni muzej), a zbirku kukaca-štetnika ostavio je Šumarskom fakultetu. Trajni spomen ostavio je, stoji u nastavku, hrvatskom nomenklaturom stručnog zoološkog nazivlja za srednjošklsku nastavu. Objavio je znanstvena djela 'Etiketa za entomološku školsku zbirku', 'Prilozi fauni hrvatskih oštrokrilaca', 'Ose šiškarice i njihove šiške', 'Prirodopis živinstva' i 'Prirodopis bilinstva'. S Josipom Bayrom napisao je knjigu 'Počela kemije i mineralize'. Surađivao je u stručnim časopisima 'Nastavni viestnik', 'Šumarski list', 'Lugarski viestnik' i 'Pobratim'. Mnoge vrijedne bilješke pronađene nakon Korlevićeve smrti još uvijek čekaju na objavljivanje. Posljednjih godina života bio se posvetio smokvi i njezinim bolestima. Pisao je na hrvatskom, njemačkom, talijanskom i francuskom jeziku, a služio se i engleskim. Zanimljivo je da je vodeći hrvatski entomolog Antun Korlević svoju uspješnu znanstvenu karijeru započeo objavljivanjem stručnih ogleda o nafti. (Hina) ld ld